Lo matou Faletua o Guadalupe

Pin
Send
Share
Send

Guadalupe o le taupou ma le sili ona taʻutaʻua tapuaiga i Mexico.

O lona amataga na faʻavaeina e tu ma agaifanua, na faʻataʻitaʻia i le 1666 o aso anamua, lautele ma toniga faʻapea foʻi ma tu ma aga tusitusia, o loʻo i ai i le tele o faʻamaumauga maufaatuatuaina a Initia ma Sepania na faʻamautuina ai le vavega o ona foliga vaaia i Tepeyac, i le 1531, ina ua Initia Juan Diego sa i ai se vaʻai faavavega o lona i ai. Fai mai, i le ayate a Juan Diego, o le ata o le taupou na aliali mai na valiina ina ua ia faaali atu ia Fray Juan de Zumárraga, o le uluai epikopo o Mekisiko, le uta o rosa na ia aumaia. O lana tapuaiga, na faamaonia pea e le ekalesia, e leai se mea. tetee i le historicity o foliga, sa masani ona faʻateleina, sili atu i mea uma ona o le talitonu i le alofa na ia avatua i tagata Mekisiko. I lenei lagona e lua taimi taua: o lana folafolaga o le Patroness of the Mexico Nation, i le 1737, ina ua ia faia se mala mataʻutia na faʻatamaʻia ai le faitau aofai o tagata ma lona faʻapaleina o le Tupu Tamaitai o Mekisiko i le 1895.

O le guadalupana na avea ma nofoaga malosi, o le mafuaʻaga na avea ai ma foliga o le tele o tagata ma vaega o le talafaʻasolopito: Bernal Díaz del Castillo faamemelo i le tuuto na faia e tagata o le atunuu mo ia, o lana fuʻa o le fuʻa a le au faatupu faalavelave na ausia le tutoatasi o Mekisiko. faʻapea foi ma le malosi i le Cristero Revolution.

O Pius X na folafolaina lona "Selesitila Patroness o Latina Amerika" i le 1910 ma Pius XII valaauina o ia Empress o Amerika i le 1945 ma fai mai "luga o le tilma o mativa Juan Diego ... pulumu e le mai iinei lalo tuua se sili ona suamalie foliga vali."

Guadalupana lauiloa tuuto o se taua vaega o le aganuu ma agafesootai olaga o lo tatou atunuu ma le malaga i lona malutaga e tumau ma tele.

O lona malumalu, na muaʻi faʻatuina i le nofoaga tonu na faʻailoa mai e Juan Diego, sa muamua o se lotomaulalo, o le Ermita Zumárraga (1531-1556). Mulimuli ane, faʻalauteleina e Epikopo Montúfar ma na faʻaigoaina o le Ermita Montúfar (1557-1622) ma mulimuli ane, i lalo o le mulimuli, na fausia ai le Ermita de los Indios, o le aʻai lea o le aulotu i le 1647.

O lenei hermitage sa i ai muamua se faifeau, ona avea lea o se sui, o se aulotu ma se aulotu a le atumotu. Na fausia se malumalu fou, sili atu ona lapopoʻa ma sili atu ona matagofie mai le 1695 i le 1709 ma o totonu na fausia ai le Collegiate Church ma le Basilica (1904).

O le faitau aofai o tagata na fausia faataamilo i lenei maluapapa na faatuina i Villa i le 1789 ma i le taulaga -Ciudad Guadalupe, Hidalgo- i le 1828.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Aulotu Samoa Choir, Suva, Fiji: 2002- O oe lo matou nei Alii (Setema 2024).