Vernacular tusiata fale. Fale i auvai o le vaitafe o Nautla

Pin
Send
Share
Send

I aso nei, mai le lautele ma mauoa fale tusiata faleoloa o le setete o Veracruz ofoina, e taua faʻamamafaina le vernacular sitaili o le vaitafe fale o le Nautla vaitafe, po o Bobos vaitafe, lea e faʻaalia ai le i ai, faʻatasi ai ma isi, o Farani aganuʻu ma lona aʻafiaga seʻia oʻo i Nei.

O le seneturi lona 19 o le vaʻaiga o le agaʻi malie o le tutoʻatasi o malo o Amerika, faʻatasi ai ma le feaveaʻi o le faitau afe o tagata malaga mai isi itu o le lalolagi, o latou miti o le manuia o Amerika. I lenei tulaga, o le muamua vaega o 80 Farani tagata ulufale mai, aliʻi ma fafine, taunuu i le vaitafe taulaga o Jicaltepec i le 1833, tele mai Franche Comite (Champlitte) ma Burgundy, i matu sasaʻe o Farani; o lona mafuaʻaga o le faʻatuina lea o se Franco-Mekisiko kamupani faʻatoʻaga i lalo o le taʻitaʻiga a Stéphane Guenot, ma o lona taunuʻu mai na faʻatutuina ai se vaega o faʻafesoʻotaʻiga aganuu i le va o Mexico ma Farani.

O le ulufale mai i fafo i le seneturi talu ai o se taunuuga foi o le mea moni o le setete o Veracruz ua uma ona avea ma vaega o se fetaulaiga i luga o le sami fesootaiga i le Fagaloa o Mekisiko. E ala i auala tau fefaatauaiga na faatuina i le va o Amerika ma Europa, o le itulagi na tumau pea fesootaiga ma Farani taulaga o Le Havre, Bordeaux ma Marseille, e aunoa ma le toesea o le taulaga o Antilles ma French Guiana (Port-au-Prince, Fort de France, Cayenne ), ma i latou o le itu i matu o le konetineta (New Orleans, New York ma Montreal).

I le taufaaiuiuga o le 1850s, i Jicaltepec (municipality o Nautla) o se tulaga ese lava fausia vernacular fausia atiina ae, o lona amataga e mafua mai, i se vaega tele, i le saofaga o Farani tagata malaga. O le vaega muamua a Gaul na aufaatasi ma tagata mai Burgundy, mai Haute Savoie, mai Alsace - itumalo i sasaʻe - ma, mulimuli ane, mai sautesisifo Farani: Aquitaine ma le Pyrenees. Na omai foʻi mai Louisiana (USA), mai Italia ma Sepania, tele lava. O nei tagata faimalaga na fefaʻasoaʻi poto, poto masani ma fausia metotia masani o latou nofoaga na mafua mai ai, ma i le taimi lava e tasi na faʻamatalaina ma faʻamatalaina ato na i ai i le itulagi. Lenei aganuʻu fesuiaʻiga mafai ona vaaia i le auala na latou faʻaaogaina mea ma metotia i le fausiaina o latou fale ma faʻatoʻaga vaega; Na faasolosolo malie lava, o ituaiga fale na maua ane sosolo i auvai o le Nautla vaitafe.

O le climatological ma hydrological tuutuuga fuafuaina, i se tele lautele, le ituaiga o fale ma le olaga o ona tagata. O le fetuunaiga o gaioiga i luga o auvai o Nautla na fai ma sui, sili atu i na mea uma, o le suiga o tulaga mai le leaga o le siosiomaga i le tasi sili atu ona lelei mo le olaga.

O le tumau i lenei ituaiga fale o le faaaogaina o se maualuga ma tulimanu taualuga, seasea i Mekisiko, o lona ofutau e faia mai eseese fafie tipiina ma potopoto i lalo o fua patino, ma mulimuli ane ufiufi e le faitau afe o "fua" tile na tautau, e ala i mai se titila poʻo se fao, o se vaega o le tile, i se manifinifi fafie taʻu "alfajilla".

O lenei ituaiga taualuga e faʻaigoaina o le "afa-skirt", aua e i ai lona faʻalo e fa ona taualuga poʻo le "itu e fa." E faʻaaogaina se tifato ma se tifato, e taʻua o le "duck tail", e puipuia ai le vai timu mai le aʻafia o puipui, aemaise i taimi o matagi ma "matu". E faʻapena foi, le masani a papalagi o le fausiaina o se tasi pe sili atu potu moe i luga o taualuga o loʻo matauina i nisi fale.

O le faʻalautelega o le piliki mo puipui ma le "fua" tile o le taualuga; le faʻaaogaina o "horcones" poʻo pou laupapa ma galuega kamuta; o le faʻatulagaina o potu ma avanoa e faʻatagaina ai le faʻanunununuʻu masani; le sima ma le atigi atigi kulimi; o le elliptical arch na tuʻuina i lalo i faitotoʻa ma faʻamalama, ma le poletito ma pou Tuscan - faʻaonapo nei i Veracruz i seneturi ua tuanaʻi - o nisi ia o fetuʻunaʻiga o mea, metotia ma sitaili na faʻaaoga e tufuga o le Nautla i le fausiaina o fale e nonofo ai.

O le flake tile fale sitaili, aso nei, faʻalauteleina tusa 17 km i tafatafa o le Nautla vaitafe, i luga o itu uma e lua; ma lona aʻafiaga i taulaga tuaoi e iloga, mo se faʻataʻitaʻiga i Misantla.

Faatasi ai ma le avanoa i le meatotino o le fanau a le Gallic nofoia i le faletupe agavale (aso nei le malo o Martínez de la Torre), i 1874 fou nuu na fausiaina na faatumauina le fausiaina mamanu faaaogaina i Jicaltepec, faatasi ai ma se taua tele i le fuafuaga. ole fale, ae maise ile faʻaogaina ole avanoa. O fale i le itu tauagavale e masani ona ogatotonu i le fanua ma e faʻataʻamilomiloina e togalaʻau ma nofoaga mo fualaʻau ma gaioiga masani a le nuʻu, pei o faʻatoʻaga ma lafumanu. O luma o loʻo i ai le lautele o faʻapaologa lagolagoina e Tuscan-ituaiga koluma ma laupapa "horcones"; O isi taimi o taualuga e tasi pe lua potu malolo i autafa o le faʻapaologa, faʻatatau i le auala faʻalelalolagi - i le taimi nei e le faʻaogaina, e o gatasi ma le vaitafe. O nisi fale e i ai a latou lava vaʻa, o loʻo faʻailoa mai ai le faʻamoemoe i le Nautla vaitafe o se auala o fesoʻotaʻiga ma se isi sapalai punaoa.

O se faʻataʻitaʻiga o le aʻafiaga o lenei ituaiga fale i tua atu o faletupe, e mafai ona tatou mauaina i le itu i saute o le vaitafe o Nautla, i le taulaga o El Huanal (taulaga o Nautla).

O le fausiaina iina o le iʻuga o le faʻamaoni ma faʻamatalaina faia e se tagata malaga mai Italia, o le sitaili o fale o loʻo i ai i le itulagi i le amataga o le seneturi. E maitauina lenei mea ile faʻaogaina o fua o fua ose fale i luga ole taualuga faʻapipiʻi ma se mea e moe ai i luga o taualuga taʻitasi, ma le faʻafouina ole potu i luga ole potu moe. O lona faʻatupu tautupu ma le vaega o ona pa e faia i maʻa o vaitafe, ma o lona faʻapaologa foliga ese ese mafaufauga mai le auala masani.

I totonu o le El Copal ranch e mafai ona e vaʻai i se fausiaina tele (umiaina e le aiga Anglada); O lona lautele ma lona faʻataʻitaʻiga ma pusa faʻapaologa ma fugalaʻau, faʻapea foi ma galuega a le fai uʻamea, o loʻo faʻaalia ai se foliga tutusa i fale tetele ma tuai na maua i Jicaltepec, pei o le ejidal fale ma le fale o le aiga Domínguez.

I le taimi o Porfiriato, o le fausiaina o fua fale tile i le Nautla itulagi ausia lona tulaga matua. O se faʻataʻitaʻiga o le fale o le aiga Proal i Paso de Telaya, na amata mai le 1903. Na tatalia e le fale ia “matu” ma lologa tetele o Nautla, ae o le le lava o le tausiga ma lona latalata i le vaitafe na lamatia ai lona tumau.

I luga o le auala e alu atu mai San Rafael i le Jicaltepec pier o le fale o le aiga Belín, o se tasi o flake tile na fausiaina i le itu tauagavale pe tusa o le 1880, ma e teuina i se tulaga lelei (o loʻo i ai pea le " horcones ”muamua o le faʻavae o ona puipui).

O le faʻaaogaina o eseʻese laʻau laʻau i le fausiaina, e pei o le arasi, oak, "chicozapote", "hojancho", "moral" ma le "tepezquite", ma fafo togavao pei o faʻamaloloina paina poʻo "pinotea" mai Kanata, ma talu ai nei le elm, o loʻo faʻaalia ai le tele o mea taua e maua mai i le siʻosiʻomaga, faʻapea foʻi ma le aofaʻi o le poto na maua mai mo le fausiaina o fale tuʻufaʻatasi. I leisi itu, o le faʻaaogaina o fafie mo le taualuga ma flake tile mo le taualuga e mafai ai ona malamalama moli fausia ma faigofie ona fai.

O se uiga matagofie o fale i auvai o le Nautla vaitafe o le Saina pagoda foliga na taliaina e le taualuga. E tupu lenei mea pe a fai o laupapa o le taualuga o le fale e faʻasolosolo teisi mai le mamafa faʻaopopo o susu susu, ona o le tau vevela o le itulagi.

I le 1918, o se fale tulaga ese (o loʻo umiaina nei e le aiga o Collinot) na fausia i El Mentidero i luma o le La Peña pier, o loʻo mimita mai ai le faʻataʻitaʻiga o le Veracruz. E i ai le aia tatau i le fausiaina i luga o eleele maualuluga, na puipuia ai mai le oso aʻe o le vaitafe, ae le mai le alu o le taimi poʻo le faʻaletonu mafua mai i le siosiomaga.

I le taimi nei e mafai ona faʻafetaia i El Mentidero, fale i se tulaga lelei. O nisi o latou ua toe faʻafouina ma faʻaonaponei, e aunoa ma le leiloa o latou aoga ma paʻu amio; I se faatusatusaga, o loʻo i ai le tele numera o fale i se faʻamaoni tulaga o le tuulafoaia.

I Nautla, o le atinaʻeina o lenei ituaiga tusiata fale ua tuai (1920-1930), ma e o gatasi ma le paʻu o le afi na fausia e le North American citrus kamupani; o le fale o Fuentes o se ofu tino o lenei taimi.

Nautla, o se taʻiala taua o le ulufale ma le alu ese atu mo tagata ma oloa, faʻamaonia le taua o folauga i le tamaoaiga atinaʻe o le eria, faʻapea foi ma le faʻatuina o auala o le sami na i ai i le va o le itulagi aofia ai lenei vaitafe ma uafu o Fagaloa o Mekisiko, o Antilles, Amerika i Matu ma Europa.

I Farani, o le faʻaaogaina o fua o le tile e mafai ona vaʻaia i fale mai le 18th seneturi; o le auala lea o loʻo faʻaalia i Burgundy, i le Beaujeu, Macon, Alsace ma isi itulagi. I Fort de France (Martinique) ua matou faʻamaonia foi le i ai anamua o lenei tile.

O taʻua e nisi o tusitala o talafaasolopito, o maa muamua na taunuu i le itu o Nautla na aumai mai Farani e avea ma ballast ma oloa. Ae ui i lea, o le tile matua na maua na amata mai i le 1859 ma o loʻo iai le saini a Pepe Hernández. I se faʻaopopoga, o tile ma le igoa Anguste Grapin na maua i aso eseese, i le va o le 1860 ma le 1880, o se vaitaimi e o gatasi ma le tamaoaiga o loʻo alualu i luma le tamaoaiga, aemaise lava e faatatau i le galueaina ma le auina atu i fafo o vanilla.

O le fausiaina o fua fale tile i Jicaltepec na faʻamautuina seʻia oʻo i le taufaaiuiuga o le 1950, ae na tele lava ina suia e le foliga mai o mea taugofie (pepa asbestos), matua faʻataulagaina le matagofie o fale.

O aso nei, e ui lava i faʻalavelave tau tamaoaiga, ae o loʻo tumau pea le fausiaina o se flake tile house. Ile iʻuga ole 1980 na alualu ai i luma le faʻafouina ole tausiga o sitaili o fale, faʻataʻitaʻi i faʻataʻitaʻiga faʻaleaganuʻu, naʻo le taimi nei o loʻo lafoina ai le tile ile faʻavae laupapa ma ua faʻapipiʻi ile tagata fai fale. Ae o nei toefuataina polokalame e tuʻua ma faʻamoemoe tasi i lē e ana.

Ae paga lea, e tele fale o loʻo taufaamataʻu i le malepe, pei o le aiga Proal i Paso de Telaya; o le aiga o Collinot, i El Mentidero; o le aiga Belín, i luga o le auala mai San Rafael i Paso de Telaya, ma le isi o Mr. Miguel Sánchez, i El Huanal. O le a matua fautuaina lava le malo o Farani ma Mekisiko fuafuaina le toefuatai mai o lenei masani measina ma faapea ona fausia ai se turisi tosina mo le itulagi.

AFAI E TE ALU I BANKS O LE NAUTLA RIVER

O le auala auala i taulaga i le itu tauagavale, ea le meatotino a le malo o Martínez de la Torre, e ala i le feterale auala tele Nu. 129 mai Teziutlán-Martínez de la Torre-Nautla, alu atu i San Rafael, i le kilomita 80 o lea auala tele; e asiasi i taulaga i le itu taumatau, o le itumalo o Nautla, o le auala auala e ui atu i le feterale auala tele Nu. 180, 150 km mai le taulaga o Veracruz.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Ave lou ola - Aogapese Niutao (Mae 2024).