Carlos Chávez ma musika i aso nei Mekisiko

Pin
Send
Share
Send

I totonu o lenei tu masani, o lenei maoaʻe fatupese o le na tele mea na ia faʻasalalauina ma faʻalauiloaina le musika measina a Mekisiko, ma o le na tuʻuina atu se lelei vaega o lona taimi i le teori faʻamalositino, iloaina tolu tele laʻasaga na, i lona manatu, le maalofia vaʻaia. le faʻasologa tonu o la tatou talaʻaga faʻaleaganuʻu.

Muamua lava, o musika a tagata Mekisiko anamua (e matua le iloa ma o nisi taimi e faʻafitia, na ia fai mai i lena taimi), lea na oʻo i le Sipaniolo manumalo; sosoo ai ma musika mestizo, lea e amata mai le manumalo i le 1910 Revolution (faatasi ai ma fatupese e pei o Aniceto Ortega, Felipe Villanueva ma Ricardo Castro, ma isi), ma iʻu ai foi i ona po nei musika (o le tasi e ona i se vaitau fou, na ia taʻua ai), lea na O lana leo faaleatunuu ma lana toe iloiloga o le autochthonous sa i ai ia Manu M. Ponce, mai le lona lua sefulu tausaga o le 20 seneturi, o se tasi na tetee.

O le taimi tonu lava lea i lenei vaitau ua ofi mai ai le galuega a Chávez lava ia ma fua o mea fai musika a fatupese e pei o Candelario Huízar, Silvestre Revueltas, Julián Carrillo, Salvador Contreras, José Pablo Moncayo, Blas Galindo, Miguel Bernal Jiménez, Luis Sandi, Carlos. Jiménez Mabarak ma isi o loʻo aitalafu i ai le musika fou o lo tatou atunuʻu.

O latou na faataatiaina faavae mo le tulaga fa, o a tatou musika fou, o lona fanau mai e mafai ona faamaumauina agai i le 1950s ma le 1960 o le 20 seneturi, faatasi ai ma faatufugaga tagata pei o Leonardo Velázquez, Guillermo Noriega, Joaquín Gutiérrez Heras, Mario Kuri Aldana ma Manuel Enríquez, faʻatasi ai ma isi.

Pei o ona amataga, toe Carlos Chávez, nei i le totonugalemu o lona matua, o le a limafoai ma o le a tuʻuina atu lana taleni ma lona poto masani i tagata talavou, ona o nisi o sili ona mataina fatupese o le a ia faʻavaeina o le a tulaʻi mai lana fale aʻoga. o se vaega taua o musika fou a Mekisiko, faʻatasi ai ma Mario Lavista, Héctor Quintanar ma Eduardo Mata, tagata faʻalauiloa, i lena taimi, o se avant-garde lea i le tele o tulaga –i se siosiomaga faʻafouina ma faʻaosofia– saili e malepe ma le taimi ua tuanaʻi, e e pei lava ona tupu i isi vaega o faatufugaga atisi, e pei o atavali, tusitusiga, fale faafiafia ma siva.

E le masalomia taunuuga o lenei gaioiga maoaʻe, i le taimi nei o ata o musika i Mekisiko, o le gaioiga a le sili ona fou fatupese oe faʻailoa mai ma le tele o ituaiga o talosaga tu matilatila, lea e tutusa ma le tele ma mauoa tu masani a le atunuʻu o loʻo faʻaauau pea ona faʻafouina.

I le va o tu ma aga masani, i le va o le mauoa measina o seneturi ma le taua manaʻoga mo suiga, Mekisiko musika ua fautuaina atu ni gagana fou e fetuunai i lona taimi. O nei suiga musika e masani lava ona fesoʻotaʻi ma sili atu lautele lautele aganuʻu faʻagaioiga ma o loʻo faʻailoa mai ma le sili ona toaaga lautele lalolagi o Mekisiko sosaiete ma aganuu i tausaga talu ai nei.

O aʻoaʻoga a Chávez ma isi musika Mekisiko maoaʻe na faʻatauaina tu ma agaifanua a le atunuʻu ma talanoaga ma le iunivesite na taua tele i le atinaʻeina o a matou musika, e pei o faʻaaliga ata uma, e faʻatauaina ma faʻamatalaina lagona loloto o o se tagata i le taimi e tasi faʻaalia lona tagata ma faʻamaonia lona faʻailoga.

I se tasi o ana tusitusiga lauiloa, na manumalo ai le tatou Nobel Prize mo le Tusitusiga, le tusisolo lauiloa o Octavio Paz, ina ia mafai ona taʻu atu ma faaigoa Mexico, Carlos Chávez ma isi lauiloa Mekisiko musika na tatau ona manumalo, faʻaoga ma suia le gagana musika o le 20 seneturi, seʻia oʻo ina fausiaina sana ia lava faʻaaliga: aso nei ma i le taimi lava e tasi e mauaa loloto i tu ma aga.

Mekisiko musika lotonuu, o lona sili faʻaalia leo faʻaalia i le afa muamua o le lona 20 seneturi, amata mai le malamalama lelei o lauiloa lauiloa uiga faʻatasi ma le sili atu o aʻoaʻoga ma poto masani o musika lautele. I le Mekisiko aoga o le tuʻufaʻatasiga, o le sili sonic amio lelei o autochthonous aganuʻu ma le sili fua o le sili assimilation o fafo aufuga faʻatasi ma le sili atu fealofani.

Atoa le le malamalama i tala masani o tala faʻasolopito, o tagata musika Mekisiko sili e pei o Ponce, Huízar, Revueltas, Moncayo, Galindo ma isi na faʻailogaina, i le 20 seneturi, o se tasi o maualuga maualuga o a matou tu ma aga masani o musika, aʻo latou faʻatinoina le matagofie o paleni ma faʻafetauiina leo o elemeni o faʻavae masani ma saofaga i luga o le lalolagi, e aunoa ma le paʻuʻu atu i talafatu faʻaaogaina ma puleaina ia moni moni, loloto tagata taʻitoʻatasi.

I le talafaʻasolopito o galuega tau ata i Mekisiko, o musika e nofoia se nofoaga o le faʻasologa muamua, ma o se tasi o ona foliga vaaia i le taimi nei o le ata o le au fatupese o le tatou atunuʻu ua matua malamalama lelei o latou faʻamalositino e auai i talanoaga ma musika lautele, aunoa ma le le amanaʻiaina o lesona taua o le aoga tele tu masani a le atunuʻu.

I nei mea uma e tatau ona tatou faʻaopopoina suʻesuʻega ma sauniuniga, o le le muta sailiga mo gagana fou ma sitaili fou ma le lagolago o tekonolosi talu ai nei, o loʻo aofia ai meafaigaluega tulaga ese ma e faʻalauteleina le lautele o gaioiga faʻavae ma, i se tulaga lautele, o gaioiga. musika i Mekisiko.

E le maalofia le maitauina o fou fou i musika e le maalofia fesoʻotaʻiga ma le moni o lo tatou taimi ma i lenei moni, faʻatasi ai ma i latou e fatuina i aso nei i Mekisiko ma o le a foliga mai o le sili musika i le 21st seneturi, o le atunuʻu tuʻufaʻatasia ua fusia foi. ma tofi aoao.

I leisi itu, o le musika fou faʻamatalaina o Mekisiko, lea o le aʻoaʻiga lava e tasi ma le faigata e toe faʻaleleia ma se matata matagofie, ua matua faʻamanuiaina i le faʻasalalau ma faʻalauiloaina, faʻapea foi ma le augatupulaga o stimulus ma lagolago na faʻatagaina le fou augatupulaga a sili atu le malosi faʻatinoina o lana galuega mo le manuia o tagata lautele ma, ioe, le musika atinaʻe o Mekisiko.

I lana tusi The komposisi i Mekisiko i le seneturi lona 20, na lapatai mai ai le sikola Yolanda Moreno Rivas i se upu moni le masalosalo: "Masalo ma le sili manino nai lo isi atisi, le fatupese iloa poʻo lagona e aunoa ma le faʻaaogaina o se gagana onapo nei e malamalama i ai isi tamaloloa lona faatufugaga faitio ia lava ia solipsism ". O le mea lea, ua faʻaiʻuina o soʻo se suʻesuʻega o musika Mekisiko e tatau ona amanaʻia le talaaga o ona po nei ma taumafai e malamalama i ai i totonu o se lautele lautele lautele mea moni, o lona uiga, lautele, lea e le taofia ai le auai o le tusitala Mekisiko.

Faatasi ai ma nei nofoaga, o le taimi nei musika o Mekisiko faafouina ana ala o faasalalauga e tusa ai ma le maoae moni e feagai ma luitau o le 21st seneturi ma le lona tolu meleniuma, ma faafouina ma toe faamautuina se lava umi tu masani na tuuina atu i lo tatou atunuu, ma le lalolagi, nisi o le sili muamua ma taua musika ma oe o le a le masalomia faʻaauau pea ona gaosia talafeagai tusiata.

I le tala faasolopito o la tatou aganuu, musika na tuʻuina mai, i taimi uma, fou foafoaga mo fou mea moni. Mo lenei mafuaʻaga e avea ai o se tasi oa matou sili ona mauoa ma sili ona malosi faʻatasi. E pei o lona taimi nei, o lona lumanaʻi.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Chavez: Xochipilli - An Imaginary Aztec Music Eduardo Mata (Mae 2024).