Le ata matagofie Omitlán de Juárez, Hidalgo

Pin
Send
Share
Send

Aʻo ou alu atu e fagota iʻa i le kolone o San Miguel Regla, i le setete o Hidalgo, na faateʻia aʻu i se taulaga laititi matagofie.

E le pei o taulaga faʻaleaganuʻu, o loʻo teuina se tasi monotony i tulaga o lanu o latou foliga, o lenei tasi faʻaalia se eseʻesega eseʻesega o mama ma faʻapipiʻi pei o leo, matagofie fesuiaʻi i le va fale ma fale; o le facades ua na faʻatulagaina i le cherry-lanu aotelega, faʻatapulaʻaina e se paʻepaʻe. Sa le mafai ona ou tatalia le faʻaosoosoga e vaʻavaʻai totoʻa i lenei faʻaaliga chromatic seasea ma alu i se auala e alu ifo i le vanu o loʻo tu ai le taulaga felanulanuaʻi o Omitlán de Juárez.

O le taimi na ou i ai iina na amata ai ona ou fesiligia fesili a tagata o le atunuʻu, oe na o le agalelei ma le agalelei na tali mai ia te aʻu, e aunoa ma le taofia le faaaofiaina, ioe, le anoanoai o tala e masani ai tagata o nisi itumalo nofoaga teuteuina a latou tali.

Ma na mafai ona ou iloa o le malo municipal na filifili e valivali foliga i lenei polychrome, atonu e vavaeʻeseina ia lava mai le isi nofoa o le malo, Mineral del Monte, lea na filifili foi e toe teuteuina ia lava, vali ia samasama uma.

Na ou manatu e talafeagai le faʻaaoga le malamalama matagofie o lena taimi ma amata ona puʻeina ata. A o fealualuaʻi solo i auala mama ma laina, na ou iloa ai o le faʻaopoopoga o le taulaga e seasea 110.5 km2 ma lona faitau aofai e tusa ma le 10,200 tagata, o le tele o tagata faigaluega mai le Mineral del Monte ma Pachuca mining mining. O isi o le aufaifaʻatoʻaga latou te totoina lava le sana, pi lautele ma karite, ae o isi e vaʻaia togalaʻau e maua ai palama, pea ma Creole poʻo San Juan apu.

Talu ai ona o le taulaga e laʻititi lava, e toʻaitiiti foʻi tagata e tuʻuina atu i latou i fefaʻatauaiga ma faʻalapotopotoga. Ae ui i lea, o lona laʻititi e le taofia ai le avea ma se tamaoaiga ma sili ona lelei faʻatulagaina taulaga. O loʻo iai uma tautua manaʻomia a le malo, pei ole vai inu, soifua maloloina lautele, aʻoga, ma isi tulaga faapena.

O le mea moni e tatau ona amanaʻia faʻapitoa o le auala latou te tausia ai vaʻaiga e lua o loʻo sopoʻia le taulaga: o le Amajac River ma le vaitafe o Salazar, e matua mamā lava ma, o le mea e laki ai, e leai se ituaiga alavai poʻo ni vai o totoe e liligiina i totonu. latou, o se faʻataʻitaʻiga e tele taulaga i le atunuʻu e tatau ona avea.

E o gatasi ma lenei malamalamaaga o le siosiomaga o le faaeteetega o tagata nonofo tuuina atu i le tele o vaomatua eria o loo siomia ai le taulaga, lelei pulea le le lelei po o le le gaoia o le taina o laau, faapea foi ma afi vaomatua, lea na latou totoa faapitoa i ai, e pei ona faaalia e le lelei tulaga o le siosiomaga maupuepue.

O leisi uiga ese o lenei taulaga o le nofoaga o lona malumalu: e le o iai i le sikuea autu, pei ona masani ai le toʻatele o taulaga Mekisiko, ae o le apitagalu. O se fausiaina o le seneturi lona 16 na faʻavaeina e le au failotu a Augustinian, ma i lona amataga sa naʻo se falesa, ma mulimuli ane ai, i le 1858, na toe fausiaina ai e avea ma ekalesia faʻapaʻia mo le Virgen del Refugio, o lana tausamiga e faʻamanatuina ia Iulai 4. E ui lava ina tauagafau ma mama, ae o loʻo tausia foi e le ekalesia le uiga tutusa o le taulaga, e pei ona iai i se tulaga atoatoa o vali ma mama, i totonu ma fafo.

Ina ua maeʻa le tafaoga, na ou iʻu i le maota o le malo, lea na ou maua ai le avanoa e aʻoaʻo ai e uiga i le talaʻaga o le faavaeina o Omitlán ma le amataga o lona igoa. E tusa o le muamua manatu, e ui lava o loʻo iai faʻamaoniga o vaega muamua-Hispanic, pei o le tele numera o mataʻutia arrowheads ma fitafita toʻi na maua i le siʻosiʻomaga, o le taulaga na le faʻavaeina seʻia oʻo i le 1760, ma mauaina tulaga faʻale-nuʻu ia Tesema 2, 1862. Ina ua maeʻa le tele o suʻesuʻega na faia e tagata suʻesuʻe, na faʻaiʻuina ai o aupega na maua na faʻaaoga e le au Chichimecas maloʻaʻa na faʻamautuina i Mextitlán, faʻasaga i vaegaʻau a le Aztec na finau i le faʻafuaseʻi o le pu, e ui lava e foliga mai na latou mafaia ona aveʻese mai ia i latou uma, pe faʻatoʻilaloina i latou pe totogi ni lafoga, pei o le masani masani a le malo malosi.

I le amataga o le igoa, Omitlán mafua mai i le Nahuatlome (lua) ytlan (nofoaga, o lona uiga "nofoaga o le lua", masalo ona o le lua tumutumu papa, valaʻauina del Zumate, o loʻo tu i sisifo o lenei munisipale.

I taimi o pulega faakolone, na tuua ai foi e Omitlán se faamaumauga taua o lona iai, e pei ona molimauina e le Catalogue o Fausaga Faʻalelotu o le Setete o Hidalgo, ma o loo faapea mai moni lava: "I El Paso na fausia ai le uluai vaega o ario, na fausia na papatisoina i le igoa o Hacienda Salazar, atonu pe a maeʻa ona e ona, lena eria o loʻo i lalo o le Sili Itumalo o Omitlán ". Ma i seisi mataupu o le galuega lava lea e tasi o loʻo faʻailoa mai, i le taimi o le pulega Sipaniolo, na oʻo mai ai le vaega o le malo o Initia, faʻalagolago i le ofisa o le pulenuu o Pachuca.

General José María Pérez o se tagatanuu o Omitlán, na faalauiloa aloaia le toa o le autau a le Republican mo le fiafia i le taua lauiloa o Casas Quemadas, lea na tupu i le tuaoi taulaga o Mineral del Monte, ma o le toatele o O fitafita Ottoman e faʻatoʻilaloina, i se auala lofituina, le militeri a le malo o Austrian, puipuia le mafuaʻaga a Maximilian o Habsburg.

O le isi tulaga eseʻese o le Omitlens o lo latou fiafia tele i taʻaloga, aua e ui ina toʻaitiiti le faitau aofaʻi o tagata, ae o lona lua, e taua tele le paka baseball i le setete atoa, e faʻaigoa o le "Benito Ávila" park, o le igoa o le aliʻi lauiloa Veracruz na taʻalo i le pesipolo Amerika mai le limasefulu. E pei o le fesoʻotaʻiga i lenei taʻaloga e naʻo le munisipale e 16 'au poʻo niva, ae maise tamaiti ua tu matilatila ma siamupini na manumalo i le setete tulaga. Afai na talitonuina o le baseball e tele atu ona aʻa i setete i matu poʻo setete o le gataifale, tatou te vaʻai foʻi e leai.

O le alu i Omitlán de Juárez e maua ai e tatou le avanoa e asiasi ai i isi nofoaga matagofie ma matagofie, e pei o le El Chico National Park, poʻo le faʻatanoa o Estanzuela, o iina e te vaʻaia ai le mataʻutia o le lāmala na aʻafia ai lea itu. . E le gata i lea, o ni nai kilomita mai iina o loʻo iai aʻai tetele o Huasca, ma ona aulotu matagofie, poʻo San Miguel Regla, e mafai ai ona e fagota, aloina ma faʻamemelo i vaipuna lauiloa o le Prismas.

O lea la, i Omitlán de Juárez o le tele lelei o uiga lelei o la tatou aganuʻu, tala faʻasolopito ma tu ma aga faʻatasi. Ae o mea uma lava, o se faʻataʻitaʻiga lelei lea mo le tele o itulagi o Mekisiko mea e mafai ona ausia e tusa ai ma le tulaga lelei o le olaga, e ala i se sootaga faʻaaloalo ma le siosiomaga. Leai mo le faʻafiafiaina na tusia e le tusisolo o Xochimilca Fernando Celada le Poem ia Omitlán, lea i se tasi o lona sefulu o faʻapea mai:

Omitlán tumu i le alofa, Omitlán tumu i le ola, o le laueleele folafolaina o taua uma. Fugalaʻau e le oti iinei, o le vaitafe e le fiu o le vaʻai atu i taimi uma lanumoana ma malamalama le lagi e pei o se lemu vaitafe o loʻo alualu i lalo lona eleele.

AFAI E TE ALU I OMITLÁN DE JUÁREZ

Alu i le alatele Nu. 130 i Pachuca, Hidalgo. Mai iina faaauau i luga o le auala Nu. 105 auala puʻupu Mexico-Tampico, ma 20 km mulimuli ane o le ae mauaina lenei faitau aofaʻi; le igoa o Juárez na faʻaopoopoina i le faʻamanatuina o le agavaa mo Amerika.

Punavai: Le iloa Mexico Mekisiko 266 / Aperila 1999

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Descenso en Omitlán de Juárez (Setema 2024).