Amatlán de Cañas i sautesasae o Nayarita

Pin
Send
Share
Send

I le 1524 na faatonuina ai e Hernán Cortés le tama a lona uso o Francisco Cortés de San Buenaventura e "saili ni fanua fou." Na tuua Colima i le 1525 ma ina ua uma ona sopoia le setete o Jalisco, na ui atu i Ixtlán del Río ma taunuu i Ahuacatlán. O le galuega faʻalelotu na faʻatautaia e le au Francis Francis o le itumalo o Michoacán. Fray Francisco Lorenzo ave Ahuacatlán, i le setete o Nayarit, i le 1550, ma faapea ona faavaeina le muamua taupulega.

O la matou tafaoga e amata i lenei taulaga tamaoaiga i laufanua faʻanatura ma vai vaʻaia, o aso nei liua i spa mo le avea ma faitotoʻa masani i atumauga o le malo o Amatlán de Cañas.

O lona malumalu Franciscan na fausia i le 1680, na maitauina le ma taulaʻi i ai, e ui o nisi elemeni e mulimuli ane. O le ufiufi e lua tino; I le muamua, o le ulufale atu i ai o le voussoir semicircular faitotoʻa ma fagufagu pailate i autafa O le faitotoʻa o loʻo faʻafesoʻotaʻiina e lua pou faʻafesoʻotaʻi ma le laumua o Corinto; i le tino lona lua e mafai ona e vaʻai i se faʻatafaʻatafafafafafa faʻatafafa o pese ma luga aʻe o ia o se faʻailoga ma le faʻatagata o Saint Francis.

O loʻo i totonu o le fale e tasi lona fale, e faʻataʻaliʻoliʻo ai le faleoloa ma le fata faitaulaga e fai o le neoclassical. I luma o le faʻapaologa o loʻo i ai se faʻatagata o le "Saint Francis ma le luko" i le vilimaa, i luga o le sikuea faʻavae ma le mapusaga o le faʻailoga a Franciscan.

I le isi itu o le Plaza de Ahuacatlán o loʻo tu ai le isi malumalu ofoofogia: o le Immaculate, mai le sefulu fitu senituri. O lona faʻapaologa e faia i maʻa, e tasi le faitotoʻa o lona tino e mafai ona sao atu i ai i le afa faʻataʻaliʻoto o le faitotoʻa ma faʻataʻutaʻu o pailate, o loʻo siʻomia e lua lautele olo; o le pito i luga o le faitotoʻa e afa taʻamilosaga ma se fausaga ma quarry koluse. I le itu taumatau o le 'olo ma le maeʻa pyramidal.

I le ogatotonu o le sikuea o loʻo i ai se kiosk ma teuteuga i luga o le faʻalo o vegetal fuainumera vavae ese mai laupepa; O nofoa faataamilo ma laufanua lanumeamata e faʻatumuina ai.

Ina ua maeʻa ona tofoina ni salu salu i se tasi o faleʻaiga e lata i le plaza, na matou o ifo i lalo i se auala peʻapeʻape solo i le vaega tuai o maina o Amatlán de Cañas. Lenei o loʻo tu i le tumutumu o le mauga mu o Ceboruco, i le va o le Sierra de Pajaritos, e pei o se puipui i le va o Amatlán ma Ahuacatlán, ma le Sierra de San Pedro, i matu. Natura na sili atu le fiafia i lenei vaega mauga e ala i le faʻaeʻeina i vanu lauolaola.

Amatlán de Cañas fausia le tulimanu i saute o lenei itulagi: o loʻo tu i le tuaoi ma Jalisco, ma faʻataʻamilomiloina e mauga o loʻo nofo i se vanu i le va o le maʻa maʻa ma le vaitafe o Ameca.

O se faʻapitoa, ese ma ese le vaʻai. Na vaneina e le vai mai le poloka o le mauga mū ma o loʻo faʻailoa mai ai, o le miliona o tausaga ua tuanaʻi, na tuʻu i ona vaega i luga vaʻaiga o ni maugamu malosi na puaʻiina le afe ma afe kupita kilomita o maʻa o loʻo fausia ai nei.

Na faasolosolo malie vaitafe, ma mulimuli ane vaitafe, maua lo latou auala i le sami iina ma le onosai eli i totonu o le papa ia sitepu mafai ona iloa ai lona faasinomaga. O le mafuaaga lena na tele ai laulau na totoe i luga o mauga, totoe uma o le mea na muamua vaeluaina.

O lenei laufanua o faʻafoliga tumutumu ma vanu loloto o loʻo siʻosiʻomia e vaomatua paina ma aluna, lea e sosolo i luga o mea maualuluga e pei o lanumoana-lanumeamata pulumu e faʻamaluluina ai le faʻafuaseʻi ma le gaoia o le itulagi ma pipiʻi i le malifa.

Lenei o le a e maua ai papaʻe-siʻusiʻu tia, alope ma squirrels; aeto ma aine e fai ma tupu i vanu.

O le taulaga muamua na matou o atu i ai o Barranca de Oro, i le faitotoʻa o loʻo mafai ai ona e vaʻai i faʻailoga o le mea sa avea o se aso tuai: pa, faʻamalama, tamaʻi falesa ma nisi olo o nisi ia o elemene o loʻo totoe ma e talanoa ia tatou. o le silisili ese o le fale i le taimi o le paʻu o maina i le 18th ma le 19 seneturi.

O le taulaga ua tuulafoaia, e naʻo foliga vaaia, faitotoʻa, faʻamalama ma mauoa o loʻo faʻataʻitaʻia e le taimi ua vaneina.

Faʻaauau pea i auala vaapiapi ma nostalgic, e te oʻo atu i le auala e tau atu i le taulaga o El Rosario, na o le lua kilomita le mamao. O lenei taulaga matagofie, pei o le itulagi atoa, na faʻatuina e Francisco Cortés de San Buenaventura, o le na vave ona iloaina le tamaoaiga tele na i ai, tele lava i auro ma siliva.

O mea taua a El Rosario o le Malumalu o le Taupou o le Rosary, o se tasi-tino fale ma se 'olo ma logo' olo o sili ona lelei gaosiga ma se matagofie atrium.

O le sikuea autu e ogatusa ma le malumalu. Fale ma mafiafia pou ma lautele faitotoʻa, o se togalaʻau totonugofie ma lauolaola lafulemu ma se matagofie vaipuna vaipuna e tilotilo ese mai le mafiafia lau o loo siʻomia ai.

O ona auala vaʻavaʻa ma vaapiapi, o fale e masani ona faʻapipiʻi ai taualuga ma ona laufanua faʻataʻamilo ai e avea ai El Rosario o se tulimanu matagofie o le Sierra Nayarita, lea e le gata i ona uiga faʻataʻitaʻiga o loʻo iai se fale mataaga matagofie: O loʻo siʻomia e togavao o le vao, lea e susulu ai ave o le la, e le masalomia lava le ofaina o le malamalama ma le natura.

O le alu ifo i totonu o le vanu o loʻo i ai le avanoa i faasitepu e tau atu ai i le tele o vaituloto faʻapitoa e fafagaina e le tafe atu o le vai mafanafana ma le faʻaigoaina o le vaipuna e fausia ai se afu e pei o se ofu tele, lea na maua ai le igoa lenei igoa. I totonu o le Manto e mafai ona e aau, fagota ma fiafia i ipu mananaia faʻavae i luga o vai mamā.

O le vaitau sili ona fautuaina e fiafia ai i le 'upega tafaʻilagi e amata ia Novema ia Iuni; o totoe o le tausaga o se faʻaiuga o timuga ua avea le ao ma faʻaputuga ma ua faateleina le galu.

Naʻo le ono kilomita le mamao mai El Rosario o seisi afioʻaga masani o le itulagi, e aunoa ma se masalosalo, o loʻo faʻasaoina ai faʻataʻitaʻiga sili ona lelei ole fausaga o fale i totonu ole setete: Estancia los López.

I le faitotoʻa o le taulaga tatou te maua ai ni faʻailoga o le Hacienda de Quesería, lea na faia ai sisi, pinati ma kofe.

E oʻo mai lava nei e mafai ona e vaʻai atu i masini mai le seneturi talu ai na faʻaaoga i le hacienda's kofe ma pinati na gaosia i lena taimi.

O le tele "chacuacos" (chimneys) o loʻo tu pea o ni molimau gūgū o le siʻitia mai o lenei tamaʻi tulimanu o atumauga e maofa foi. O aso nei o isi tagata o loʻo galulue i le suka, o lenei itumalo o se vaega o le mea e taʻua o "suʻega suamalie" o le setete, o le taua na faia. O isi e fai lafumanu, ae o le tele e tuʻuina atu i faʻatoʻaga masani: sana, pi, sorghum, ma isi.

E masani ona vaʻaia tagata i le sikuea poʻo ni faitotoʻa o fale tuai, o magaala toʻaitiiti e faʻafofoa i le ao. Toatele le autalavou e saili galuega i isi nofoaga, ma i latou e tumau i le taulaga malulu mai le vevela i le malu malulu o fale tuai; o isi e le laki laki e galulue i le luluina ma e naʻo le toe foʻi mai i le faaiuga o le aoauli. I le Estancia Los López, na taofi le taimi: auala savali, auala savali, faʻafoliga, faitotoʻa laupapa, o mea uma e tumau lava, e pei lava, faʻafuaseʻi, tagata uma na o ese ma e leʻi toe foʻi mai.

Fitu kilomita mai Estancia Los López o le nofoa municipal, Amatlán de Cañas, lea e pasia ai le vaitafe o le igoa lava e tasi ma o se tasi o vaitafe o le vaitafe tele Ameca, lea e tafe atu i le Bahía de Banderas itulagi.

Amatlán de Cañas o loʻo iai foʻi vaitafe o Garabatos ma Barranca de Oro O le taulaga, pei o latou uma i le itulagi, e matagofie ma manaia; Sa lauiloa mo ana auro auro, e ui lava i le gaosiga e le tauva ma taimi o le sili atu o le paʻu o le sefulu fitu i le sefuluiva seneturi, auro, siliva, 'apamemea, metala paʻepaʻe ma isi minerale o loʻo faʻaaogaina pea. O aso nei ua naʻo nisi o le atunuʻu ua tuʻuina atu i le eliina o faʻatoʻaga ae totoe i faʻatoaga ma lafumanu.

O se tasi o faʻatosina sili ona taua o le Malumalu o Parish na amata mai le seneturi lona 18, lea e faʻatauaina ai le faʻatusa o le Lord of Mercy. O le uluaʻi fausiaina na faia ni suiga, pei o le suiga o le autu faʻaaogaina lea ua tu nei i le itu faitotoʻa; Lenei faia e se tino e lagolagoina le 'olo, i le isi itu, aofia ai lua tino ma le tumutumu luga.

O le faitotoʻa autu o se tino, ma le faʻaaogaina o se afa afa kuata e faʻafesoʻotaʻi e le faʻamalama pailate; o totonu o loʻo i ai le mea e tasi ma le paelo fagu ma le neoclassical fata faitaulaga.

I lalo ifo o le lua kilomita mai le ogatotonu o le taulaga, i tafatafa o se auala palapala e sopoʻia le vaitafe o Amatlán de Cañas, e te oʻo atu ai i se vaipanoa matagofie o vaipuna i luga o le auvai o le vaitafe e pei o aʻa afu na afua mai i le āu o se vaitafe. lea e fausia mai vevela vevela ma vevela oʻo i le 37 ° C. O le nofoaga e atoatoa e fiafia ai i le mafanafana vai ma matua malolo, i le faaopoopo atu i le avatua ia te oe se fofo malie.

Afai a uma ona taʻele o loʻo ia te oe pea le malosi, o le nofoaga e sili ona lelei mo le savali ma le iloaina o nisi o auro ma siliva maina o loʻo i ai i le tumutumu o le mauga. Ina ia faʻatinoina lenei malaga e taua le o faatasi ma se taʻiala mai le itulagi.

E le faigata le mafaufauina o faifeʻau Franciscan, oe na muamua taunuu i Amatlán de Cañas i le mamao 16th seneturi, savali i ona auala.

Punavai: Le iloa Mexico Mekisiko 289 / Mati 2001

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Nayarit te va a Gustar! - Amatlán de Cañas 3. 3 (Mae 2024).