O le maugamu o El Chichonal, tolusefulu tausaga mulimuli ane (Chiapas)

Pin
Send
Share
Send

Chichonal –also called Chichón– o se volcano maualuga e 1,060 m maualuga i le itu i matu sisifo o le setete o Chiapas, i se vaega maugā e aofia ai ma taulaga o Francisco León ma Chapultenango.

Mo le sili atu ma le tasi le seneturi o maugamu o le Mekisiko sautesasae na tumau i se loloto lemu. Peitai, i le po o le Aso Sa, Mati 28, 1982, i le 11:32 i le po, na faafuaseʻi lava ona ala mai se maugamu e toetoe lava a le iloa: El Chichonal. O lona pa mai o le ituaiga Plinian, ma sa vevesi lava i totonu o le fasefulu minute na ufiufi ai le pou pa le 100 km le lautele ma toeititi 17 km le maualuga.

I le vaveao o le aso 29th, na toulu ai le timu o lefulefu i setete o Chiapas, Tabasco, Campeche ma se vaega o Oaxaca, Veracruz ma Puebla. Sa tatau ona faʻateʻa ese le afe ma afe o tagata o le itulagi; ua tapunia malae vaalele, e pei foi o le tele o auala. O faʻatoʻaga o faʻi, koko, kofe ma isi mea totō na faʻaleagaina.

I aso na sosoʻo, na faʻaauau pea le osofaʻiga ma na sosolo le puaʻa puaʻa i le ogatotonu o le atunuʻu. I le aso 4 o Aperila sa i ai se pa malosi atu ma sili atu faʻaumiumi nai lo lena o Mati 28; O lenei pa fou na maua ai se koluma na ulu atu i le stratoseta; I totonu o ni nai aso, o le vaega lapoʻa o lefulefu ao na siʻomia ai le paneta: na oʻo atu i Hawaii ia Aperila 9; i Iapani, le 18th; i le Sami Ulaula, i le 21 ma, mulimuli ane, ia Aperila 26, sopoʻia le Vasa Atelani.

Toeititi luasefulu tausaga talu mai nei mea tutupu, El Chichonal ua avea nei ma manatua mamao i le tuʻufaʻatasia o manatua, i se auala e mo le tele o tagata talavou ma tamaiti ua naʻo le faʻailogaina o le igoa o le maugamu o loʻo aliali mai i talafaʻasolopito tusi. Ina ia mafai ona faʻamanatuina le tasi aso faʻamanatu o le pa ma vaai poʻo a tulaga El Chichonal ua i ai nei, sa matou malaga atu i lenei manaia nofoaga.

FAʻAALIGA

O le amataga mo soo se faigamalaga o Colonia Volcán El Chichonal, o se nuu na faavaeina i le 1982 e tagata na sao mai le uluai nofoaga. I lenei nofoaga sa matou tuua ai taʻavale ma faʻafaigaluega le tautua a se aliʻi talavou e faʻasino ia matou i le tumutumu.

O le maugamu e 5 kilomita le mamao, o lea i le 8:30 i le taeao na matou sauni ai e faaaoga le malulu o le taeao. E leʻi atoa se afa kilomita na matou faimalaga atu, ae na faʻailoa mai e Pascual, le matou taʻitaʻi le auala na matou sopoia i lena taimi, ma taʻua ai, "Sa iinei le taulaga ae leʻi pa le pa." E leai se faʻailoga o le mea sa avea muamua ma se nuʻu manuia o 300 tagata.

Mai lea taimi ua manino mai ai o le itulagi o le siosiomaga olaola na matua suia. O le mea sa i ai fanua, vaitafe ma se togavao mafiafia na olaola ai manu, i aso nei o loʻo iai maupuʻepuʻe ma laufanua valevalenoa e ufiufiina i maʻa tetele, maamaʻa ma oneone, e ufitia i laʻau laiti. A latalata i le mauga mai le itu i sasaʻe, o le lagona o le silisili ese e leai se tuaoi. O le malifa e le oʻo atu i le 500 m le le tutusa, o lona uiga o le alu aʻe e sili ona lamolemole ma e sefulutasi i le taeao ua tatou 300 m mai le tumutumu o le maugamu.

O le lua o se "pesini" tele tasi le kilomita i le lautele i le pito i lalo o se matagofie vaituloto o samasama-lanumeamata vai. I le itu taumatau o le vaituloto matou te vaʻaia ai fumaroles ma ao o ausa e sau ai sina manogi o le teio. Tusa lava pe o le a le mamao, e mafai ona tatou faʻalogo manino i le mamafa o le ausa oso ese.

O le alu ifo i lalo o le lua e 30 minute le umi. E faigata ona mafaufau i se tulaga maoaʻe; o le tele o le "pesini" mafai ona faʻatusatusa i le laualuga o sefulu lakapi malae taʻalo, ma puipui tifato e siitia 130 m maualuga. O le manogi o le teio, o le fumaroles ma vaitafe o le vai pupuna e faʻamanatu mai ai ia te i tatou ata o se lalolagi anamua ua tatou galo.

I le ogatotonu tonu o le lua, o le vaituloto e pei o se maataua i ave o le la. O lona fua faatatau e 500 m le umi i le 300 lautele ma ma le averesi loloto o le 1.5 m e eseese e tusa ma le matutu ma timuga vaitau. O le uiga ese o le suavai e mafua mai i mea o loʻo i ai minerale, tele ai le sulfur, ma le palapala lea o loʻo aveʻesea e fumaroles. E toʻatolu aʻu uo e le misia le avanoa e fufui maulu i totonu o le vai mafanafana, o lona vevela e fesuisuiaʻi i le va o le 33º ma le 34ºC, e ui lava e masani ona faʻateleina i le 56º.

I se faʻaopopoga i lona matagofie matagofie, o le taʻamilosaga a le lua na ofo mai ai ia i matou ni mea e ofo ai, ae maise lava i le matusasaʻe o matu, lea e faʻaalia ai le malosi o le vai i vai ma vaipuna. fumaroles e gaosia ai le gaosiga o le ausa mauʻoa i le hydrogen sulfide; solfataras, e sau mai ai le kesi sulfur, ma geysers o loʻo ofaina ai se vaaiga ofoofogia. A o savali i lenei itu matou te matua faʻaeteete, talu ai o le averesi o le vevela o le ausa e 100 ° C, ae e iai taimi e sili atu ai i le 400 tikeri. E tatau ona faʻaeteete faʻapitoa pe a suʻesuʻeina le "fola e faʻapapula ai fola" - vaʻalele ausa e sosola ese mai taʻetaʻei luga o le papa - ona o le mamafa o se tagata e mafai ona mafua ai le magoto ifo ma faʻaaliali ai le vai pupuna o loʻo taamilomilo i lalo ifo o latou.

Mo tagata o le itulagi, o le pa mai o El Chichonal sa mataʻutia ma sa i ai aafiaga faataumaoi. E ui lava o le toatele o latou na lafoa a latou meatotino i le taimi saʻo, o isi na faateʻia i le televave o le mea na tupu ma na vavaeʻeseina ona o le timu o lephra ma lappilli - lefulefu ma papa vaega - na ufitia auala ma puipuia le latou ulufafo. O le paʻu o lefulefu na sosoʻo ai ma le faʻateʻaina o le tafe o le pyroclastic, maʻa o lefulefu o lefulefu, o vaega o maʻa ma le kesi na faʻasolosolo ona saoasaoa tele ma faʻataʻalise atu i lalo o le maugamu, ma tanu ai ni afioʻaga i lalo o le 15 mita le mafiafia. e tele o nofoaga, e pei ona tupu i taulaga o Roma o Pompeii ma Herculaneum, i le TA 79 na afaina i le pa mai o le maugamu o Vesuvius.

O le taimi nei ua manatu El Chichonal o se maugamu ola feololo ma, mo lenei mafuaʻaga, tagata faʻapitoa mai le Inisetiute o Geophysics o UNAM faʻatonutonu mataʻituina ausa pamu, vai vevela, seismic gaioiga ma isi tapulaʻa e mafai lapatai atu o le faʻateleina o le gaioiga maugamu ma le ono i ai o se isi pa.

Na faasolosolo lava ona toe foi le olaga i le eria; o le mauga o loʻo siʻomia ai le maugamu na ufiufiina i laʻau faʻafetaia o le lauolaola tele o lefulefu ma o ituaiga vaʻaia o lea nofoaga ua toe nonofo ai i le togavao. E le mamao ese atu, e aliaʻe ai ni nuʻu fou ma latou te faʻamoemoe o El Chichonal, i lenei taimi, o le a moe e faʻavavau.

MANATU MO LE FAʻAMANATUINA

O Pichucalco e iai lona kesi kesi, faleʻaiga, faletalimalo, fale talavai ma faleoloa. E faigofie le faʻasoa mai iinei ma mea uma e te manaʻomia, talu ai i nofoaga nei o tautua e laʻititi. Ae mo lavalava, e fautuaina le ofuina o ofuvae uumi, ofutino vavae poʻo se ofutino, pulou poʻo se pulou, ma seevae poʻo seevae tenisi ma solofanua talatala e puipuia le tapuvae. I totonu o se tamaʻi ato faʻafafa, e tatau ona tofu le tagata sopo i luga ma le itiiti ifo ma le fa lita o vai ma meaʻai mo se meaai mama; sukalati, sanuisi, apu, ma isi mea, ma mea puʻeata e le tatau ona galo.

O le tusitala o le tusitusiga faʻafetaia le taua lagolago saunia e le kamupani La Victoria.

AFAI E TE AL I EL CHICHONAL

Tuua mai le taulaga o Villahermosa, alu i le alatele auala leai. 195 agai ia Tuxtla Gutiérrez. A oe malaga atu o le a e mauaina taulaga o Teapa, Pichucalco ma Ixtacomitán. I le vaega mulimuli, mulimuli i le mimilo agai i Chapultenango (22 km) seʻia e taunuʻu i Colonia Volcán El Chichonal (7 km). Mai lenei taimi e tatau ona e savali 5 kilomita e oʻo atu i le maugamu.

Punavai: Le iloa Mexico Mekisiko 296 / Oketopa 2001

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Visita el Volcán Chichonal - Chiapas, México (Mae 2024).