Evagelia na vaʻaia e misionare o le senituri lona 16

Pin
Send
Share
Send

I le galuega faamisionare na faia i le vaitaimi o le 16 seneturi i Mekisiko o loʻo i ai, pei ona tatou iloa uma, o se tele faʻamaumauga tusi. Peitai, o lenei tele aoina, e ui lava i le maualuga tulaga sikolasipi ma moni faʻaevagelia musumusuga e faʻailoa mai ai le tele o galuega, afaina mai se tapulaʻa ono faigata ona mafai ona aloese mai: na tusia e latou lava misionare.

O le a tatou saʻilia fua le faitau miliona o tagatanuʻu o Mekisiko o loʻo avea ma faʻamoemoega o lenei faʻaupuga tetele o le faʻakerisiano. O le mea lea, soʻo se toefausiaina o le "faʻafouina faʻaleagaga", faʻavae i luga o avanoa o loʻo maua, o le a avea pea ma se vaega faʻamatalaga, e aofia ai lenei tusiga. Na faʻapefea e uluaʻi augatupulaga a misionare ona vaʻai i a latou lava faʻatinoga? O a mafuaaga na tusa ai ma latou musuia ma taialaina i latou? O le tali e maua i feagaiga ma manatu na latou tusia i le atoa seneturi lona 16 ma le teritori atoa o le Mexico Republic. Mai ia i latou, tele aoga faʻauigaina suʻesuʻega na faia i le seneturi lona 20, faʻatasi ai ma galuega a Robert Ricard (muamua lolomiina i le 1947), Pedro Borges (1960), Lino Gómez Canedo (1972), José María Kobayashi (1974) tu matilatila. ), Daniel Ulloa (1977) ma Christien Duvergier (1993).

Faʻafetai i lenei tele tusitusiga, fuainumera pei o Pedro de Gante, Bernardino de Sahagún, Bartolomé de Las Casas, Motolinía, Vasco de Quiroga ma isi, e le iloa e le toʻatele o faitau Mekisiko. Mo lenei mafuaʻaga, na ou faia ai le filifiliga e tuʻuina atu le lua o le tele o mataʻitusi o latou olaga ma galuega na tuua i le paolo, ae aoga le laveaʻiina mai le galo: o le Augustinian friar Guillermo de Santa María ma le Dominican frera Pedro Lorenzo de la Nada. Peitai, ae e te leʻi talanoa e uiga ia i latou, e faigofie ona fai se aotelega o toʻi autu o lena lava pisinisi uiga ese na folafolaina i le lona 16 o seneturi.

O le mea muamua lava na malilie uma i ai misionare o le manaʻoga e "… aveʻesea le toʻaga aʻo leʻi totoina laʻau o uiga lelei…", pei ona taʻua e le Dominican catechism. Soo se aganuu e le ogatasi ma le faaKerisiano na manatu o le fili o le faatuatuaga ma, o lea, i lalo o le tulafono. O le faʻamavaega na faʻailoa mai e lona maʻaʻa ma lona tulaga lautele. Masalo o le mataupu sili ona taʻutaʻua o le sauniga mamalu na faia e Bishop Diego de Landa, i Maní Yucatán, ia Iulai 12, 1562. O iina, o le toʻatele o i latou na taʻusalaina i le soligatulafono o le "ifo i tupua" na matua faasalaina ma o le numera na matua tele lava. sili ona tele o mea paia ma anamua codices lafoina i le afi o se tele bonfire.

O le taimi lava na maeʻa ai le vaega muamua o le "slash-grave-burn" faaleaganuu, sau ai le faatonuga a tagata o le ekalesia i le faatuatuaga Kerisiano ma le aulotu faa-Sipaniolo, na pau lava le ituaiga olaga na mafaufauina e le au manumalo e pei o le malamalama. Ose seti o taʻiala na faʻamalamalamaina mulimuli ane e se misionare Jesuit mai Baja Kalefonia o le "art of the arts." E i ai ni sitepu, amata mai i le "faʻaititia i le taulaga" o tagata o le atunuʻu sa masani ona nonofo salalau. O le faʻamaoniga lava ia na faia mai se vaaiga lilo na faʻailoaina ai misionare ma le au aposetolo ma le faʻapotopotoga a le atunuʻu faʻatasi ai ma le uluaʻi faʻapotopotoga Kerisiano. Ona o le toatele o tagata matutua na mumusu e liliu, o le faʻatonuga na taulai atu i tamaiti ma tagata talavou, ona sa pei o le "mama mama ma le gaʻo vaivai" lea e mafai ai ona latou lolomiina faigofie a latou aʻoaʻoga faa-Kerisiano.

E le tatau ona galo o le faievagelia e le gata i tagata lotu, ae aofia uma lava tulaga o le olaga. O se galuega moni faʻaleaganuu na i ai le aʻoaʻoina o atriums o aulotu, mo uma, ma aʻoga taupulega, mo vaega filifilia talavou. Leai se tufuga poʻo se ata faʻaali foliga mai e le masani ai i lenei tele osofaʻiga o faʻatonuga: tusi, musika, pese, fale faʻafiafia, valivali, faʻatagata, tusiata fale, faʻatoʻaga, faʻalauteleina faʻalapotopotoga, pisinisi, ma isi. O le iʻuga o se suiga o le aganuʻu e leai se tutusa i le talafaʻasolopito o tagata soifua, ona o le loloto na oʻo i ai ma le taimi puʻupuʻu na alu ai.

E taua le faʻamamafaina o le mea moni o se ekalesia faʻifeʻau, o lona uiga, e leʻi oʻo lava ona faʻapipiʻiina ma faʻailoaina ma le pulega faʻakolone. O le au failotu e leʻi avea ma faifeʻau o le nuʻu ma faʻataʻitaʻi o latou fanua mauʻoa. O taimi lava ia o le feoaʻi, i le faʻaleagaga ma le faʻaletino. O le taimi o le aufono muamua a Mekisiko lea na fesiligia ai le faʻapologaina, faʻamalosia o tagata faigaluega, o le encomienda, le taua palapala faasaga i Initia na taʻua o tagata faʻatau ma isi faʻafitauli mu. O loʻo iai i le vafealoaʻi ma faʻaleaganuu tulaga na faʻamatalaina muamua le mea o loʻo tu ai le faʻatinoina o failauga, tasi le Augustinian, le isi Dominican: Fray Guillermo de Santa María ma Fray Pedro Lorenzo de la Nada, o latou mataupu faʻatulagaina vasega tatou te faia.

FRIAR GUILLERMO DE SANTA MARÍA, O.S.A.

O se tagatanuu o Talavera de la Reina, i le itumalo o Toledo, o Fray Guillermo sa matua le gaoia lava. Atonu na aʻoga o ia i le Iunivesite o Salamanca, muamua pe ina ua maeʻa faia le Ausetalia masani i lalo o le igoa o Fray Francisco Asaldo. Na sola ese o ia mai lona nofoaga o taupousa e alu ai i New Spain, lea sa tatau ona i ai i le 1541, talu ona ia auai i le taua a le Jalisco. I lena tausaga na ia toe faia foi lea masani, ua taʻua nei o le igoa Guillermo de Talavera. I upu a le tusitala o lana faʻatonuga "e leʻo faʻamalieina ona o lona sau mai Sepania o se tagata sola, na ia toe sola ese foi mai lenei itumalo, ma toe foi i Sepania, ae talu ai ona ua filifilia e le Atua le lelei o le mea o i ai lana auauna, na ia aumaia ia te ia le taimi lona lua i lenei malo i Talosia ia ia mauaina le faaiuga fiafia na ia maua ”.

Ioe, i Mexico, pe tusa o le tausaga 1547, na ia toe suia ai foʻi lona igoa, a ua faʻaigoa nei ia ia Fray Guillermo de Santa María. Na ia toe liliu foi lona olaga: mai le le malolo ma le leai o se gaioiga na ia faia le laasaga mulimuli i le matagaluega o le sili atu i le luasefulu tausaga tuuto i le liua o Chichimeca Initia, mai le taua tuaoi na o le itu i matu o le itumalo o Michoacán. . O le nofo ai i le nofoaga o taupousa i Huango, na ia faavaeina ai, i le 1555, le taulaga o Pénjamo, lea na ia apalai ai mo le taimi muamua le mea e avea ma ana fuafuaga faataʻatia mo misionare: ia fausia ni nofoaga eseese o le filemu o le au Tarasisi ma le au fouvale o Chichimecas. Na ia toe faia foi le polokalame lava lea e tasi ina ua faavaeina le taulaga o San Francisco i le vanu o le igoa lava e tasi, e le mamao mai le taulaga o San Felipe, lona nofoaga fou ina ua maeʻa Huango. I le 1580 na ia siitia ese mai le tuaoi o Chichimeca, ina ua filifilia o ia ae le i oo i le taupulega a Zirosto i Michoacán. O iina atonu na maliu ai o ia i le 1585, i le taimi e le molimauina ai le le manuia o lana galuega o le faʻamalosi tino ona o le toe foʻi mai o le semi-faʻaititia Chichimecas i le le mautonu olaga na latou ola ai muamua.

E manatua faapitoa lava Fray Guillermo mo se tusitusiga na tusia i le 1574 e uiga i le faafitauli o le taua o le taua lea na fai e le malo faakolone faasaga i le au Chichimecas. O le faʻaaloalo na ia maua mo le au maualalo na taʻitaʻia ai Fray Guillermo e faaaofia i ana tusitusiga ni itulau e faʻapitoa mo "a latou tu ma aga ma olaga e faʻapea, afai tatou te iloa sili atu, e mafai ona latou vaʻai ma malamalama i le faʻamasinoga o le taua sa faia ma o loʻo faia faasaga ia i latou. ”, E pei ona ia taua i le parakalafa muamua o lana galuega. O le mea moni, na malilie uma le matou aulotu Aukusitino ma le tetee a Sipaniolo i tagata Initia le taupulea, ae le o le auala na faatino ai, talu ai e latalata tele i le mea ua matou iloa nei o "se palapala palapala ”.

Lenei, i le faaiuga o lenei puʻupuʻu folasaga, o le faʻamatalaga na ia faia e uiga i le leai o se amio lelei na faʻaalia ai amioga a le Sipaniolo ia latou feutanaʻiga ma tagata fouvale o Initia o le itu i matu: "solia le folafolaga o le filemu ma le faʻamagaloga ua tuuina atu ia i latou upu mai le gutu ma ua folafolaina i latou i tusitusiga, solia le puipuiga o amepasa na o mai i le filemu, po o le gaoia o latou, avea le lotu Kerisiano o maunu ma fai atu ia latou e potopoto i taulaga e nonofo filemu ma iina puʻeina i latou, pe fai atu ia i latou e avatu ia i latou tagata ma fesoasoani faʻasaga i isi Initia ma tuʻuina atu i latou lava e puʻeina i latou na omai e fesoasoani ma faia i latou pologa, o mea uma na latou faia faʻasaga i le Chichimecas ".

FRIAR PEDRO LORENZO DE LA NADA, O. P.

I le aluga o tausaga lava ia, ae i le isi itu o New Spain, i le tapulaʻa o Tabasco ma Chiapas, sa faʻapaʻiaina foi le isi misionare i le faia o faʻaititia ma Initia maualalo i luga o le taua. Fray Pedro Lorenzo, valaʻauina o ia lava mai fafo leai se mea, na taunuʻu mai Sepania pe tusa o le 1560 e ala i Kuatemala. Ina ua mavae sina taimi puʻupuʻu i le nofoaga o taupousa o Ciudad Real (o le San Cristóbal de Las Casas o loʻo i ai nei), na ia galue ma nisi o ana uo i le itumalo o Los Zendales, o se itulagi tuaoi ma le vaomatua o Lacandon, lea sa avea ma teritori o le tele o malo Maya na le fiafia. Chol ma Tzeltal o loʻo tautatala. E leʻi umi ae faʻaalia ona faʻailoga o se misionare maoaʻe. I se faʻaopopoga i le avea ma se failauga sili ona lelei ma se "gagana" e le masani ai (na ia faʻatautaia ni gagana Maya se fa), na ia faʻaalia foʻi se taleni faʻapitoa o se tusiata o tuʻuga. Yajalón, Ocosingo, Bachajón, Tila, Tumbala ma Palenque aitalafu ia latou faavae ia te ia pe, a itiiti mai, o le a le mea ua manatu o latou mautinoa faʻatulagaina.

E pei lava ona le mapu pei o lana paʻaga Fray Guillermo, ae alu e suʻe Initia fouvale o El Petén Guatemala ma El Lacandón Chiapaneco, ina ia faʻatalitonuina i latou e fesuiaʻi lo latou tutoʻatasi mo se olaga toʻafilemu i se taulaga kolone. Na alualu i luma ma le Pochutlas, o le uluaʻi nofoia o le Vanu o Ocosingo, ae na le manuia ona o le le gaoia o le Lacandones ma le mamao o le Itza nofoia. Mo mafuaaga le mailoa na sola ese ai o ia mai le taulaga o Ciudad Real ma mou atu ai i le togavao ao agai atu i Tabasco. E ono mafai ona faia lana faaiuga ma le maliliega na faia e le mataupu a le Dominicanans i Cobán, i le tausaga 1558, i le lagolagoina o le militeri faasaga i Lacandones oe na fasiotia le tele o frars i se taimi ua tuanaʻi. Mai lena taimi, Fray Pedro na mafaufauina e ona uso lotu o "ese i la latou tapuaiga" ma o lona igoa taofi i le aliaʻe i tala o le faʻasologa.

Manaʻomia e le maota o le Inisiisi Paʻia ma le Audiencia o Kuatemala tutusa, ae puipuia e le Zendale ma El Lacandón Initia, Fray Pedro faia le taulaga o Palenque lona nofoaga tutotonu o le faifeʻau. Na mafai ona ia faatalitonu Diego de Landa, epikopo o Yucatán, i ana fuafuaga lelei ma faafetai i lenei lagolago a Franciscan, na mafai ai ona faaauau lana galuega faaevagelia, nei i le Tabasco itumalo o Los Ríos ma Los Zahuatanes, auai i le pulega a le ekalesia a Yucatán. O iinā na toe iai foʻi faʻafitauli matuiā, ile taimi lea ma pulega a le malo, mo le latou finau malosi e puipui fafine tumaoti mai le faʻamalosia o galuega i faʻatoʻaga Sipaniolo. O lona ita tele na oʻo i le tulaga o le tapeina o le ua molia ma le manaʻomia o lo latou faʻataʻitaʻiga faʻasalaga e le Inkisisi, o le lava faʻalapotopotoga na sauaina o ia i ni nai tausaga ua tuanaʻi.

E pei o le faamemelo o le Tzeltal, Chole ma Chontal Indians mo lona tagata ina ua mavae lona maliu i le 1580 na latou amata faamamaluina o ia o se paia. I le faaiuga o le seneturi lona 18, na aoina ai e le faifeau o le aulotu o le taulaga o Yajalón le tu masani i le gutu na faataamilo e uiga ia Fray Pedro Lorenzo ma fatuina ni solo se lima e faamanatu ai vavega na tuuina atu ia te ia: o le faia o se vaipuna tautotogo mai se maa, taia ai ma lana aufaigaluega ; faia faʻamanatu tele ile tolu 'eseʻese nofoaga ile taimi e tasi; o le suia o tupe le lelei sa maua i ni mataua o le toto i lima o le faamasino saua; ma isi I le 1840, na asiasi ai le tagata sailiili Amerika o John Lloyd Stephens i Palenque, na ia iloa ai o Initia o lena taulaga na faaauau pea ona faamamaluina le manatuaina o le Tama Paia ma o loo tausia pea ona ofu o se mea paia. Na ia taumafai e vaʻai i ai, ae talu ai le le talitonuina o Initia, "Sa le mafai ona ou faʻatosinaina i latou e aʻoaʻo mai ia te aʻu," na ia tusia i le tausaga mulimuli ane i lana lauiloa tusi o Faigamalaga o Faigamalaga i Amerika Tutotonu, Chiapas ma Yucatan.

Guillermo de Santa María ma Pedro Lorenzo de la Nada o ni faifeʻau Sipaniolo e toalua na tuuto atu le sili o le la olaga i le talaʻiina o Initia maualuluga Initia na nonofo i luga o le taua taua e ala i tausaga 1560-1580 faatapulaaina le avanoa koloneina e le Sipaniolo. matu ma saute. Sa latou taumafai foi e avatu ia i latou mea na ofo atu e isi misionare i le faitau aofai o tagata o le atumauga o Mekisiko ma le mea na taʻua e Vasco de Quiroga "o le afi ma le areto." O le manatuaina o lana momoliina atu e aoga mo le laveaʻiina mo tagata Mekisiko o le 20 seneturi. Ia faapea lava.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: English- Filipino Words Used at Home (Setema 2024).