Le danzón i Mekisiko

Pin
Send
Share
Send

O le danzón e fa ona laʻasaga i lona tala faʻasolopito i Mekisiko: o le muamua, mai lona taunuʻuina i taimi oona o le fetauaiga o le 1910-1913.

O le lona lua o le a i ai se aafiaga taua i luga o le atinaʻeina o leitio ma e toeititi lava o gatasi ma laʻasaga muamua o discography, o le a faʻatatau i le ituaiga o faʻafiafiaga tuʻufaʻatasi i le va o tausaga 1913 ma 1933. O le vaega lona tolu o le a fesoʻotaʻi ma le fanafanau masini ma avanoa faʻafiafia e toe maua ai leo ma auala e faʻamatala ai le danzón - fale siva ma faʻaupese -, lea e faʻasino ia i matou mai le 1935 i le 1964, peʻa tuʻu nei nofoaga siva latou avanoa talafeagai i isi siva siva o le a suia ai le faʻataʻitaʻiga o faʻaaliga o lauiloa siva ma siva. I le iuga, e mafai ona tatou talanoa e uiga i le tulaga fa o le le mautonu ma le toe fanaufouina o ituaiga tuai na toe tuʻufaʻatasia i lauiloa siva tuʻufaʻatasi -o lea e le uma le toe i ai,, e puipuia ai lo latou i ai ma, faʻatasi ai ma ia, faʻaalia o le danzón o loʻo i ai se fausaga lena mafai ona faia ia tumau.

Talaʻaga i se siva e le mafai ona oti

Talu mai taimi anamua, mai le i ai o le Europa i le mea tatou te iloa nei o Amerika, mai le 16th seneturi ma mulimuli ane, le faitau afe o Aferika uli na taunuu mai i lo matou konetineta, faamalosia e galulue aemaise i le tolu gaioiga: maina, faʻatoʻaga ma serfdom. . O lo tatou atunuʻu e le o tuʻusaunoaina i lenei mea mataʻutia ma, mai le taimi lea i luga, o se nonogatupe faʻagasologa ma transculturasi gaioiga ua faʻavaeina ma le tagatanuʻu, Europa ma Sasaʻe tagata.

Faʻatasi ai ma isi itu, o le agafesoʻotaʻi o le New Spain e tatau ona amanaʻia, lea, i se tulaga lautele, na faia e le taʻitaʻi Sipaniolo taʻitaʻi, ona sosoʻo mai ai lea o le Creoles ma se faʻasologa o mataupu e le faʻamatalaina e latou atunuʻu amataga-Sipaniolo failauga. O le a faʻasolosolo loa le faʻatamaia o tagatanuʻu o le atunuʻu, ona sosoʻo ai lea ma tagata o le atunuʻu ua faʻaaogaina i le tauiviga mo le ola faʻapea foi ma tagata uli o loʻo tauivi mo avanoa faigaluega. I le iʻuga o lenei faʻafitauli faigata o loʻo iai tatou castes.

Vaʻai faalemafaufau i lenei tala faʻatatau nisi o faʻatasiga fiafia na auai uma faʻataʻitaʻiga agaʻi iai, pei o le Paseo del Pendón, lea na faʻamanatuina ai le faʻataʻitaʻiga o le Aztecs o Mexico-Tenochtitlan.

I luma o le solo na sau ai le tupu ma taʻitaʻi lotu faʻamasino mulimuli ane ai ma le koluma e oʻo mai ai sui auai e tusa ai ma o latou tulaga lautele, i le amataga poʻo le faʻaiuga o le laina. I nei faʻafiafiaga, ina ua maeʻa le solo, e lua mea na tutupu na faʻaalia uma ai tulaga o le fuataga lautele, pei o le povi. I se isi elitist commemorative sarao, o le gala o le kulupu i le paoa na auai naʻo.

E mafai ona maitauina i le gasologa o tausaga o le vaitaimi o pulega faʻakolone, sa faʻatulagaina se vaeluaina i le va o le "aliʻi" ma isi faʻalapotopotoga a tagata, ia na molia uma i ai faʻaletonu ma faʻalavelave. Mo lenei mafuaʻaga, o syrups, siva laiti o le lalolagi ma siva na faia muamua e tagata uli na teʻena ma amio le mama, e feteʻenaʻi ma tulafono a le Atua. O lea la, e lua a matou siva eseʻesega faʻaaliga e tusa ma le vasega lautele na latou taliaina. I le tasi itu, o minuettes, boleros, polkas ma contradanzas ia na aʻoaʻoina e oʻo lava i aʻoga siva na faʻatonutonuina atoatoa e Viceroy Bucareli ma na mulimuli ane faʻasa e Marquina. I leisi itu, na fiafia tagata i le déligo, o le zampalo, o le guineo, o le zarabullí, o le pataletilla, o le mariona, o le avilipiuti, o le folia ma sili atu i na mea uma, ina ua oʻo mai i siva faʻagaeʻetia, o le zarabanda, o le jacarandina ma, mautinoa, le pisi.

O le Tutoʻatasi Tutoʻatasi gaioiga faʻatulafonoina le tutusa ma le saolotoga o tagata kulupu; ae ui i lea, o amioga lelei ma faʻalelotu taʻiala na tumau pea le faʻamalosia ma faigata ona solia.

O tala na tuua e le tusitala maoaʻe ma le leoleo, Don Guillermo Prieto, mo i tatou i le taimi, tatou te mafaufau ai i nai eseesega na tutupu i la tatou aganuu, e ui lava i le le mafaitaulia o tekonolosi suiga na tutupu i le toeititi 150 tausaga.

O le vafealoaʻi na toe faʻaleleia ma, e ui lava na leiloa e le ekalesia avanoa o le tamaoaiga i le taimi o le galuega o le Toe Fuataʻiga, e leʻi muta lava ona tumau i lana amio lelei, lea na oʻo lava ina faʻamalosia nisi.

O le faʻasologa o gaioiga taʻitasi uma na faʻamatalaina iinei e ala i le osooso ma faʻatapulaʻaina, o le a taua tele e malamalama ai i le taimi nei auala a tagata Mekisiko faʻamatalaina siva siva. O le kenera lava e tasi, i isi latitu, e eseʻesega uiga. Lenei o le toe tupu o Mekisiko fetaomi faʻamalosi o le a fuafua ai suiga o aliʻi ma fafine e ala i le faʻaalia o latou lagona fiafia mo siva.

Atonu o le ki lea i le mea e "stoic" ai tagata Mekisiko pe a tatou sisiva.

E aliali mai le danzón e aunoa ma le pisapisao

Afai matou te fai atu i le taimi o Porfiriato -1876 i le 1911- e leʻi suia mea i Mekisiko, o le a matou faʻailoaina se pepelo tele, talu ai o tekonolosi, aganuu ma sosaiete suiga na manino i lenei taimi. E foliga mai o faʻatekinolosi suiga ua faʻaalia i le sili atu ona malosi ma ua latou faʻasolosolo aʻafia aganuu ma agaifanua ma sili atu lemu i le sosaiete. Ina ia faʻataʻitaʻia lo matou faʻafetaia o le a matou avea musika ma faʻafiafiaina faʻapitoa. Matou te vaʻai i le siva a San Agustín de Ias Cuevas i aso nei Tlalpan, o se faʻataʻitaʻiga o nisi faʻataʻitaʻi na toe faʻatautaia i le iva selau i le Country Club poʻo le Tivoli deI Elíseo. O le vaega faʻaili o nei pati na mautinoa lava na faia i manoa ma fafie, tele lava, ma i avanoa tapunia-cafe ma faleʻaiga-o le i ai o le piano na le mafai ona 'alofia.

O le piano o le tufatufaina meafaigaluega o musika tutusa lelei. I le taimi lena sa faʻataʻamilo uma ai nofoaafi i le atunuʻu atoa, o le taʻavale na tuʻuina mai lana uluaʻi puʻeina o ata, o le faʻataulaitu o ata puʻeina na amataina ma na faʻaalia e le fale tifaga lona uluaʻi tamaʻi tama; o le matagofie na sau mai Europa, aemaise mai Farani. O le mea lea, i siva Falani faʻaupuga upu e pei o le "glise", "premier", "cuadrille" ma isi o loʻo faʻaaogaina pea, e faʻatupu ai le lalelei ma le poto. E masani ona iai le piano a le au maumea i lo latou fale e faʻailoa ai i faʻatasiga ma le faʻamatalaina o vaega ole opera, operetta, zarzueIa, poʻo pese faʻa-Mekisiko pei ole Estrellita, pe i se mea lilo, aua o musika leaga, pei o Perjura. O muamua danzones taunuu i Mekisiko, lea na faʻamatalaina luga o le piano ma le agamalu ma le faʻanoanoa, na tuʻufaʻatasia i lenei malae.

Ae aua neʻi o tatou vaʻai muamua i tamaʻi pele ma mafaufau loloto i le "fanau mai" o le danzón. I le gasologa o le aʻoaʻoina e uiga i le danzón, siva Cuban ma le contradanza e le tatau ona le amanaʻiaina. Mai nei ituaiga o foliga o le danzón tulaʻi mai, naʻo se vaega o latou na toe faʻaleleia - aemaise-.

E le gata i lea, matou te iloa o le habanera o se vave amata o le sili ona taua, talu ai eseʻese ituaiga agavaʻa aliaʻe mai ia (ma le mea e sili ona taua, tolu "atunuʻu ituaiga": danzón, pese ma tango). Faʻatulagaina e le au tusi tala faasolopito le habanera ose musika mai le ogatotonu o le 19 seneturi.

O loʻo finau e faapea o le muamua contradanzas na aveina mai Haiti i Cuba ma o se graft o le siva a le Atunuʻu, o se siva a le atunuʻu Peretania na mauaina lona uiga ea seʻia oʻo ina avea ma siva a le lalolagi atoa Havana; Na aofia ai vaega e fa seʻia oʻo ina faʻaititia i latou i le lua, siva i faʻatusa e vaega. E ui lava o Manuel Saumell Robledo o le tama o le Cuban quadrille, o Ignacio Cervantes o ia lea na tuua se loloto loloto i Mekisiko i lenei tulaga. Ina ua maeʻa le tafeaga i le Iunaite Setete, na ia toe foʻi i Cuba ma, mulimuli ane i Mekisiko, lata i le 1900, lea na ia faia ai le tele o siva na aʻafia ai le ala o tagata Mekisiko pei o Felipe Villanueva, Ernesto Elourdy, Arcadio Zúñiga ma Alfredo Carrasco.

I le tele o piano piano a Villanueva, o lona faʻamoemoe i faʻatusa a Cuba e manino. Latou fetaui mo le musika mea o le lua vaega. Tele taimi o le muamua e i ai le uiga o se na faʻatomuaga. O le vaega lona lua, i le isi itu, e sili atu manatunatu loloto, vaivai, ma le rubato tempo ma "tropical", ma mafua ai le sili atu muamua rhythmic tuufaatasiga. I lenei itu, faʻapea foi ma le sili atu fesuiaiga faʻatulagaina, Villanueva manumalo Saumell, e pei o le natura i se fatupese o le isi augatupulaga ma e tele faʻafesoʻotaʻiga faʻaleagaga ma le konetineta o le ituaiga Cuba, Ignacio Cervantes.

O le contradanza sa avea ma se mea taua i le Mekisiko tofo o musika ma siva, ae pei o siva uma, ei ai ona foliga e mo le sosaiete e tatau ona faʻamatalaina e tusa ai ma amioga lelei ma aganuu lelei. I faʻatasiga uma a Porfirian, o le vasega mauoa na latou faʻatumauina lava ituaiga faʻavae tuai o le 1858.

I lenei auala, e lua a matou elemeni o le a fausia ai le muamua laasaga o le danzón i ai i Mekisiko, lea e amata mai le 1880 i le 1913, tusa. I le tasi itu, o le piano togi o le a avea ma taʻavale o faʻasalalauga tele ma, i leisi itu, o aga masani o le a puipuia ai lona tatala faʻateleina, tuʻuina atu i nofoaga e mafai ai ona faʻamamaina amioga ma amioga lelei.

Taimi o le olaola ma atinae

A maeʻa le tolusefulu, Mexico o le a mauaina se saoasaoa moni i musika vevela, o igoa o Tomás Ponce Reyes, Babuco, Juan de Dios Concha, Dimas ma Prieto avea ma lauiloa i le danzón ituaiga.

Ona sau ai lea o le alaga faʻapitoa amata i soʻo se faʻauigaina o danzón: Ei aiga! Danzón tuuto ia Antonio ma uo latou te o faatasi! faʻaaliga na aumaia i le laumua mai Veracruz e Babuco.

Amador Pérez, Dimas, gaosia le danzón Nereidas, lea e solia tapulaʻa uma o le lauiloa, talu ai na faʻaaogaina o se igoa mo aisa kulimi kulimi, fasi, faleʻaiga, 'aiga aoauli, ma isi. O le a avea ma Mekisiko danzón e feagai ma le Cuban Almendra, mai Valdés.

I Cuba, o le danzón na liua i cha-cha-chá mo pisinisi pisinisi, na vave faʻalauteleina ma aveʻesea le danzón o siva 'tofo.

I le 1940s, Mekisiko feagai ma le pa o hubbub ma lona olaga i le po sa sili ona susulu. Ae i se tasi aso lelei, i le 1957, o se tagata faʻaali mai i luga o le vaaiga na aumaia mai na tausaga ina ua faʻatonutonu tulafono e tausia lelei lotofuatiaifo, oe na faʻatulafonoina:

"O fale mautotogi e tatau ona tapunia i le tasi i le taeao e mautinoa ai o le aiga o tagata faigaluega e mauaina o latou totogi ma o le aiga patrimony e le maimauina i sui nofoaga autu," Mr. Ernesto P. Uruchurtu. Regent o le Aai o Mekisiko. Tausaga 1957

Faʻaletonu ma toe fanaufouina

"Faʻafetai" i le faiga o le Iron Regent, o le tele o fale siva na mouʻese ma, o le lua tasene na i ai, na o le tolu na totoe: EI Colonia, Los Angeles ma EI Kalefonia. Sa auai i latou ma le faʻamaoni mulimuli i ituaiga siva, oe na tausisi pea i le mafiafia ma le manifinifi o ala lelei o siva. I o tatou aso, o le SaIón Riviera ua faʻaopopoina, lea i taimi ua tuanaʻi na o se potu mo pati ma tagata siva, o se puipuia fale o siva lelei a SaIón, lea e fai ma tupu le danzón.

O le mea lea, matou te faʻalogoina upu a Amador Pérez ma Dimas, ina ua ia taʻua e faapea "o le a o mai nei fati, ae o le danzón o le a le oti lava."

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Salon Mexico 1949 1080 HD (Mae 2024).