O se savaliga i totonu o le taulaga o Querétaro

Pin
Send
Share
Send

E tusa ai ma le amataga ma le uiga o lona igoa, mea uma faailoa mai o Querétaro o se upu e sau mai le Purépecha gagana ma o lona uiga "polo taʻaloga" (pei o Tlachco i Nahuatl ma Nda-maxeien Otomí).

I le masani ai, o le Querétaro itulagi sa masani ona avea ma laueleele o Otomi, ae ina ua iloa le faʻatoʻilaloina o Mekisiko-Tenochtitlan, o vaega eseese na nonofo i le itulagi na filifili e tuua ia e ulu atu i le itu i matu laueleele, ina ia mafai ona o ese mai alii fou. O latou olaga na matua suia lava, talu ai e le gata na latou tuʻua a latou meatotino ma a latou meatotino, ae na tuʻuina foi o latou olaga nofo toʻatasi e avea ma tagata tulimanu-faʻaputuina, pei o le Chichimecas. E tusa ai ma le amataga ma le uiga o lona igoa, mea uma faʻailoa mai Querétaro o se upu e sau mai le Purépecha gagana ma o lona uiga "polo taʻaloga" (pei o Tlachco i Nahuatl ma Nda-maxeien Otomí). I le masani ai, o le Querétaro itulagi sa masani ona avea ma laueleele o Otomi, ae ina ua iloa le faʻatoʻilaloina o Mekisiko-Tenochtitlan, o vaega eseese na nonofo i le itulagi na filifili e tuua ia e ulu atu i le itu i matu laueleele, ina ia mafai ona o ese mai alii fou. O latou olaga na matua suia lava, aua e le gata na latou tuʻua a latou meatotino ma a latou meatotino, ae na latou tuʻuina foi o latou olaga nofo toʻatasi e avea ma tagata tulimanu-faʻaputuina, pei o le Chichimecas.

O le taulaga o Querétaro o loʻo tu i luga o le maupuepue e tu i le faitotoʻa o se tamai vanu, i le maualuga o le 1 830 mita i luga atu o le sami. O le tau e feololo ma i se tulaga lautele o timuga e feololo i taimi uma o le tausaga. O le siʻosiʻomaga o le 'aʻai o loʻo iai le panorama semi-toafa, lea o loʻo faʻatusalia mai ai e le cacti o ituaiga meaola eseese. O lona faitau aofai o tagata i le taimi nei va i le va o 250 ma 300,000 tagata, tufatufaina sili atu i le 30 km2. O gaioiga autu o le tamaoaiga o pisinisi, faʻatoʻaga, ma pisinisi.

TALAFAASOLOPITO

O le muamua Sipaniolo manumalo na taunuu i lenei vanu i le 1531 o Hernán Pérez de Bocanegra ma na ia faia ma se vaega o tagata tagatanuu o Purépecha ma Otomí amataga mai Acámbaro, oe na filifili e saili se taulaga.

O le iʻuga o le feteʻenaʻiga i le va o Pames ma Spaniards (ma a latou paʻaga), Conín, o se Otomí Pochteca anamua, na liliu i le faʻakerisiano ma sa papatisoina i le igoa Sipaniolo o Hernando de Tapia.

Ia, Don Hernando de Tapia o le na faavaeina le muamua taulaga o Querétaro na aloaia aloaia e le Crown (1538), ae ona o tulaga o le laueleele, mulimuli ane, i le 1550, na siitia ai le faitau aofai o tagata i le mea o loo i ai lona nofoaga autu matagofie i aso nei. talafaasolopito. O le lautele lautele o le faitau aofaʻi e mafua ia Juan Sánchez de Alanís.

Faatasi ai ma le aluga o taimi, Querétaro avea ma nofoa o le tele numera o potu faʻapitoa ma falemaʻi, faʻavaeina i taimi eseʻese ma eseʻese faʻalelotu faʻatonuga. E iai Franciscans, Jesuits, Augustinians, Dominicans, Discalced Carmelites, ma isi.

O se tasi o fale lotu taua i lenei taulaga, na faʻatuina i le senituri lona 16, o le nofoaga o taupulega a Santa Cruz, o lona mafuaʻaga o le faʻalauiloaina lea o le talitonuga o le Koluse Paia o le Faʻatoʻilaloina. Peitai, mo se taimi umi o lenei fale na fausiaina ma na o le lona lua afa o le sefulu ma le fitu seneturi na maeʻa (uma le malumalu ma le nofoaga o taupousa). Ile iʻuga, o misionare iloga na faʻataʻitaʻi i le itu i matu ma saute o le malo o New Spain na o ese mai lenei nofoaga: Texas, New Mexico, Arizona, Alta California, Guatemala, ma Nicaragua. O le isi fale matagofie tele ma taua o le Royal Convent o Santa Clara, na faʻavaeina i le amataga o le seneturi sefulufitu (1607) e Don Diego Tapia (tama a Conín), ina ia mafai ona faʻataunuʻuina e lona afafine lana galuega faʻalelotu.

E le pei o isi taulaga ma itulagi o New Spain, Querétaro na i ai se sili atu atinae tau tamaoaiga talu mai le sefulu fitu seneturi, o se taimi na tele ai tupe teufaafaigaluega na faia e toe fausia ai fale o le seneturi talu ai, lea na amata ona toʻatele nai lo le aofai o tagata. . Mai le afa muamua o le sefulu fitu seneturi, na talosagaina e le Queretans le igoa o le taulaga mo lo latou faitau aofai, ae o le Tupu o Sepania (Felipe V) na le tuuina atu le faatagaga seia oo i le amataga o le seneturi lona sefuluvalu (1712), ina ua ia tuuina atu ia te ia le igoa o le Very Noble ma Very Taulaga Faamaoni o Santiago de Querétaro.

O le anoanoaʻi o mea faʻaleaganuʻu ma aganuʻu na maua e lenei aʻai o loʻo atagia mai i totonu o ona fale lotu ma faʻalelotu sili ona lelei. O gaioiga taua a le Querétaro o loʻo i nuu i tua, gaosiga o faʻatoʻaga ma le lafumanu o lafu manu tetele ma laʻititi, faʻapea ma taulaga o loʻo gaosia ai ie lelei ma fefaʻatauaʻiga. O Querétaro ma San Miguel el Grande sa i ai i lena taimi nofoaga autu o le gaosiga o ie; O iina, e le gata o lavalava o le 'au maina ma tagata faʻatoʻaga o Guanajuato o le vaitau o le sui na gaosia, ae o ie lelei na i ai foʻi le maketi i isi itu o New Spain.

Ma e peiseai e le lava lea, o Querétaro sa masani ona avea ma vaaiga o gaioiga eseese na sili atu nai lo le talafaʻasolopito o le atunuʻu. I le uluaʻi tausaga o le XIX seneturi, i lenei 'aʻai na faia fonotaga poʻo faʻatasiga na amataina ai le Taua o le Tutoʻatasi o New Spain. O se tasi o sui autu na auai i nei fonotaga o le kapeteni o le Dragons o Queen Ignacio de Allende y Unzaga, o ia o se uo sili a le corregidora Doña Josefa Ortiz de Domínguez. I le iʻuga, o le a avea i latou ma tagata autu o le faʻaauupegaina o le 1810.

E pei ona silafia e tagata uma, i le po o Setema 15, 1810, na logoina ai e le Corregidora ia Kapeteni Allende e faapea o le taupulepulega Querétaro na maua e le malo sui, lea na mafua ai le tutoatasi amataina muamua nai lo le mea na faamoemoeina. . O le kovana o Querétaro, Mr. Ignacio Pérez, o le na malaga i San Miguel el Grande e lapataʻi Allende, ae ina ua ia le mauaina o ia, na ia siitia atu i le kamupani a Kapeteni Juan Aldama i le Faapotopotoga o Dolores (nei Dolores Hidalgo), lea sa i ai Allende ma Hidalgo. o le na filifili e amata le gaioiga faʻaauupegaina i le taeao po o Setema 16.

O le taimi lava na amata ai le taua ma talu ai i lipoti na mauaina e le sui o le mataʻutia o le Queretans, na tumau ai pea le taulaga i lima o le au faatupu tupu, ma na o le 1821 ina ua mafai e le tutoatasi tutoatasi taitaia e General Agustín de Iturbide mafai ona aveina. . I le 1824 o le teritori o le Querétaro tuai na folafolaina o se tasi o setete o le a fausia ai le faatoa faatuina Republic o le United Mexico United States.

Peitai, o tausaga muamua o le Republic e le faigofie. O malo Mekisiko muamua na matua le mautonu ma o le mea lea o le tele o faʻafitauli faʻapolokiki na tulaʻi mai na faʻaleagaina le tele o faʻalapotopotoga, e aofia ai Querétaro, lea e mafua mai i lona latalata i Mexico City, na masani ona tupu ai vevesi.

Mulimuli ane, i le 1848, Querétaro o le nofoaga o le feagaiga filemu na sainia ma le Iunaite Setete o Amerika, ina ua uma ona osofaia lo tatou atunuu e lena malo. Sa avea foi ma se fale mataaga taua i le taimi o le laveaʻi Farani ma le malo o Maximilian. O lenei 'aʻai o le faʻafitauli mulimuli lava lea a le ami a le malo o le malo, i le faʻatoʻilaloina o le malo.

Toeititi 20 tausaga na tatau ona pasia mo le taulaga e toe toe amataina le toe fausiaina o se faʻasologa o fale na tuulafoaia i taimi o faigata tauvaga i le va o conservatives ma saolotoga. E pei foi o le tele o isi taulaga i le atunuu, o le Porfiriato na fai ma sui o se vaitaimi o le toe solomuli mo Querétaro e tusa ai ma galuega fausaga ma taulaga. ona fausia lea o sikuea, maketi, fale mananaia, ma isi.

Faʻapea foi, ona o le faʻaauupegaina gaioiga o le 1910, Querétaro molimauina taua mea taua i le talafaʻasolopito o Mekisiko. Mo puipuiga mafuaaga, ia Fepuari 2, 1916, Don Venusiano Carranza folafolaina lenei aai le nofoa o le itumalo malosiaga o le Republic. I le tausaga ma le tolu aso mulimuli ane, o le Theatre of the Republic o le nofoaga lea o le faʻalauiloaina o le Political Constitution o le United Mexico States, o se pepa o loʻo faʻaauau pea ona faʻatonutonuina olaga o tagata Mekisiko uma.

MANATU AUTU O LE FIAFIA I LE SAVALI

O le savali i totonu o Querétaro e mafai ona faia mai itu eseese, ae o le mea sili ona talafeagai o le amataina lea i le ogatotonu. I le Plaza de la Constitución o loʻo i ai se paka taʻavale e mafai ai ona e tuʻu lau taʻavale ma le mautinoa.

I ni nai mita mai le faitotoʻa o le paka, o le taupulega tuai o San Francisco o aso nei o le laumua o le Regional Museum, lea e mafai ai ona e faamemelo i se tasi o sili sili ona lelei o le sui o ata. O lenei fale e sili ona lauiloa mo le talaʻaga o le 'aʻai talu ai o le amataga o le taulaga na faʻavaeina e Hernando de Tapia na amata mai ai. O lona fausiaina na tusa ma le sefulu tausaga (1540-1550).

Peitai, o le fale o loʻo iai nei e leʻo le fale tuai; o le fale toe fausia faataamilo i le afa lona lua o le sefulu ma le fitu seneturi e le lauiloa tusiata José de Bayas Delgado. Atonu naʻo le pau lava le ofuvae o le seneturi lona 16 o le maʻa piniki lea na vaneina ai le mapusaga o Santiago Apóstol. O potu i totonu o lenei malumalu o se tasi lea o faʻataʻitaʻiga sili ona lelei o le fausaga o le matai Bayas, o le i le 1658 na amata galulue ma le Franciscan lotu i le toe fausiaina o le nofoaga o taupulega, ma le lua tausaga mulimuli ane i le malumalu.

A e tuua lenei fale, afe i le taumatau ma savali i Calle de 5 de Mayo. O iina o le a e mauaina ai se galuega lautele faʻatonutonuina e fausia i le 1770 o tulaga ese taua faʻasolopito talu ai o le ofisa autu o le Royal Fale o lenei 'aʻai. Ae atonu o le sili ona iloga faʻasolopito mea na tupu o le mai iinei, ia Setema 14, 1810, le faletua o le taulaga pulenuu, Mrs. Josefa Ortiz de Domínguez, lafoina se feau ia San Miguel el Grande talanoa ia Kapeteni Ignacio de Allende, faʻailoa atu ia te ia e uiga i o le mauaina o le fuafuaga e faasaoloto New Sepania mai le malo Sipaniolo. Aso nei o le Malo Maota, nofoa o setete malosiaga.

I luga o auala o Libertad ma Lui Pasteur o loʻo i ai le Maota o Don Bartolo (Matagaluega o Aoga a le Malo i le taimi nei), o se faʻataʻitaʻiga matagofie o le fausiaina o fale lautele mai le vaitau o le vaitau, lea na nofoia e se tagata taua tele mo le tamaoaiga o New Spain : le Marquis de Rayas don Bartolomé de Sardaneta y Legaspi, o ia ma lona aiga o se paionia o tekonolosi fou i le maina pisinisi o Guanajuato. O i latou e gafa ma le fausiaina o le muamua loloto tūsaʻo pou, lea na matua alualu i luma i le atinaʻeina o viceregal maina.

E le pei o fale o le sefulu ma le fitu seneturi, i le sefulu ma le valu seneturi malumalu ma sili atu teuteuga ua fausia. O le façade o le Malumalu o San Agustín e iloga i le faʻaalia o ni tino se tolu e faʻaiʻuina i se faʻasatauro na tuʻuina i totonu o se fasi laupapa na faia i luga o maʻa lanu piniki ma teuteuina tele. O lenei malumalu na maeʻa i le 1736.

E le masalomia o se tasi o fale sili ona sui o le Queretaro lotu faʻataʻitaʻiga o le 18th senituri o le Malumalu ma Convent o Santa Rosa de Viterbo, talu ai ona poʻae poʻo felelei poʻomata o se atagia mai o se tasi o le fausiaina fou o taimi, lea na fuafuaina e fausia tele domes ma i le taimi e tasi fausiaina sili ona malosi teuteuga, ae matagofie io latou foliga.

Ae afai e faʻafiafiaina i tatou i foliga o fafo, o le mea lea e faʻaosofia ai tatou e tagata i totonu; o lona 18th seneturi fatafaitaulaga teuteuina ma matagofie matagofie, o se faʻafiafiaga i mea totino fomu. Laumua, pule, faitotoʻa, koluma, agelu ma le au paia, o mea uma e osofaʻia e auro, fugalaʻau ma fualaʻau. Ma afai e le lava lena, o le pulela e teuteuina i se sitaili Moorish ma inlays o tina-o-penina, nifo elefane ma eseʻese laʻau e avea ai ma se galuega sili ona taua o le kapeneta.

O le matagofie ma faʻafouina eria o le Alameda na amata mai le sui-tupu vaitaimi, e ui lava i le aluga o taimi na faia eseesega faʻalavelave na suia ai lona amataga foliga mai. E foliga mai na teuteuina i isi ituaiga o laʻau, talu mai le lelei o Initia o aso nei o lanumeamata le laufanua o le laufanua o Alameda, na amata mai i nai sefulu tausaga talu ai.

Matou te tuʻua le vaitafe seʻia oʻo i le iʻuga, o se faʻataʻitaʻiga ofoofogia o le faʻainisinia o le eletise o le vaitau o le viliamu ona, e aunoa ma se masalosalo, o le faʻamanatu sili ona sui i le taulaga o Querétaro. Fausia i le taimi o le afa muamua o le seneturi lona 18 e le Marquis de la Villa del Villar del Águila ina ia mafai ona faʻamalieina se primordial manaʻoga o ananafi ma taimi uma, o aso nei o loʻo tumau pea mamalu, tu i fafo atu i le taulaga talaʻaga o le faitau aofaʻi o tagata.

E ui lava ua le toe faʻamalieina lana uluaʻi gaioiga, e leai se ata o le taulaga o Querétaro o loʻo tu matilatila ai le laʻititi ae malosi le tino o le alavai. O lona 74 mamalu faʻamalumaluga e foliga mai o lima ia o loʻo faʻafeiloaia soʻo se tasi e manaʻo e fiafia i itula le mafaagaloina.

O lenei laʻititi taʻamilo i auala o Querétaro o le a pei o le faʻaola o se taumafataga manaia. E ia te oe le pele faitau, ia fiafia i le tele o taumafataga o baroque foliga, lanu ma ie o loʻo foaʻi mai e le taulaga o Querétaro ia matou. Bon Appetite.

O isi nofoaga e aoga le asia o, mo se faʻataʻitaʻiga, le Neptune Fountain, o se galuega na faia e le aliʻi tusiata lauiloa o Guanajuato Francisco Eduardo Tresguerras i le 1797; le Maota o Maile, nonofo mo se taimi umi e Mariano de las Casas, o se tasi o sili ona lauiloa tusiata fale i Querétaro; le Maota o le Marquise na nofoia e le faletua o le Marquis del Villar, fesoasoani o le taulaga ma fausiaina alavai; o le Fale Mataaga Sili o le Republic; o le Fale Tuai o Sefuluai; le Fale o le Lima Patios, ma le Maota o Ecala.

Punavai: Le iloa Mexico Mekisiko 224 / Oketopa 1995

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Sulu i totonu o si ou Fatu Tama o le Vai Aisa ft Le Evaeva Band 2001 (Setema 2024).