Guanajuato haciendas

Pin
Send
Share
Send

O se tasi o ituaiga o fanua i le vaitaimi o viceregal i Mexico o le hacienda, o lona amataga na amata mai i le afa lona lua o le 16th seneturi ma e vavalalata vavalalata ma le faʻatagaina o tupe foaʻi ma faʻamaoniga mai le Sipaniolo pale i le muamua peninsular oe na latou taumafai e faʻatumu le laufanua fou na faʻatoʻilaloina.

I le aluga o tausaga, o nei meaalofa ma penefiti, lea na muamua aofia ai naʻo nai liki o le laueleele, o nisi taimi Initia ma toʻaitiiti manu mo galuega, na faasolosolo avea ma se malosiaga lautele-tamaoaiga vaega o taua taua mo atinae. o le lalolagi Sipaniolo Fou.

E mafai ona matou fai atu o le fausaga o le haciendas na fausiaina, i se tulaga lautele, e se nofoaga autu o fale e taua o le "casco", lea o le "fale tele" lea na nofo ai le tagata e ona fanua ma lona aiga. Sa i ai foi isi fale, sili atu ona tauagafau, fuafua i le faʻatuatuaina tagata faigaluega: le tausi tusi, le tautu uaina ma nisi o isi foreman.

O se vaega taua tele o faʻatoʻaga uma o le falelotu, lea na ofo atu ai sauniga lotu i tagata o le faʻatoʻaga ma, ioe, o latou uma sa i ai fale teu, fale o manu, faʻatoʻaga (o se nofoaga o loʻo sasaʻa ai fatu) ma ni fale maualalo. na latou faʻaaogaina le "acasillados tagata faigaluega", na valaauina aua o le totogiina o latou totogi na latou mauaina se "fale" e nonofo ai.

O le haciendas na faʻateleina i le lautele o le atunuʻu, ma faʻalagolago i le laufanua o le eria, na i ai le taʻua o pulqueras, henequeneras, suka, palu kamupani ma isi, tusa ai ma a latou autu galuega.

E tusa ai ma le Guanajuato Bajío itulagi, o le faʻatuina o nei faʻatoʻaga na fesoʻotaʻi vavalalata ma maina, fefaatauaiga ma le Ekalesia, o le mafuaʻaga lea, i le mea ua avea nei ma setete o Guanajuato, tatou maua masani lua ituaiga o faʻatoʻaga , i latou o penefiti faʻamanuiaga ma faʻatoʻaga.

FAAMALOLO ATOA
I le mauaina ai o oa mauoa siliva o le mea o le a mulimuli ane taʻua o Real de Minas de Santa Fe i Guanajuato, na amata ai le latou tele faʻaaoga ma amata ai ona tutupu aʻe le faʻatusatusaga le faitau aofai o tagata i le taunuʻu mai o tagata naunau fiainu fiainu mo siliva. O lenei mea na mafua ai le gaosiaina o faʻatoʻaga tuʻuina atu i le maina, lea na faʻaigoaina i le faʻamanuiaga o faʻatoʻaga. I totonu ia latou, o le aveʻesea ma le faʻamamaina o le siliva na faʻatinoina e ala i le "penefiti" o le quicksilver (mercury).

Faatasi ai ma le alualu i luma o taimi ma le tekonolosi alualu i luma o le maina alamanuia, o le metotia o penefiti o le quicksilver na paʻu'ū i lalo ma le tele o fanua faʻatauina na faasolosolo ona vaeluaina; Ona o le tele o manaʻoga mo fale, ua latou tuʻulafoaʻiina la latou gaioiga autu e avea ma tamaʻi nofoaga tutotonu. I le taufaaiuiuga o le seneturi lona 19, o le taulaga o Guanajuato ua uma ona fausia i luga o fanua mai na latou vaelua ai, lea na tuuina atu o latou igoa i tuaoi sili ona leva o le faitau aofai o tagata; o esetete o San Roque, Pardo ma Durán na fausia ai pitonuu leai ni igoa.

Ona o le alualu i luma o le taulaga, o le tele o nei fausaga ua mouʻesea, e ui lava tatou te mafai lava ona maua ni fale mautotogi fetuʻunaʻi i manaʻoga o lo onapo nei soifuaga avega ia tatou ma, io tatou aso, ua uma ona galulue o faletalimalo, fale mataaga poʻo spa ma O le tasi poʻo le isi o loʻo faʻaaogaina pea o se fale-potu mo se aiga o Guanajuato. Ae paga lea, o nisi o tatou ua naʻo le manatuaina o latou igoa.

I isi eria maina o le setete, o le tuʻulafoaʻiina o le tele o fanua faʻatauina na mafua, i se tele tele, i le faʻaleagaina o alatoto poʻo le "aguamiento" (lologa o le maualalo tulaga). O le tulaga lea o le taulaga maina o San Pedro de los Pozos, latalata i le taulaga o San Luis de la Paz, lea e mafai ai ona tatou asia nei toega o mea sa maua muamua.

FARMING FARMS
O le isi ituaiga faʻatoʻaga o loʻo i le Guanajuato Bajío, na faʻapitoa mo faʻatoʻaga ma lafumanu, faʻaaogaina lelei o eleele lafulemu na faʻalauiloa ai le itulagi mo lona faʻatuina. O le toʻatele o i latou nei sa gafa ma le tuʻuina atu o manaʻoga talafeagai uma mo i latou na tuʻuina atu i le mainaina ma, i le tulaga o i latou na faʻatautaia e lotu, i faʻamaumauga masani o loʻo tele foi i le eria.

O le mea lea, o fatu, manu ma isi oloa na mafai ai ona maua le alualu i luma o pisinisi maina, na aumai mai faʻatoʻaga faʻavaeina, mafuli, i nuʻu i tua o le taimi nei municipalities o Silao, León, Romita, Irapuato, Celaya, Salamanca, Apaseo el Grande ma San Miguel de Allende.

E le pei o faʻamanuiaga faʻatoʻaga, na vaʻaia ai le iʻuga ua maeʻa ona o le atinaʻeina i metotia o le faʻaaogaina o mea poʻo le faʻamaʻimauina o alatoto, o le paʻu o le tele agro-lafumanu gaosi na mafua mai ona o le fou agrarian tulafono faʻalauiloaina i O se iʻuga o le faʻaauupegaina o le 1910, lea na oʻo mai e faʻamutaina le tele o seneturi o tagata e ana fanua ma faʻaogaaga i lo tatou atunuʻu. O le mea lea, faʻatasi ai ma le faʻafouina o le agrarian, o le tele o fanua i luga o faleoloa o Guanajuato (ma le atunuʻu atoa) na faʻaliliuina i ejidal poʻo ni mea faʻaitumalo, ae tuʻu ai, i le sili atu o mataupu, naʻo le "fale tele" umiaina e le e ona fanua.

O nei mea uma na afua ai ona tuʻulafoaina pulou o mea na muaʻi tamaoaiga, ma mafua ai le faʻaleagaina o fale. Ole toʻatele o latou, talu ai le maualuga o le le amanaʻiaina ma le faʻaleagaina na latou maua ai i latou i aso nei, e leai seisi lumanaʻi nai lo le o lo latou toesea atoa. Ae o le mea e lelei ai mo Guanajuatens uma, e pei o le 1995 o le State Subsecretariat o Turisi na faʻatinoina se polokalame, i le galulue faʻatasi ai ma tagata o loʻo i ai nei o nisi o faleoloa, e taumafai ai e saili ni auala e mafai ai ona aloese mai le leiloa o ia matagofie ma faʻasolopito fale. .

Faʻafetai i taumafaiga faʻapenei, e mafai lava ona tatou faʻamalieina le lautele ma le lautele o Guanajuato i le tele o faʻatoʻaga i se tulaga matagofie o le faʻasao, e ui lava ina vaevaeina, faʻatagaina i matou e toe foʻi faʻalemafaufau i na taimi na o mai ai ma o atu ai tagata. o se maoaʻe moni mea moni na faʻatumuina i le olaga atoa se laʻasaga i le talaʻaga o Guanajuato.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Haciendas y Hacendados Cronicas de Francisco I. Madero, Coahuila (Mae 2024).