Faaiuga o vaiaso i Ciudad Victoria, Tamaulipas

Pin
Send
Share
Send

Discover Ciudad Victoria, Tamaulipas, o se taunuʻuga e ui lava e le lauiloa tele, e tele talafaʻasolopito ma aganuu e ofoina. Siaki lenei fuafuaga e faʻaalu ai le atoa vaiaso i matu o Mekisiko!

Tamaulipas o se tasi o na setete o le Republic e seasea taʻua i le turisi malae. Faʻatasi ai ma tuusaunoaga e pei o Tampico, mo se faʻataʻitaʻiga, o le vaega o totoe o le setete ono mauaina ni tagata asiasi. I totonu o le le lava faʻasalalauina taʻua, o se tulaga ese tulaga ese o le setete laumua, Ciudad Victoria, lea e seasea taʻua seʻi vagana ai faaupufai-pulega poʻo aʻoaʻoga mafuaʻaga. Ae o le laumua o Tamaulipas e le gata o se aʻoga ma pisinisi taulaga, ae faʻapea foi ona faʻasaoina nofoaga ma tulimanu e aoga le asia.

ASO FARALIE

Ina ia amata lau maimoaga i le laumua o Tamaulipas ae le i goto le la, faʻanatinati e lesitala i se faletalimalo latalata i le ogatotonu o le taulaga, aua mai iinei oe mafai ona sili atu ona vave ulufale atu i nisi o ona taua turisi taua, pei o tuai Plaza de Armas sili lauiloa o Hidalgo Lotoa, lea na i ai suiga eseese, i le mamanuina o ana togalaau ma i le tele o kiosks na teuteuina. O le Kiosk oi ai nei na fausia i le 1992.

Alu atu nei i le isi pito o le sikuea, o fea le Basilica o le tatou Tamaitai o Sulufaiga, mai le 1870 o le nofoa o le au epikopo a Tamaulipas ma ia Oketopa 26, 1895 na faapaiaina o se falesa tele. O lona fausiaina na maeʻa i le 1920, e ui lava i le 1962 na faʻailoaina le ofisa tutotonu i le aulotu o le Sacred Heart o Iesu. I le 1990 Pope John Paul II faʻatagaina ia te ia le igoa basilica.

ASO TONAʻI

A maeʻa sina malu taeao e mafai ona e alu e te iloa atili e uiga i Aai o Victoria, maimoaina o nisi o fale e te leʻi asia i le po na muamua atu, pei o le Fale feterale, fausia i sitaili faʻaonapo nei, mai le afa lona lua o le 20 seneturi.

Faʻaauau i le Matamoros auala ma tua o le Feterale Fale oe o le a mauaina le Maota o Art, o loʻo tu i totonu o se maota matua folafolaina Cultural Heritage o Ciudad Victoria. Siva, aufaipese, piano vasega o loʻo ofoina atu iina, faʻapea foi ma solo ma tusitusiga atamamai. O le Tamaulipeco Institute of Fine Arts ma na faʻavaeina ia Setema 1962.

O nai poloka mai iina le Falemataaga o Archeology, Anthropology ma Talafaʻasolopito o TamaulipasO se 'upega tafaʻilagi e tatau ona vaʻaia pe a fai e te fia iloa ma aʻoaʻo laʻititi e uiga i le talafaʻasolopito o Tamaulipas, e pei o faʻaaliga iloga ma molimau o le talafaʻasolopito, agafesoʻotaʻi ma agaifanua atinaʻe o le kamupani o loʻo faʻaalia mai iina.

I le aoauli e mafai ai ona e asia le Plaza de Armas fou, e te maua ai le Fale Talavai Tutotonu, o se fale o loʻo teuina pea meafale meafale muamua a le apothecary i Ciudad Victoria, mai le amataga o le seneturi 20, faʻapea foʻi ma le tele o fagu ma o latou igoa faʻasaienisi ma le mea e faʻaigoaina o "apothecary mata". O iina e mafai ai foʻi ona e faʻatauina fualaʻau, kulimi, moligaʻo, vailaʻau ma tusi faʻapitoa e uiga i vailaʻau.

Faʻaauau pea i le Calle Hidalgo oe o le a oʻo atu i le sikuea o le a e maua ai ni eseʻesega tolu o Tamaulipas fausaga fausaga: le Palemia Loto Paia, le maota o le malo, i se art deco style, mamalu i le tele, ma le Tamaulipas Cultural Center, o le eclectic tusiata fale, fausia i le 1986 i sima ma tioata.

I le tulimanu o Calle Hidalgo (old Calle Real) ma Alameda del 17 (Madero) o le ae mauaina le taulaga Hall, o se maota matagofie o le neoclassical na fausia i le faaiuga o le seneturi lona 19 e le inisinia o Manu Bosh y Miraflores, lea i le amataga o le seneturi lona 20 na avea ma nofoaga aloaia o le malo tele.

Tolu poloka luma, i luga o le auala savali e tasi, oe o le a maua ai se isi o faʻailoga o le taulaga: le Faletupe Ejidal, fausia i le 1935 i le taimi o le Faʻafouina Agrarian. O le fale o se matagofie matagofie faʻataʻitaʻiga o le faiga faʻa-kolone a Kalifonia, teuteuina i le vilimaa ma le tezontle ma faʻamaeʻaina atoa le umi ma batamora pyramidal. E mimita faʻatolu tutusa faitotoʻa faʻatasi o loʻo faʻapipiʻiina e neoclassical balconies o loʻo faʻafesoʻotaʻi e faʻamalama o le rose.

I le afiafi, matou te fautuaina oe e savali i totonu o le Tamaulipas Siglo XXI Cultural and Recreational Park, faʻapea foi ma se faʻasaienisi ma taʻaloga faigata o loʻo tu mai ai le paneta, ma lona sefulu ma le lima mita le lapoa. Iinā lava o loʻo iai le fale faʻafiafia e tatala ai le ea, ma e iai le avanoa mo le silia ma le 1,500 tagata matamata, e fai ai konaseti ma tala faʻafiafia.

ASO SA

I lenei aso matou te fautuaina oe ia iloa le Malumalu o Guadalupe, luga o le Loma del Muerto, talu mai iina o le ae maua se tasi o sili sili ona lelei manatu o Ciudad Victoria. I tafatafa o lenei maupuepue o le a e iloa ai se tasi o kolone o loʻo teuina pea lona tuʻufaʻatasia o pulega faakolone kolone.

I le faaiuga, aua le misia le avanoa e iloa ai le Tamatán Faʻafiafiaga Paka, tu i le auala i fafo i Tula ma San Luis Potosí. O lenei o se nofoaga faʻafiafia faʻatasi ma laufanua lafulemu ma eria, o le na o le fale o manu i le itulagi ma faʻataʻitaʻiga o le kamupani o loʻo i ai. I totonu o ona fale o loʻo iai foʻi le Ex Hacienda Tamatán, na fausia i le faʻaiuga o le seneturi lona 19 ma o loʻo faʻatutuina nei le School Technology Technology.

MOTUGAAFA

-I Ciudad Victoria e iai isi 'upega tafaʻilagi e fiafia tele foʻi i ai. I Calle 17 tulimanu ma Rosales o le Fale o Tagata Faʻatoʻaga, fale fausiaina i le va o 1929 ma 1930. O lona autu faʻatosinaina o le façade, foia i se tulimanu ma le octagonal ulufale, i le Art Deco style, sili ona masani i le amataga o le 20 seneturi.

-I le va o auala o Allende ma le 22a, o le Former Vicentino Asylum, na fausia i le faʻaiuga o le 19 ma le amataga o le 20 seneturi e faʻatutu ai se fale faʻapitoa na faʻapaʻiaina i le leai o se fesoasoani o tamaiti matutua ma matuaoti. O aso nei ua toe faʻaleleia ma ua lauiloa o le Vicentino Cultural Space, talu ai o loʻo iai ma ofisa o le Tamaulipeco Institute for Culture and the Arts, faʻapea foʻi ma le setete INAH.

FAAPEFEA ONA MAUA

Ciudad Victoria e tu i le 235 kilomita i matu sisifo o le taulaga o Tampico; 322 kilomita i sautesisifo o Matamoros ma 291 kilomita sautesisifo o Monterrey. Mai Tampico, o le auala auala e ui atu i le Highway No. 80 ma i Fortín Agrario, faaauau i le Highway No. 81. Mai Matamoros, alu Highway 180 ma 101, ma mai Monterrey, Highway No. 85

O Ciudad Victoria o loʻo i ai se malae vaʻalele faʻavaomalo o loʻo tu i luga o le auala tele i Tampico, faʻapea foʻi ma se pasi pasi i Prolongación de Berriozabal Fracc. Faʻasalalauga 2000 Nu 2304.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: 10 Haciendas mas antiguas y hermosas de Mexico (Mae 2024).