Mesoamerican codices lolomiga poloketi

Pin
Send
Share
Send

I taimi muamua-Hispanic taimi, i le teritori nofoia e le nei Mekisiko Republic, ma ma anamua o aso na toe foi atu i le 30 afe tausaga i ona taimi anamua, o tagata eseese kulupu ma eseese tikeri o sosaiete-faaupufai tuʻufaʻatasia ma aganuu atinaʻe faʻatasi seʻia oʻo i le taimi o le fesoʻotaʻi ma le Sipaniolo aganuu.

I le ogatotonu o latou, o le ua taʻua Oasisamerica o le a tumau i le ogatotonu, e ui lava e le o mautinoa. O e na muaʻi nofoia le mea muamua sa i ai se "aganuu maualuga" o lona uiga maualuga, i le laasaga i luma atu o le Manumalo, o le Triple Alliance, ua lauiloa foi o le Emepaea o Moctezuma. I le isi itu, o le Arido-American kulupu - e ui o le mafuaʻaga o se lelei vaega o femalagaiga, i le lumanaʻi, o le a mafai ai Mesoamerican ausia mafai - tumau pea ma le maualalo tikeri o le aganuʻu atinaʻe ma maualalo tulaga i tulaga o ituaiga faʻalapotopotoga. sociopolitical e popole. O le OASISA-Amerika na fesuisuiaʻi i le va o le isi toʻalua, i le taimi lava e tasi na avea ai i latou ma tagata faufautua. I se isi faaupuga, i le taimi o faʻafesoʻotaʻiga, o le atunuʻu lalolagi o se multethnic ma tele aganuu mosaic ma faʻailoga eseesega i le va o ona vaega. Peitai, i le Mesoamerican supa eria sa i ai le masani tuʻufaʻatasia substrate. O se tasi o uiga taua na iloga se vaega lelei o a latou sosaiete sa - faʻaopoopoina i le umiaina ma le faʻaaogaina o kalena, o se ituaiga o setete faʻalapotopotoga ma eseese ituaiga o taulaga fuafuaina - o le fausiaina o ata puʻeina faʻamaumauga na faʻamaonia, faʻatasi ai ma isi, lotu-caIendric itu. , polokiki-militeli, divinatory, tributary, gafa, cadastral ma cartographic, lea i se taua auala (i nisi tulaga) molimauina i le malosi faʻalauiloa talaʻaga.

E tusa ai ma le tala a Alfonso Caso, o lenei tu ma aga e mafai ona toe maua mai i le seneturi lona 7 poʻo le 8 o le tatou vaitaimi, ma e tusa ai ma le saunoaga a Luis Reyes e fesoʻotaʻi ma atavali ana, keramika faʻatasi ai ma atavali i puipui e le itiiti ifo i le lua afe tausaga. I le finagalo o Kirchhoff, o le vaega lona lua o faʻamatalaga e aumai ai ia i tatou le avanoa e tuʻufaʻatasia ai faʻamatalaga o mea mai anamua ma [le] ata poʻo faʻamatalaga tusitusia.

O faʻamaumauga a Pictographic, o se uiga eseʻesega o le aganuʻu maualuga a Mesoamerican i le konetineta o Amerika, o loʻo faʻaauau pea i le tele o taimi o pulega faʻakolone, o se auala e faʻatulafonoina ai faʻamanuiaga anamua, tagi i fanua poʻo tuaoi, faʻamaoniaina o gafa, ma o se ituaiga o faʻamanatuga. o tautua na tuʻuina atu i le Tupu e alaalafaga nuʻu ma latou aliʻi.

Poʻo le a lava le tulaga, e pei ona taʻua e Lui Reyes, o le i ai o ata tusitusia i le vaitaimi o le kolone o loʻo faʻaalia ai le malosi o aʻa ma le olaola o tusitusiga a Initia, na suia ma fesuiaʻi ae na tumau pea i le vaitaimi o pulega faʻakolone. O loʻo faʻailoa mai ai foʻi le taliaina ma le faʻakoloneina o le aganuʻu faʻapitoa a Initia.

I le avea ai ma tusitusiga o measina faʻasolopito, o nei molimau e avea o se alalaupapa, talu ai i tua e fesoʻotaʻi ma tatou ma le au gaosi o le taimi nei toega o mea (pe o nei mea faigaluega poʻo le taua o nofoaga tetele) ma luma, ma tagata o loʻo iai nei. E tusa ai ma Paul Kirchhoff, e faʻatagaina ai matou ona suʻesuʻe le Mesoamerican history process (i se lautele lautele), e faʻataʻitaʻi ai lona toefausiaina mai lona amataga e oʻo mai i le taimi nei. O le mea lea e tatau ai ona tuʻufaʻatasia a latou taumafaiga archaeologists, tusitala faʻasolopito ma anthropologists; e ui lava e taua le faʻaopoopoina, mai le 1521, mo lona malamalamaaga atoa, e manaʻomia le amanaʻia o tagata Sipaniolo, ma mulimuli ane, e tusa ai ma le latou taimi na faʻaofiina ai i totonu o pulega faʻakolone, Aferika ma Asia.

O le Mesoamerican codices lolomiga poloketi e tuʻufaʻatasia taumafaiga a le tele o tagata ma faʻalapotopotoga. O mea mulimuli o le National Institute of Anthropology and History, o le Benemérita University of Puebla, o le Center for Research and Higher Studies in Social Anthropology ma le General Archive of the Nation.

I le maeʻa ai o lenei poloketi, e ala i le suʻesuʻeina ma le lolomiina o se facsimile, o le laveaʻiina o le mulimuli kolone tagatanuu piktographic molimau ua mafai:

O le Tlatelolco Codex, ma le faʻatomuaga o suʻesuʻega e le faiaʻoga Perla Valle, o loʻo faʻamatalaina ai le vafealoaʻi, faʻapolokiki ma faʻalelotu tulaga ma le auala na faʻaofiina ai lenei faʻaituʻau tagata i totonu o le sosaiete faʻakolone fou, lea, i se vaega tele, tuai faʻalapotopotoga faiga na faʻaaogaina. muamua-Columbian, aemaise lava i tulaga faaupufai ma tamaoaiga.

O le Faʻafanua Coatlichan, na suʻesuʻeina e le faiaʻoga Luz María Mohar, ona o ona uiga palasitika, e ui ina iai ni aʻafiaga a Europa, e mafai ona avea ma faʻataʻitaʻiga o le tumau pea o le tu ma aga a le atunuʻu ma lona popolega e puʻe faʻataʻitaʻi nofoaga o le nofoia o ona vaega eseese. sociopolitical ma le siʻosiʻomaga na siomia ai i latou.

O le Yanhuitlán Codex, na suʻesuʻeina e le faiaʻoga o María Teresa Sepúlveda ma Herrera, (na lolomi faʻatasi mo le taimi muamua, o vaega lauiloa ia e lua), e masani ona faʻatatau i talaʻaga ma mea tau tupe na tutupu i Yanhuitlán ma nisi taulaga tuaoi, i le amataga taimi o pulega i le va o le 1532 ma le 1556.

O le Cozcatzín Codex, ma le uluaʻi suʻesuʻega e le faiaʻoga o Ana Rita Valero, o se tasi faʻataʻitaʻiga o le eseʻesega o faʻavae o pulega faʻakolone, o loʻo iai lona talaʻaga, gafa, tamaoaiga ma faʻafanua-o fetu i totonu. Ose masani masani a Tenochca e pei ona faʻaalia, faʻatasi ai ma isi itu, ile auiliiliga o faʻamatalaga o le "taua a le malo" i le va o le Mexico: Tenochcas ma Tlatelolcas, faʻatasi ai ma se faʻaiuga le manuia mo le vaega mulimuli.

Cuauhtinchan faʻafanua numera 4, auiliiliina e le faiaʻoga Keiko Yoneda, atonu o le sili Europa Europa ata o le itulagi, o se avanoa tulaga i le tulaga o le tamaoaiga o kolone atatusi pikasipepa molimau ma pepa. O lona mafuaʻaga autu o le faʻailoa atu o tuaoi i le va o Cuauhtinchan ma anamua ma tuaoi muamua-Hispanic manors, ma Ia, ona tulaʻi mai ai lea, o le taulaga o Puebla de los Ángeles. O le faʻatinoina o le poloketi o le Mesoamerican codices edition, e aoga le tausisi pea i ai, e faʻaalia ai le lelei ma le aoga o le galulue faʻatasi o faʻalapotopotoga ma le manaʻoga mo galuega felagolagomaʻi, mo le laveaʻiina lelei o tusitusiga, tusi ata ma faʻamaumauga o faʻamanatuga, autu mo le toe fausiaina o le lumanaʻi o se lelei vaega o le atunuʻu tuʻufaʻatasi ituaiga auai i le faʻavaeina o le kolone sosaiete, o latou suli o loʻo faia nei vaega taua o lenei tatou Mexico, laki, pei o lona amataga, pluri-ituaiga ma tele aganuu.

Punavai: Mekisiko i le Taimi Nu 8 Aukuso-Setema 1995

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Tenochtitlan -The Venice of Mesoamerica Aztec History (Setema 2024).