Fray Bernardino de Sahagún

Pin
Send
Share
Send

Fray Bernardino de Sahagún mafai ona avea o se sili maualuga suʻesuʻega o mea uma e faatatau i le Nahua aganuu, tuuina atu lona atoa olaga i le tuufaatasiga ma mulimuli ane tusitusi o aganuu, auala, nofoaga, amio, atua, gagana, saienisi, faatufugaga, meaai, faʻalapotopotoga lautele, etc. o le tagata e igoa ia Mekisiko.

A aunoa ma suʻesuʻega a Fray Bernardino de Sahagún semanu tatou te leiloa se vaega tele o lo tatou tofi faaleaganuu.

O LE OLA O FRAY BERNARDINO DE SAHAGÚN
Fray Bernardino na fanau i Sahagún, malo o León, Sepania i le va o le 1499 ma le 1500, na maliu o ia i le Aai o Mekisiko (New Spain) i le 1590. O lona igoa igoa o Ribeira ma na ia fesuiaʻi ia ma le mea a lona lava taulaga. Na aʻoga i Salamanca ma taunuʻu ai i New Spain i le 1529 ma Friar Antonio de Ciudad Rodrigo ma isi uso e 19 mai le Order of San Francisco.

Na matua lelei lava lona auai, pei ona taʻua e Fray Juan de Torquemada o le na faapea mai "o le au lotu matutua na nana o ia mai le vaai a fafine."

O uluaʻi tausaga o lona nofo ai sa faʻaalu i Tlalmanalco (1530-1532) ona avea ai lea o ia ma leoleo o le nofoaga o taupousa a Xochimilco ma, mai le mea e taʻua, o lona faʻavae foi (1535).

Na ia aʻoaʻoina Latino i le Colegio de la Santa Cruz de Tlatelolco mo le lima tausaga mai lona faʻavae, ia Ianuari 6, 1536; ma i le 1539 na avea ai o ia ma tagata faitau i le nofoaga o taupousa e fesoʻotaʻi ma le aʻoga. Na auina atu i le tele o galuega o lana Poloaiga, na ia savali i le Vanu o Puebla ma le itulagi o maugamu (1540-1545). O le toe foi i Tlatelolco, na nofo ai pea i le nofoaga o taupousa mai le 1545 i le 1550. Na i Tula i le 1550 ma le 1557. O ia o le tagata mautū (1552) ma o le tagata na asiasi i le vaaiga o le Evagelia Paia, i Michoacán (1558). Siitia i le taulaga o Tepepulco i le 1558, na tumau ai pea iina seia oo i le 1560, pasi i le 1561 toe i Tlatelolco. O iina na tumau ai seia oʻo i le 1585, le tausaga na alu ai e nofo ai i le Koneferenisi o San Francisco i le Aai o Mekisiko, lea na nofo ai pea seʻia oʻo i le 1571 e toe foʻi i Tlatelolco. I le 1573 sa ia talaʻi i Tlalmanalco. Na ia toe faʻamautuina foʻi itumalo mai le 1585 i le 1589. Na maliu o ia i le 90 o ona tausaga pe sili atu foʻi, i le Koneferenisi o San Francisco de México.

SAHAGÚN MA LANA SAʻILIʻILIGA metotia
Faatasi ai ma se igoa taʻuleleia o se soifua maloloina, malosi tagata, o se galue malosi, sober, poto ma agaalofa ma Initia, lua nota foliga taua i ona uiga: mausali, na faʻaalia i le 12 tausaga o taumafaiga maoaʻe e lagolagoina ana aitia ma lana galuega; ma le le mautinoa, lea e faʻapouliuligia ai le talaʻaga o lona talaaga faʻasolopito i mafaufauga loloto oona.

Na ola o ia i se vaitaimi o suiga i le va o tu ma aganuu e lua, ma na mafai ai ona ia iloa o le Mexico o le a mou atu, omia e le Europa. Na ia ulufale i mea faigata o le lalolagi a tagata ma le toʻatasi le faʻamaoni, taofiofi ma le atamai. Na ootia lona loto i le avea o ia ma faievagelia, ona o lona mauaina o lea poto sa ia taumafai ai e faafetauia le tapuaiga faapaupau a le atunuu ma faigofie ai ona faaliliuina tagata o le atunuu ia Keriso. I ana tusitusiga tusitusia o se faievagelia, fai talafaasolopito ma tomai i mea tau gagana, na ia avatua ia i latou ni ituaiga eseese, faasaʻoina, faalauteleina ma tusiaina o ni tusi eseese. Na ia tusia i le Nahuatl, o se gagana na ia te ia atoatoa, ma i le Sipaniolo, faʻaopopo Latina i ai. Mai le 1547 na amata ai ona ia suʻesuʻe ma aoina faʻamatalaga e uiga i le aganuʻu, talitonuga, faatufugaga ma agaifanua a tagata Mekisiko anamua. Ina ia mafai ona faʻatinoina lelei lana galuega, na ia fausiaina ma faʻalauiloa se metotia faʻaonapo nei o suʻesuʻega, e pei o:

a) Na ia faia fesili fesili i le gagana Nahuatl, faʻaaoga ai tamaiti aʻoga o le Colegio de la Santa Cruz de Tlatelolco ua alualu i luma i le "alofa", o lona uiga, i le Latina ma le Sipaniolo, aʻo latou o ni tagata atamamai i le gagana Nahuatl, le latou gagana a le latou gagana.

b) Na ia faitauina nei fesili i tagata Initia o loʻo faʻauluulu i ai pitonuu poʻo ni vaega o tagata, na auina atu ia te ia tagata matutua o le atunuʻu na avatua ia te ia se fesoasoani taua ma ua taʻua o le Sahagún Informants.

O nei tagata na faʻailoa mai e tolu nofoaga: Tepepulco (1558-1560), lea na latou faia ai le Faʻamanatuga Muamua; Tlatelolco (15641565), lea na latou faia ai Faʻamanatuga ma sikola (o faʻamatalaga uma e lua o loʻo faʻaigoaina o Matritenses Codices); ma La Ciudad de México (1566-1571), lea na faia ai e Sahagún se kopi fou, sili atu ona maeʻa nai lo muamua, fesoasoani pea i lana 'au o tamaiti aʻoga mai Tlatelolco. O le lona tolu faʻauigaina tusitusiga o le Talafaʻasolopito lautele o mea o New Spain.

O FUA FAʻAALIGA A LANA GALUEGA
I le 1570, mo mafuaʻaga tau tamaoaiga, na ia pipili ai lana galuega, faamalosia o ia e tusia se aotelega o lanaHistoria, na ia auina atu i le Fono a Initia. Ua leiloa lenei tusitusiga O leisi faʻamatalaga na lafo ia Pope Pius V, ma o loʻo teuina ile Vatican Secret Archives. Ua taʻua o le Brief Compendium o tupua o le la na faaaoga e Initia o New Spain i taimi o lo latou le faamaoni.

Ona o le faʻaosooso a le au failotu o le Poloaiga lava e tasi, na faatonuina ai e le Tupu o Felipe II le aoina, i le 1577, o kopi uma ma kopi o le galuega a Sahagún, ona o le fefefe neʻi tausisi pea tagata o le atunuu i o latou talitonuga pe a fai e faasaoina i la latou gagana. . I le faʻataunuʻuina o lenei faʻatonuga mulimuli, na avane ai e Sahagún le aliʻi sili o Fray Rodrigo de Sequera, o se vaega i le gagana Sipaniolo ma Mexico. O lenei lomiga na aumai i Europa e Patele Sequera i le 1580, lea e lauiloa o le Manuscript poʻo le Copy of Sequeray ma o loʻo faʻaalia ma le Florentine Codex.

O lana 'au a tamaiti aʻoga taʻitoʻalua (Latina, Sipaniolo ma Nahuatl) na faia e Antonio Valeriano, mai Azcapotzalco; Martín Jacobita, mai le pitonuu o Santa Ana poʻo Tlatelolco; Pedro de San Buenaventura, mai Cuautitlán; ma Andrés Leonardo.

O lana au kopi poʻo pendolistas o Diego de Grado, mai le pitonuu o San Martín; Mateo Severino, mai le pitonuu o Utlac, Xochimilco; ma Bonifacio Maximiliano, mai Tlatelolco, ma atonu foi ma isi, ua leiloa o latou igoa.

Sahagún o le foafoaina o se faigata metotia o saienisi suʻesuʻega, pe a le o le muamua, talu ai Fray Andrés de Olmos na muamua ia te ia i le taimi o ana fesili, o ia o le sili faasaienisi, o lea ua avea ai o ia ma tama o ethnohistorical ma agafesootai suesuega Amerika, faʻatalitali mo le lua ma le afa seneturi o Tama Lafitan, masani ona amanaʻia mo ana suʻesuʻega o le Iroquois o le muamua sili maoaʻe ituaiga Na ia mafaia ona aoina se auupega tulaga ese o tala fou mai le fofoga o ana faʻamatalaga, e faʻatatau i le tu ma aga a Mekisiko.

O vaega e tolu: o le paia, o le tagata ma le masani ai, o aganuu loloto loloto i totonu o le talaʻaga o le amataga, o mea uma i le galuega a Sahagún. O le mea lea, e i ai se vavalalata vavalalata i le auala o le toina ma le tusiaina o lona Talafaʻasolopito ma le galuega o, mo se faʻataʻitaʻiga, Bartholomeus Anglicus faaigoaina De proprietatibus rerum ... en romance (Toledo, 1529), o se tusi na matua lauiloa i lona taimi, faʻapea foi ma galuega saunia e Plinio le Toeaina ma Albertoel Magno.

SuHistoria, o se tusi anamua-ituaiga encyclopedia, fesuiaʻi e le Renaissance malamalama ma i latou o le Nahuatl aganuu, o loʻo taua ai le galuega o le tele o lima ma ituaiga sitaili, talu ai o lana 'au o tamaiti aʻoga faʻasolosolo mai le 1558, sili atu, seia oʻo i le 1585 I totonu, lona fesoʻotaʻiga, ma le piktographic agaʻi i le, ua taʻua o le Aʻoga o Mexico-Tenochtitlan, mai le ogatotonu o le 16th seneturi, ma le "toe faaola Aztec" sitaili na vaaia ma le manino meridian.

O nei mauoloa ma le matagofie o faʻamatalaga sa tumau pea ona le manatuaina, seʻi vagana ai Francisco del Paso y Troncoso - o se loloto aʻoaʻoina o Nahuatl ma o se taʻutaʻua taʻutaʻua - na lolomiina uluaʻi tusitusiga na faʻasaoina i Madrid ma Florence i lalo o le ulutala General History of the Things of New Spain. Faʻavae vaega facsimile o le Codices matritenses (5 vols., Madrid, 1905-1907). O le tusi lona lima, o le muamua i le faʻasologa, o loʻo aumai ai papatusi e 157 o tusi e 12 o le Florentine Codex o loʻo teuina ile Faletusi a le Laurentian i Florence.

O lomiga na faia e Carlos María de Bustamante (3 vols, 1825-1839), Irineo Paz (4.vols., 1890-1895) na aumai mai le kopi o leHistoriade Sahagún, lea sa i le nofoaga o taupulega a San Francisco de Tolosa, Sepania. ) ma Joaquín Ramírez Cabañas (5 vols., 1938).

O le lomiga sili ona maeʻa i le Sipaniolo o le Father Ángel María Garibay K., ma le ulutala Talafaʻasolopito lautele o mea o New Spain, tusia e Bernardino de Sahagún ma faʻavae i luga o faʻamaumauga i le gagana Mekisiko na aoina e tagata o le atunuʻu (5 vols., 1956).

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Dia de la Madre 2015. Fray Bernardino de Cardenas (Setema 2024).