Le "Pichilingues" i le Novohispanic Coast

Pin
Send
Share
Send

E tusa ai ma le faamatalaga a Germán Arciniega, o le upu pichilingue e sau mai le Igilisi tautala i le Igilisi, o le faatonuga na avatu i tagata matataʻu o le Pasefika talafatai, oe, e le gata i le faaoolima ma le ita, e tatau foi ona latou iloa le gagana a Shakespeare.

O le lona lua faʻauigaina o le faaupuga na saunia e le lauiloa Sinaloan tusitala o tala faasolopito o Pablo Lizárraga, o le na faamautinoa mai e sau mai Nahuatl ma e sau mai pichihuila, o se ituaiga o peke femalagaaʻi o loʻo maua ai se foliga manino foliga lelei: o ona mata ma fulufulu o loʻo siʻomia ai latou avatua le manatu o le manu enaena.

E le sese le mafaufauina o tagata faomea, tele lava i Nordic, o le a tutusa le enaena. O foliga vaaia o pichilingues i luga o apitagalu, e masani ona i totonu o tamaʻi paʻu ma vai e lava le loloto latou te taula ai i totonu ma i nofoaga puipuia, na mafua ai ona i ai matafaga e taua o pichilingues i nisi talafatai o Amerika i Saute ma, toe fai foi. , i Mekisiko.

O le talitonuga lona tolu e tutusa lava le aoga. O se numera tele o faomea - o se lautele igoa mo tamaloloa na faia lenei ituaiga o gaioiga - na sau mai faapitoa i le 17th seneturi, mai le taulaga Dutch o Vlissinghen. I le aotelega, o le amataga o le upu faʻaauau pea ona faigata ona maua e pei o tagata taʻitoʻatasi na latou faʻasino i ai, aemaise lava i le sefulu fitu ma le amataga o le sefulu ma le valu seneturi.

Na mafai ona ofi atu i totonu o le Pasefika e ala i le faataamilo i le Strait o Magellan, na amata ai loa feteʻenaʻiga ma le Sipaniolo, e ana le igoa o le "Sipaniolo vaituloto", ma le matapeʻapeʻa ma le feitagai o le Igilisi ma le Flemish. O le muamua Dutch pichilingue na sopoia lenei sami o Oliver van Noort i le tausaga 1597. Van Noort o se tavern tausi, o se saila muamua, o ia ma ana lava vaʻa ma fa vaa ma 240 tamaloloa faia gaioiga vete ma gaoi i le South American Pasefika. ae e leʻi taunuʻu i le apitaogalu o New Spain. O lona iʻuga atonu o le mea sa tatau ia te ia: na oti o ia i le tautau i Manila.

I le 1614 talafou na oʻo mai i Sepania Fou o loʻo latalata mai le lamatiaga i Dutch. I le masina o Aukuso o le tausaga lava lea, na auina atu ai e le Kamupani i Sasaʻe Initia ni vaa tumaoti se fa (o lona uiga, sa iai a latou "marquees" mai a latou malo) ma lua "jachts" i luga o le "trade trade" i le lalolagi atoa. O le filemu le misiona na faamalosia e le malosi auupega i luga o le vaa taitaia e le Groote Sonne ma le Groote Mann.

I le faauluuluga o lenei misiona o le lauiloa aloaʻia - protototype o le tumaoti - Joris van Spielbergen. O le tagata faʻalelei faʻataʻitaʻi, na fanau i le 1568, o se tagata atamai faʻapitoa na fiafia i lona fuʻa ina ia matagofie ona faʻatulagaina ma teuina ni uaina sili ona lelei. Ina ua ia 'ai, na ia faia i luga o le laupapa faʻaili ma se aufaipese a seila e avea ma musika musika. O ana tamaloa sa ofuina ni toniga matagofie. Spielbergen sa i ai se komisi faʻapitoa mai le States General ma mai Prince Maurice Orange. E foliga mai o faʻatonuga lilo, o le puʻeina o se galleon. O le tautai lauiloa pichilingue na aliaʻe mai i le talafatai o New Spain i le faaiuga o le 1615.

Ina ua maeʻa taua mataʻutia faasaga i le neivi Sipaniolo i le South American Pasefika, lea na toetoe lava a le mafai ai ona tago i ai a latou auvaʻa, ma nai tagata toʻilalo ma a latou vaʻa tau leiloa, o pichilingues agaʻi i matu; ae ui i lea, ua sauni New Sepania e faʻatali mo le Dutch. Ia Iuni 1615, na faatonuina ai e Viceroy Márques de Guadalcázar le pulenuu o Acapulco e faamalosia le puipuiga a le uafu i ogavai ma fana. O se vaega o le au solofanua na ofaina ma le lotomalie malosiaga e tau ai le fili ma le mautinoa.

I Luma o ACAPULCO

I le taeao o Oketopa 11, na tafa mai ata a Dutch i luma o le faitotoʻa o le faga. Na sao i totonu ia vaa, na taula vaa i luma o le maota tuai ina ua tuanaʻi le aoauli. Na feiloaʻi i latou ma fana o fana na tau leai se aoga. E le gata i lea, sa naunau Spielbergen e faʻaleaga le nuʻu pe a manaʻomia, aua e manaʻomia ai meaʻai ma vai. Mulimuli ane na faalauiloa loa le filemu ma Pedro Álvarez ma Francisco Méndez, sa tautua i Flanders, na o atu i luga o le vaa ina ia latou iloa le gagana Dutch.

Na ofa atu e Spielbergen le fesuiaiga mo sapalai o manaʻomia tele, e faasaoloto ai pagota na latou ave ese atu le talafatai o Peru. Na maua se maliega ma, fiailoa, mo le vaiaso, Acapulco na avea ma nofoaga olaola fonotaga i le va o pichilingues ma Spaniards. O le taʻitaʻi au na mauaina i luga o le vaʻaia ma mamalu ma le solo a seila lelei atoatoa, ae o le ataliʻi o Spielbergen na faʻaaluina le aso atoa ma le aliʻi pulenuu o le uafu. O se feiloaʻiga lautele e feteʻenaʻi ma isi malaga a le Dutchman i le talafatai i matu o Acapulco. Spielbergen sa i ai se fuafuaga o le taulaga faia muamua.

O le sui o le ofisa, ona o le fefefe neʻi puʻeina le Manila Galleon lea o le a taunuu, na auina atu e le itiiti ifo nai lo Sebastián Vizcaíno ma 400 tamaloloa e puipuia le taulaga o Navidad ma Salagua, ma le kovana o Nueva-Vizcaya na auina atu se isi vaega i le talafatai o Sinaloa. i lalo o le faʻatonuga a Villalba, o le sa i ai tonu faʻatonuga e aloese mai le fili tuʻuina atu.

I le auala, na ave ai e Spielbergen le penina penina San Francisco, ona suia lea o le igoa o le vaa ia Perel (penina). I le isi folauga i Salagua, na faatali ai Vizcaíno mo pichilingues ma ina ua maeʻa se taua e le lelei tele i le Sipaniolo, Spielbergen solomuli i Barra de Navidad, po o le sili atu mafai i Tenancatita, lea na ia nofo ai mo le lima aso malolo ma ona tagata i le manaia faga. Na taʻua e Vizcaíno i lana lipoti i le sui o le malo, le tele o le toʻilalo o fili, ma o le faamaoniga na auina atu ai ia te ia taliga na ia vavaeeseina se pichilingue. Na faamatala e Vizcaíno nisi o "pichilingas" na ia ave faapagota o "alii talavou ma amio saʻo, o nisi o i latou Aialani, ma lapopoa tetele ma tautaliga." Na mailei le tagata Aialani i le ami a Spielbergen, talitonu na latou o i se misiona filemu.

I Cape Corrientes, na filifili ai Spielbergen e aua le toe faamaimauina se taimi i vai o New Spain ma agai atu i saute. I ni nai aso mulimuli ane, na pasi ai e le Manila Galleon le Cape. O Spielbergen na maliu i le mativa i le 1620. O le manaʻomia tele le fausiaina o Fort San Diego i Acapulco o le a amata i se taimi puʻupuʻu ina ia sili atu le puipuia o le uafu mai osofaiga a tagata faomea.

TUMAU I LE EMPIRE SPANISH

I le 1621, na iʻu lava i le va o Holland ma Sepania le iʻuga. Na sauni le au Holani e lafo mai ni fuʻa sili ona malosi e sau i le Pasefika, ua taʻua o le Nassau Fleet - "Nasao" - e le perenise, le latou sponsor. O lona mafuaʻaga moni o le faʻaumatia o le Sipaniolo i luma o lenei vasa. Na ia puʻeina foi le mau galleon mauoa ma faoa ia taulaga. O vaʻa na tuua Holland i le 1623 utaina i 1626 pichilingues na faʻatonutonuina e le aliʻi lauiloa o Jacobo L. Hermite, o le na maliu i le talafatai o Peru. Ona avea loa lea o le Sui Admiral Hugo Schapenham ma taʻitaʻi, o le na alo ese mai le Fort o Acapulco, aua e leʻi taliaina e le Castilian talosaga a le au faomea na leai ni vai ma ni sapalai, o lea na tatau ai ona see ese le fua tele agai i le matafaga, lea o aso nei lauiloa o Pichilingue, e faʻasoa.

A o faʻatalitali se vaega o tagata Sipaniolo mo latou iina, o le Dutch na tatau ona sisiina le taula agai ia Zihuatanejo i le mea na latou faʻatali le aoga ai mo le "tagata ua leva ona faʻatalitali i ai": le galleon faigata. Ae ui i lea, o le masalosalo le mafai ona manumalo Nassau Fleet na le manuia ma le maasiasi, faatasi ai ma le leai se faamoemoe tapunia i totonu ma miliona o guilders teu faafaigaluega. O le vaitaimi o pichilingues na foliga mai na muta ma le Peace of Westphalia i le 1649, peitaʻi, o le upu pichilingue na fausia e faʻavavau i le tala faʻasolopito o le piracy ma i le gagana Sipaniolo.

O le Pasefika na faamuta ona avea, e tusa ai ma le tusitala o Antonio de Robles (1654-172).

1685: ”Novema, 1st. Lenei aso na fou mai i le vaʻai mai fili ma fitu vaʻa "" Aso Gafua 19. Na fou lava na vaʻaia vaʻa i talafatai o Colima o fili ma faia se tatalo "" Tesema 1st. O le meli na sau mai Acapulco ma tala e uiga i le auala na o ai fili i Cape Corrientes ma na latou taumafai e ulufale faalua i le taulaga ma na teena ”.

1686: "Fepuari 12. Uaina fou mai Compostela na auina atu tagata i fafo ma faia aano o manu ma vai, aveina le fa pe ono aiga: latou fesili mo se totogi.

1688: "Novema 26. Uaina fou a o ulufale le fili i Acaponeta ma ave fafine e fasefulu, tele tupe ma tagata ma le tamā mai le Kamupani ma le isi mai La Merced."

1689: “Me. Aso Sa 8. O talafou na sau e uiga ile tipi e le Igilisi taliga ma isu o Tama Fray Diego de Aguilar, ma unaʻia le laveaʻiina o matou tagata o le a feoti ".

O le tusitala o loo faatatau i lenei mataupu i le Igilisi pichilinques-buccaneers Swan ma Townley, oe na faaleagaina le itu i matu sisifo o New Spain i le le faatali faatali mo se galleon.

O matafaga o le Pasefika, o ona uafu ma nuu fagota na siomia e le Pichilingues, ae latou te leʻi ausia le sini taua o le puʻeina o Manila Galleon seʻia oʻo mai i le seneturi e sosoʻo ai. E ui lava na latou maua ni vete, ae na latou maua foi le fiafia tele. Ina ua maileia le Santo Rosario vaʻa na aveina ia uʻamea na tumu i pa siliva, na talitonu le Peretania o le apa ma lafo i latou i le sami. O se tasi o i latou na teuina sona teu e fai ma faamanatuga. O le toe foi i Egelani, na ia iloaina ai o le siliva siliva. Na latou lafoina i le sami le silia ma le 150 afe pauna ario!

Cromwell, le lauiloa "Coromuel," o le na faavaeina lona ofisa autu i le va o La Paz ma Los Cabos, i Baja Kalefonia, o loo tu matilatila i totonu o pichilingues oe tuua le sili faailoga i luga o se vaega faapitoa o New Spain. O lona igoa na tumau pea i le matagi e faʻamanatuina ai o ia, "le coromuel", lea na ia masani ona folau ma tuli i lalo se mau kalone poʻo penina vaʻa. O lona olo o le matafaga o loʻo iai le igoa o Coromuel, latalata i La Paz.

Na tuua e Cromwell se tasi o ana fuʻa poʻo le "joli roger" i lenei itu maotua ma faʻataulaitu. O aso nei ua i totonu o le Falemataaga o Fort San Diego. O le aliʻi o Coromuel, o le aliʻi lea, na lilo faʻafuaseʻi, ae le o lona mafaufau.

Pin
Send
Share
Send