O le Yanhuitlán Codex (Oaxaca)

Pin
Send
Share
Send

O le codices o molimau taua mo le malamalamaaga o le muaʻi-Hispanic aganuu ma o tagata i le vaitaimi o le pulega, talu mai latou faʻatulafonoina, faʻatasi ai ma isi, tala faʻasolopito mea moni, talitonuga faʻalelotu, faʻasaienisi alualu i luma, calendrical faiga ma manatu faʻafanua.

E tusa ai ma le saunoaga a J. Galarza, "o le kopiina o tusitusiga a le au Mesoamerican na faʻamautuina a latou gagana e ala i le faʻavae o le faʻaogaina o le ata ua maua mai, na maua mai ia latou tufuga ata. O le uiga le faʻatauaina o le tagata manumalo i le aganuu na ia tuʻuina atu, le leai o se aganuu o le tele o isi, talaʻaga mea na tutupu ma le taimi e leai se faʻamagaloina nisi o mafuaʻaga o le faʻaleagaina o le anoanoaʻi o piktographic molimau.

I le taimi nei, o le tele o faʻailoga o loʻo puipuia e le tele o atunuʻu ma atunuʻu i fafo, ma isi, e le masalomia, o loʻo puipuia lava i totonu o nuʻu eseʻese o loʻo i totonu o le teritori o Mexico. O le mea e lelei ai, o se vaega tele o nei faʻalapotopotoga ua tuʻuina atu i le faʻasaoina o pepa. E faʻapena le tulaga o le Iunivesete Tutoʻatasi o Puebla (UAP), o le, iloaina o le tulaga matitiva o le Yanhuitlán Codex, na fesiligia le National Coordination mo le Toefuataiga o Aganuu Tofi (CNRPC-INAH) mo la latou galulue faʻatasi. Ile Aperila 1993, e tele suʻesuʻega ma suʻesuʻega na amataina ile codex, e manaʻomia mo le toe faʻaleleia.

Yanhuitlán o loʻo tu i le Mixteca Alta, i le va o Nochistlán ma Tepozcolula. O le itulagi na tu ai lenei taulaga o se tasi o sili ona tamaoaiga ma manaʻomia e le au faʻasalalau. O le maoaʻe gaioiga o le itulagi o le aumaia o auro, le tausiga o le silkworm ma le galueaina o le tele cochineal. E tusa ai ma faʻamatalaga, o le Yanhuitlán Codex e aofia ai i le vaitaimi o le tupuolaola o lenei itulagi i le vaitaimi o le seneturi lona 16. Ona o lona maoaʻe o tala faasolopito, na mafai ai ona avea o se vaega o le talafaʻasolopito o le Mixtec itulagi, lea sili ona taua gaioiga faʻatatau i le olaga o tagata tagatanuʻu ma tagata Sipaniolo i le amataga o le Kolone na maitauina.

O laupepa eseese o le pepa o loʻo iai se tulaga tulaga ese o le tusiaina ma le laina i se "[…] lelei fefiloi sitaili, Initia ma Hispanic", faʻamaonia tusitala o tusi faʻatalanoa. Afai o le suʻesuʻega faataamilo i le talafaʻasolopito ma piktographic faʻamatalaina o pepa e sili ona taua, o le faʻailoaina o mea taua mea, o le suʻesuʻeina o metotia gaosiga ma se maeʻaeʻa iloiloina o le leaga, e taua e fuafua ai talafeagai talafeagai toe faʻaleleia. i mataupu taʻitasi taʻitasi, faʻaaloalo i uluaʻi elemeni.

I le mauaina ai o le Yanhuitlán Codex ua tatou i ai i luma o le pepa faʻamaumau ma se paʻu faila, o ana peleni, aofai o le sefululua, o loʻo i ai piktographs i itu uma e lua. Ina ia iloa pe faʻafefea ona faia se pepa, o vaega eseese o le galuega ma a latou auiliiliga auala e tatau ona mafaufau eseese. I le tasi itu, o ni elemeni muamua o le codex, o pepa e avea o se iunite e mauaina ma, i le isi itu, vaitusi o se taʻavale mo le tusiaina o tusitusiga. O nei elemeni ma le auala e tuʻufaʻatasia ai e faʻaoso ai le gaosiga auala.

O alava na faʻaaogaina i le faʻalautelega o le Yanhuitlan codex na iʻu ina avea ma mea e afua mai i fualaʻau (cotton ma ie lino), ia sa masani ona faʻaaogaina i pepa a Europa. Aua neʻi galo ia i tatou i le amataga o le kolone, le taimi na faia ai lenei codex, e leai ni falegaosi e faia ai ni pepa i New Spain, ma o le mea lea na ese ai le latou gaosiga mai le mea masani a Europa. O le gaosia o pepa ma ana fefaʻatauaiga na faia i New Spain i le maumaututū ma le faʻatapulaʻaina aiaiga na faʻatinoina e le Karauna i totonu o 300 tausaga, ina ia mafai ona faʻasaoina le tutoʻatasi i le taulaga. O le mafuaʻaga lea mo le tele o seneturi sa tatau ai i New Sepania ona faʻaulufale mai lenei mea, tele mai Sepania.

O tagata gaosi pepa na masani ona faʻapipiʻi a latou oloa i "watermarks" poʻo "watermarks", e eseʻese lava latou te faʻatagaina e faʻailoa mai le taimi na faia ai, ma i nisi tulaga, o le nofoaga na amata mai ai. O le faailo o loʻo tatou mauaina i nisi o papatusi o le Yanhuitlan Codex o le tasi na faʻaigoaina o "El Peregrino", na tusia e tagata suʻesuʻe i le ogatotonu o le 16th seneturi. O le suʻesuʻega na faʻaalia ai, e lua ituaiga vaitusi na faʻaaogaina i lenei codex: carbon and iron gall. O le tulaga o fuainumera na faia faʻavae luga o laina o eseese density. O laina paolo na faia i le vaitusi lava e tasi ae sili atu le "faʻavaivaia", ina ia mafai ai ona maua le tele o aʻafiaga. Masalo na faʻatinoina ia laina ma fulufulu manulele --e pei ona faia i lena taimi-, lea matou te maua ai se faʻataʻitaʻiga i se tasi o papatusi o le codex. Matou te manatu o le paolo na faia i le pulumu.

O mea totoina e faʻaaogaina i le gaosiaina o pepa e faʻafaigofie ai, ona faigofie ai lea ona faʻaletonu pe a le o i le auala saʻo. E faʻapena foi, faʻalavelave faʻalenatura e pei o lologa, afi ma mafuiʻe e mafai ona matua suia ai, ma e mautinoa o taua, gaoi, faʻaletonu e le manaʻomia, ma isi foi mea taua o le faʻatamaʻiaina.

I le tulaga o le Yanhuitlan Codex, e le lava a matou faʻamatalaga e fuafua ai lona siʻosiʻomaga siosiomaga i le taimi. Peitaʻi, o lona lava leaga e ono faʻamalamalamaina ai lenei itu. O le lelei o mea e fausia ai le palel e matua aʻafia ai le tulaga o le faʻaleagaina o le pepa, ma o le mautu o vaitusi e faʻamoemoeina i oloa na faia ai. O le agaleagaina, o le faʻatamala ma e silisili i mea uma na fai e le faʻatosina, na atagia mai ai pea ile codex. O le mea e sili ona atugalu i ai le tagata toe faʻafoʻi e tatau ona avea o le puipuia o le tulaga muamua. E le o se fesili o le faʻamatagofieina pe faʻafouina o le mea faitino, ae naʻo le tuʻuina i lona setete - taofi pe faʻamamaina faʻaleagaina gaioiga - ma lelei tuʻufaʻatasia i se toetoe lava a le iloaina le auala.

O vaega na leiloa na toe faʻaleleia ma mea o le tutusa natura pei o le muamua, i se faʻaeteete ae vaʻaia auala. Leai se mea ua faʻaleagaina e mafai ona aveʻesea mo aulelei mafuaʻaga, ona o le faʻamaoni o le pepa o le a suia. O le faʻamaoniga o tusitusiga poʻo ata tusi e le tatau ona suia, o lea e taua ai le filifilia o mea manifinifi, fetuʻunaʻi ma matua malamalama e faʻamalosia ai le galuega. E ui lava o le lautele aiaiga o laʻititi faʻalavelave e tatau ona mulimulitaʻia i le tele o tulaga, o suiga na faʻaalia e le codex (tele o oloa o le le talafeagai faʻatosina) na tatau ona aveʻesea e taofi ai le faʻaleagaina na latou mafua ai.

Ona o ona uiga, tikeri o le faʻaleagaina ma le vaivai, na taua ai le tuʻuina atu o le pepa faʻamaonia ma se lagolago lagolago. E le gata e toe faʻaleleia lona fetuʻunaʻi ae faʻamalosia foi e aunoa ma le suia o le agavaʻa o tusitusiga. O le faʻafitauli sa matou feagai, sa faigata, lea e manaʻomia ai se suʻesuʻega maeʻaeʻa e filifili ai mea saʻo ma filifili ai auala faasao e tusa ai ma tulaga o le codex.

O se faʻatusatusaga suʻesuʻega na faia foi i le va o mea masani na masani ona faʻaaogaina i le toefuataiga o kalafi pepa, faʻapea foʻi ma metotia faʻapitoa na faʻaaogaina i isi mataupu. I le iuga, o se iloiloga na faia e filifili ai mea sili ona lelei e tusa ai ma le faʻavaeina faʻavae. Ae le i auai i le lagolago lagolago i laupepa o galuega, sa faʻamamaina gaioiga i le faʻaaogaina o solvents eseese e aveʻese ai na elemeni ma vailaʻau na suia ai lona tulaga mautu.

O le lagolago sili ona lelei mo le pepa faʻamaonia avea silika crepeline, faʻafetai i ona uiga o optimum transparency, lelei fetuʻutuʻunaʻi ma tumau i tulaga talafeagai faʻasao. Faʻatasi ai ma isi faʻasalalauga na suʻesuʻeina, o le faʻamaʻa faʻapipiʻiina o le mea na maua mai ai ia i matou ni taunuʻuga lelei, ona o le lelei o le pipiʻi, malamalama ma le toe suia. I le iʻuga o le faʻasao ma le toe faʻafouga taʻitasi o papatusi o le codex, o nei sa toe fusia mulimuli i le faʻavae na latou aumaia ina ua latou oʻo mai i o matou lima. O le auai i le toe maua mai o se pepa taua tele, pei o le Yanhuitlán Codex, sa mo matou o se luʻi ma se tiutetauave na faʻatumuina matou i le faʻamalieina i le iloaina o le tumau o se isi aganuu aseta, o se vaega o matou mauoa talatuu faasolopito.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Santo Domingo de Guzmán Oaxaca (Setema 2024).