Academy o San Carlos. Fale pepe o le tusiata fale Mekisiko

Pin
Send
Share
Send

O le talafaʻasolopito o le amataina o le aʻoaʻoga aʻoga o tusiata fale i Mekisiko ua uma ona lauiloa: latalata i le tausaga 1779, le Major Engraver o le Casa de Moneda, Jerónimo Antonio Gil, o le na aʻoaʻoina i le Academy of Nobles Artes de San Fernando , na auina atu i Mekisiko e Carlos III ina ia mafai ai ona faʻaleleia le fausiaina o le tupe, ma faʻatuina se aoga togitogi.

O le taimi na faʻatulagaina ai lenei aʻoga, e leʻi faʻamalieina Gil ma faʻamalieina Fernando José Mangino, pule o le Royal Mint, e faʻalauiloa le faʻavaeina o se aʻoga o tamaloloa aʻoaʻoga pei o Sepania. A oʻo mai i le tusiata fale, o mea sese na faia e tagata amateur i le lotoifale o se finauga lelei lea: "o le manaʻoga mo lelei tusiata fale ua matua vaaia lava i le malo atoa e leai se tasi e mafai ona le amanaʻiaina; ae maise lava i Mekisiko, o le sese o le upega tafaʻilagi ma le televave o le faitau aofai o tagata ua faigata ai ona maua se tali saʻo mo le mausali ma le mafanafana o fale, ”o le lipoti lea a Mangino.

O le taimi lava na faʻatalitonuina ai le pulega o le lotoifale, o faʻafiafiaga atamamai o le tamaliʻi na faʻaaloalogia ma o nisi fesoasoani na mauaina, amata vasega i le 1781, ma le faʻaaogaina taimi tutusa fale Moneda (aso nei o le Museum of Cultures). Carlos III na ia faʻamaoniaina, faʻatulafonoina tulafono, faʻasaoina le tolu afe o le sefulu ma le lua afe tausaga taʻitasi peso na talosagaina e Viceroy Mayorga ma fautuaina le fausiaina o San Pedro ma San Pablo e faʻatuina le Academy. I le Novema 4, 1785, na faʻatautaia aloaia ai le Academy of Noble Arts a San Carlos de la Nueva España. O le taʻutaʻua igoa na faʻatusatusaina ma le tauagafau o potu na ia faʻaaogaina mo le ono tausaga i le Mint lava e tasi. Ua tofia Gil e avea ma Pule Sili, ma faiaoga i le togitogia o le pine. O le tusiata o Antonio González Velázquez na auina mai le San Fernando Academy e faʻatonutonu le vaega tusiata, Manu Arias mo faʻatagata, ma Ginés Andrés de Aguirre ma Cosme de Acuña o ni atavali atavali. Mulimuli ane, na sau Joaquín Fabregat o se faatonu o le lolomitusi.

Faʻatasi ai ma tulafono o loʻo taua ai, mo vaega taʻitasi, e toʻafa tamaiti aʻoga litaea e mafai ona faʻaaluina o latou taimi atoa i le suʻesuʻega, e tatau ona avea i latou ma le toto atoatoa (Sipaniolo poʻo Initia), e taʻitasi tolu tausaga o faʻailoga e maua mo atisi sili ona lelei, "ma o nisi tagata e auai i potuaʻoga pei o lenei mo soʻo se mea e ono ofa atu i le puleaoga faʻapea foi ma faʻalavelave talanoaga ma meataʻalo a tamaiti laiti. "

Na amata ona fausia le potu faʻataʻitaʻi, ma atavali na aumai tele lava mai potu taofiofia, ma mai le 1782 Carlos III na okaina le lafoina o tusi e fausia ai le faletusi a le Academy. I le vaega lona lua (1785) o le faletusi ei ai 84 ulutala o le 26 o tusiata fale. Na lava lava le vaʻaia o autu o nei mea e iloa ai o le masani a le aʻoga na faʻamatalaina: tusitusiga a Vitruvius ma Viñola, i lomiga eseese, isi galuega i luga o faʻasologa masani, Herculaneum, Pompeii, Roman Antiquity (Piranesi), Antonino's Column, Las Aneti o Palmira faʻatasi ai ma isi. O le polofesa muamua o le tusiata fale, o González Velázquez o se masani lava o masani masani.

I le 1791 na sau ai Manu Tolsá i Mekisiko ma se faʻaputuga o valiina faʻafoliga o faʻatagata lauiloa a Europa, o e na suitulaga ia Manu Arias o se faʻatonu tumaoti o faʻatagata. I le tausaga lava lea na faʻavaeina ai le Aʻoga i le fale na anaina i le Falemai del Amor de Dios, faʻavaeina mo tagata mamaʻi ma faʻamaʻi o le puta ma le toto. Muamua, o le falemaʻi muamua ma fale fesoʻotaʻi sa mautotogi ona faʻatau lea, tumau tumau ai iina. E le i manuia taumafaiga e fausia se fale mo le Academy lea na mulimuli ane fausia ai le College of Mining, ma sa taumafai foi e fetuunai nofoaga eseese.

O le muamua tamaiti aʻoga na mauaina le igoa o supernumerary aʻoaʻoga i le tusiata fale o Esteban González i le 1788, o le na faia se galuega faʻapitoa tiute. O le tikeri o aʻoaʻoga o le agavaʻa i le tusiata fale o loʻo talosagaina e tagata e iai le poto masani o ni tusiata fale: Tolsá, o e ua i ai le tikeri i faʻatagata mai Sepania; Francisco Eduardo Tresguerras ma José Damián Ortiz de Castro. Ina ia faʻauʻuina, o poloketi na faʻaalia e tolu: Tolsá mai le Colegio de Minería, o se fata faitaulaga ma le sela mo le Marquesa de Selva Nevada i le nofoaga o taupousa i Regina; O Ortiz, o le sa poto tele i le fausiaina o fale i lenei taulaga ma le falesa tele, na ia tauaaoina se poloketi e toe fausia ai le falesa o Tulancingo; Na talosaga Tresguerras mo le ulutala i le 1794, ae leai se mea na maua i le potu tusi o le Academy e faʻaalia ai na ia mauaina.

O le au tusiata fale na tofia e le Fono a le Aai e tatau ona mauaina mai tagata aʻoaʻoina agavaa faatasi ai ma le noataga aʻo leʻi faʻataunuʻuina se galuega e tatau ona latou tuʻuina atu le poloketi i le Superior Government Board, ma tuuina i latou lava "e aunoa ma se tali poʻo se alofaga i le faasaʻoga na faia ia i latou ma le lapataiga a faapea afai e solia, o le a matua faasalaina i latou ". Peitaʻi, o nei faiaʻoga, e masani ona naʻo le poto masani, na foʻia o latou faʻafitauli e ala i le avea o tamaiti aʻoga o le Academy ma tagata atisi ata. E leʻo iloa talu mai poʻo le a le mafuaʻaga na tuʻuina atu ai e le Academy le igoa o fuafanua. E manino lava o Antonio Icháurregui, Puebla o le sili pule o tusiata fale ma supernumerary aʻoaʻoga o le Real de San Carlos, talosagaina lenei igoa i le tausaga 1797.

O le aʻoga sa telegese lava ona tatalaina. I le 1796, galuega a 11 tamaiti aʻoga (sa iai foʻi tamaiti aʻoga na iai foʻi) na ave i se tauvaga na faia i le Madrid Academy, ma o manatu o le vaega iloilo iuga sa le fiafia i ai; E tusa ai ma le valiina ma le vaneina o ata, na taʻua ai o ni ata e sili atu le lelei e tatau ona ave e kopi ae le o le amio lelei a Farani, ma e pei foi o le au tusiata i le lumanai le leai o ni mataupu faavae taua i le tusiaina o ata, o faitioga ma teuteuga na faitioina. I le poto faʻatekonolosi foliga mai na latou sili atu leaga: i le 1795 ma le 1796 o le Aʻoga iloa o latou faʻafitauli ma faʻailoa atu i le sui o le aʻoaʻoga o le a sili atu ona aoga pe a fai, i le faʻaopopoina i le kopiina o Vitruvius ma le Maota o Caserta, na latou aʻoaʻoina le metotia o atumauga, fuafuaina o faʻaputuga ma potu teu, mea fauina, "formwork formation, scaffolding ma isi mea e faʻatatau i le faʻataʻitaʻi."

E ui lava talu mai lona faʻavae sa leʻi lava le tamaoaiga o le Academy, faʻatasi ai ma taua o le tutoʻatasi na atili ai ona leaga. I le 1811 na le toe mauaina le faʻamanuiaga tau tupu ma i le 1815 ana tagata sili ona malosi e lua na foaʻi, maina ma le konesula, na faʻamutaina foʻi la latou kilivaina. I le va o 1821 ma le 1824 e leai se filifiliga ae tapunia le Academy.

E toetu mai ma nai foaʻi, e le faʻapea o meaalofa, e toe faʻafitia i le sefulu tausaga mulimuli ane. O faiaʻoga ma tagata faigaluega o loʻo aitalafu i le 19 masina o latou totogi masani, ma o faiaʻoga na totogiina lava moli moli mo vasega i le po.

I le vaitaimi na tapunia le Academy, o nisi tamaiti aʻoga na siitia atu i le incipient corps o militeli inisinia. Brigadier Diego García Conde, o se Sipaniolo na te leʻi umiaina le igoa o inisinia, e mafai ona avea ma faʻavaeina le aʻupega Mekisiko. I le 1822, tofia Faʻatonu Sili o Inisinia, na ia talosagaina mai le malo, o se veteran o le fou faʻalapotopotoga, tagata ofisa na i ai le malamalama i le matematika, sili atu ia i latou oe na aʻoaʻoina i le Kolisi o Mining poʻo le Academy o San Carlos. O le tusitusiga 8 o le tulafono faʻavae na fausia ai le National Corps of Engineers na taua ai e faapea, "… o le a fesoasoani le au fitafita i le Setete i galuega o loʻo aoga ma teuteuina lautele latou te faia. O le tulaga o le Academia de San Carlos e leʻi suia seʻia oʻo i le 1843, ina ua faʻafetai ia Antonio López de Santa Anna ma le Minisita o Aʻoaʻoga Manuel Baranda, o lona maeʻa faʻamaopoopoina na folafolaina. Na tauaao atu ia te ia le lotoa a le atunuu ua uma ona faaleagaina ina ia mafai ai e ana oloa ona totogi ana tupe faaalu. O le Academy tuuina atu faʻamalosia i le lulu o loʻo i ai foi toega o mea na tuuto i galuega alofa.

O atavali, faʻatagata ma faʻamauina faʻatonusili ua toe aumai mai Europa ma totogi lelei; O penisiona e toe faʻafoʻi mai e ala i le lafoina o ni tagata talavou se toaono e faʻaleleia latou lava i Europa, ma le fale na latou totogia seʻia oʻo mai i le taimi na faʻatau ai, ma faʻamanuiaina ai i le avea ma muamua fale i le laumua na mauaina moli kesi.

I le va o le 1847 ma le 1857, o le fa tausaga o le galuega aofia ai mataupu nei: Muamua tausaga: arithmetic, algebra, geometry, natural draw. Lua: auiliiliga, eseʻesega ma tuʻufaʻatasia calculus, tusiata ata. Lona tolu: enisinia, faʻamatalaina uiga, faʻailoga tusiata. Lona fa: stereotomy, fausiaina inisinia ma faʻatino galuega, fausiaina fausiaina. Faʻatasi ai ma polofesa o Vicente Heredia, Manu Gargollo y Parra, Manuel Delgado ma uso Juan ma Ramón Agea, o le vaega mulimuli na litaea i Europa ma toe foi mai i le 1853. Faʻatasi ai ma lenei mataupu aʻoaʻoga na latou mauaina, faʻatasi ai ma isi, Ventura Alcérrega, Luis G Anzorena ma Ramón Rodríguez Arangoity.

O le Kolisi o maina laʻau faʻataʻitaʻi assayers, mining inisinia, fuaina inisinia ma mulimuli ane na i ai tagata faʻapitoa auala, inisinia geographer inisinia faʻauʻuina, ae leai se tali atu i le manaʻoga mo alalaupapa, uafu ma auala ua amata ona atiaʻe i Mexico.

I le 1844-1846, na fausia ai e le Fono a le Aai le tulaga o inisinia sivili, nai lo le Pulenuu o le taulaga, lea na faaaogaina talu mai le amataga o le 18 seneturi. Ae ui i lea, o se faigofie tofiga e mafai ona maua e tusiata ata po o inisinia militeri na faʻaalia, faʻapea foi, malamalamaaga i le faʻafoligaina o faʻafitauli, faʻapipiʻiina o le eletise ma auaunaga tuʻufaʻatasi i le lautele.

I le 1856, na faia ai le faaiuga a le Peresetene Comonfort o le a siitia nofoa i le National School of Agriculture ina ia tolu galuega o le a faatuina: faatoaga, vailaau vailaau ma inisinia. Tolu ituaiga inisinia o le a aʻoaʻoina: fuafanua poʻo fuafanua, inisinia inisinia ma alalaupapa ma inisinia auala, ae o mea uma faʻailoa mai e leʻi faʻataunuʻuina ma le Academy o San Carlos faia le taumafaiga e maua ai le le faʻaopoopoina aʻoga o inisinia lautele, ae o se tuʻufaʻatasia o galuega uma e lua. O le mafuaʻaga mo le tuʻufaʻatasia o inisinia ma tusiata fale atonu o le toe foʻi lea i le talitonuga masani o le tusiata fale, ia faʻateleina le taua i vaega faʻapitoa o le matata, pe atonu e faʻalauteleina le galuega vaʻaiga a le au faʻauʻu.

O le Komesina a le Komiti Faʻafoe o le Aʻoga, Juan Brocca, o se tusiata Mekisiko ma se atavali na nofo i Milan, na sauni e suʻe i Italia mo se tagata mo le tulaga o le faatonu o le vaega tusiata, o le a tele lona malamalama i inisinia. Na mafai ona ia faʻatonuina Javier Cavallari, o se polofesa i le Iunivesite o Palermo, o se fitafita o le Albert of Saxony Order, o se sui o le Royal Institute of British Architects, o se fomaʻi o le Göttingen tino aʻoaʻoina, o ia, sili atu nai lo le tusiata poʻo inisinia, sa avea ma tusitala faʻasolopito. Na taunuʻu Cavallari i Mekisiko i le 1856 ma o le tausaga na sosoʻo na toe faʻaleleia ai le aʻoga mo le galuega o le tusiata ma inisinia.

O le mataupu aoaoina na valu tausaga le umi mafaufau i le mea nei avea ma aʻoga maualuga. Na manatu o se vasega tulagalua mea na matematika ma atatusi (o teuteuga, fuainumera ma geometric) na aʻoaʻoina ma lenei malamalamaaga faʻamaonia, pe a fai o tamaiti aʻoga e 14 tausaga le matutua e mafai ona latou mulimuli i le fitu tausaga o faʻataʻitaʻiga suʻesuʻeina o mataupu nei na aʻoaʻoina:

Tausaga muamua: trigonometry, geometry auʻiliʻili, faʻataʻitaʻiga ma faʻamalamalamaga o faʻatonuga masani, fausaga faʻavae ma faʻamalositino tino. Tausaga lua: conic vaega, eseʻesega ma integral calculus, kopi o faʻamanatuga o sitaili uma ma inorganic kemisi. Tausaga lona tolu: lelei mafaufau, faʻamatalaina geometry, tuʻufaʻatasiga ma tuʻufaʻatasia o vaega o se fale ma faʻamatalaga o lona fausiaina, elemeni o le lalolagi ma mineralogy ma topography. Lona fa: talitonuga static o fausaga, talosaga o faʻamatalaina geometry, faatufugaga o projecting ma masini tusia. Lona lima tausaga: faaaogaina masini, talitonuga o fausaga ma statics o vaults, tuufaatasiga o fale, aesthetics o lelei faatufugaga ma le talaaga o fausaga, geodetic meafaifaaili ma latou faaaogaina. Ono tausaga: fausiaina o auala uʻamea masani, fausiaina o alalaupapa, alavai ma isi galuega vaʻalele, faʻatulagaina faaletulafono. Tausaga lona fitu: faataitai ma se faamaonia tusiata inisinia. A maeʻa, e tatau ona o faʻatasi ma le suʻesuʻega faʻapitoa o poloketi e lua, tasi mo nofoaafi ma le isi mo se alalaupapa.

O tulafono o le 1857 na aofia ai foʻi tufuga fau fale, o e na tatau ona faʻamaonia e ala i se suʻega na latou aʻoaʻoina i mataupu o le vasega sauniuni lava e tasi e pei o tufuga tusiata, ma sa i ai le poto masani i galuega pepelo, faʻamalama, toe faʻaleleia, ma paluga. O se mea manaʻomia le faʻataʻitaʻia o le tolu tausaga faʻatasi ma le tufuga fau fale poʻo se tusiata tusi pasi.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: How to DESCRIBE MEXICANS in 5 WORDS. Mexico City (Mae 2024).