Volcanoes ma mauga o Mexico: igoa ma uiga

Pin
Send
Share
Send

I le teritori Mekisiko e tele volcanoes ma mauga. E masani ona matou vaʻai ia latou i le igoa na tuʻuina atu ia i latou e Sipaniolo: tou te iloa o a igoa muamua o mauga maualuluga i Mekisiko?

NAUHCAMPATÉPETL: O LE FUAFUAGA SQUARE

Lauiloa lauiloa o le Fatafata o PeroteO loʻo aitalafu i lenei igoa i se fitafita a Hernán Cortés, igoa ia Pedro ma faʻaigoa Perote, o ia o le muamua Sipaniolo na aʻea. O loʻo tu i le setete o Veracruz, o lona maualuga e 4,282 mita i luga atu o le sami ma o se tasi o mauga sili ona matagofie i le Sierra Madre Oriental. O ona tafatafa e loloto ona vanu ma ni pa maualuluga lona lua, o ona au o loʻo faia ai ni ofu tele e ufiufi i paina ma aluna.

IZTACCIHUATÉPETL (POO IZTACCÍHUATL): O LE TAMAITAI PAPA

Na papatisoina e le Sipaniolo i le igoa o Sierra Nevada; e i ai le maualuga o le 5,286 mita i luga o le sami ma le umi o le 7 km, o le 6 e ufiufi e le kiona tumau. Mai matu i saute e tolu ona mataʻutia: ulu (5,146 m), pusa (5,280 m) ma vae (4,470 m). O lana toleniga e muamua atu nai lo le Popocatepetl. O loʻo tu i luga o tapulaʻa o setete o Mekisiko ma Puebla.

MATLALCUÉYATL (PO MATLALCUEYE): O LE TASI MA LE PAʻI PULE

O loʻo tu i le setete o Tlaxcala, o aso nei ua tatou iloa le igoa o le "La Malinche", ma o le mea moni e lua ona maualuga e faʻailoa mai e nisi o saienitisi o La Malinche, ma le 4,073 mita i luga atu o le sami, ma le "Malintzin", ma le 4,107.

E taua le manatuaina o le igoa "Malinche" na faʻamalosia e tagata o le atunuʻu i luga o Hernán Cortés, ae o Malintzin o le igoa o Doña Marina, o lana lauiloa faʻamatala upu.

Na manatu le atunuu anamua o Tlaxcala, o lenei mauga o le ava a le atua o timuga.

CITLALTÉPETL, LE CERRO DE LA ESTRELLA

O le lauiloa Pico de Orizaba, le mauga mu maualuga i Mekisiko, ma le 5,747 mita i luga atu o le sami ma o lona pito i luga faʻailogaina tapulaʻa i le va o setete o Puebla ma Veracruz. Na pa i le 1545, 1559, 1613 ma le 1687, ma talu mai le mulimuli e leʻi faʻaalia ni faʻailoga o gaioiga. O lona lua e taʻamilo ma o le pito e le faʻasolitulafono, ma eseese maualuga.

O le suʻesuʻega lava lea e tasi o loo iai faamaoniga na faia i le 1839 e Enrique Galeotti. I le 1873, na taunuu ai Martin Tritschler i le tumutumu ma tuu le fuʻa Mekisiko i ona luga.

POPOCATÉPETL: O LE MASA O LOO PAPA

I taimi muamua-Hispanic taimi sa faʻaaloaloina o ia o se atua ma sa faʻamanatuina lana tausamiga i le masina o Teotlenco, e faʻatatau i le sefulu ma le lua sefulu lua o le tausaga. O le mauga mu lona lua lona lua lea i le atunuʻu, ma lona maualuga e 5452 mita i luga atu o le sami. I luga o lona tumutumu e lua tumutumu: Espinazo del Diablo ma Pico Mayor.

O le muamua alu aʻe e mafai ona faʻaleleia o Diego de Ordaz i le 1519, o le na auina atu e Cortés e aveʻese mai le teio, lea sa faʻaaogaina i le gaosiaina o pauta.

XINANTÉCATL: O LE ALI’I LELEI

O le maugamu lea ua tatou iloa nei o Nevado de Toluca; I totonu o ona lua o loʻo i ai ni aloalo vai se lua faʻatoa vaeluaina e se tamaʻi pu, ma o loʻo tu i le 4,150 mita i luga atu o le sami. Afai o le maualuga o le maugamu na aumaia mai le Pico del Fraile, o loʻo tu i le 4 558 mita i luga atu o le sami. I lona tumutumuga o loʻo i ai pea le kiona ma ona malifa e ufiufi, e oʻo i le maualuga o le 4,100 m, e ala i togafiti ma aluna.

COLIMATÉPETL: CERRO DE COLIMAN

O le upu "colima" o le piʻopiʻo o le leo "colliman", o colli, "arm" ma le man "hand", o lona uiga o faaupuga Coliman ma Acolman e tutusa, talu ai o uiga uma ia o le "nofoaga na faatoilaloina e le Acolhuas". O le maugamu o lona maualuga e 3 960 mita i luga atu o le sami ma vaevaeina setete o Jalisco ma Colima.

Ia Iulai 1994 na gaosia ai lapopoa tetele, lea na mafua ai le le mautonu i tuaoi o taulaga.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Volcanoes 101. National Geographic (Mae 2024).