Le faʻaleagaina o le cacti

Pin
Send
Share
Send

E tele ituaiga o cacti e le o toe i ai i Mekisiko; isi o le a tau mou atu.

Pei o aiga eseʻese o Mexico flora, cacti faʻapea foi ona mou atu ae leʻi suʻesuʻeina i latou e saienitisi ma mauaina o latou tele uiga; tele o meaola ua le toe ola e aunoa ma le tatou iloa o le a le tamaoaiga na tatou leiloa ma lo latou toʻesea. I le mataupu o cacti, o lenei e matua ogaoga, talu ai masalomia o latou tamaoaiga gafatia, e laʻititi aʻoaʻoina, e tele.

Mo se faʻataʻitaʻiga, tele o ituaiga ua lauiloa e mauoa i alkaloids. Peyote aofia ai le itiiti ifo i le 53 alkaloids - mescaline o se tasi o na. O iʻuga na o suʻesuʻega talu ai nei a Dr. Raquel Mata ma Dr. MacLaughling, o e na suʻesuʻe pe tusa ma le 150 o laʻau o lena aiga. O le vailaʻau mafai o lenei ituaiga ua manino.

O LE NOPAL, FILI O TAGATA

O a matou vailaʻau masani e masani ona faʻaaogaina ai le cacti. O se faʻataʻitaʻiga: mo seneturi, e faʻaaoga lelei e le au faʻamalolo uiga lelei ole hypoglycemic ole nopal ile togafitia ole maʻi suka; Peitai, na o se taimi puupuu lava talu ai, faʻafetai i le filiga o le au suʻesuʻe o le Imss Unit mo le Atinaʻeina o Vailaʻau Fou ma Faʻafomai Faʻaleaganuu, lenei meatotino o le cactus na taliaina faʻasaienisi. Talu mai lena taimi, Social Security ua i ai se fou, leai se afaina, taugofie ma sili atu le aoga fualaʻau e tau ai maʻi suka: lyophilized nopal sua, soluble paula. Le isi faʻataʻitaʻiga: e talitonuina o nisi totoga i totonu o tatou toafa o loʻo faʻaaogaina e tau ai le kanesa; E mautinoa lava, o lenei ituaiga o cactus e tamaoaiga i vailaʻau oona ma vailaʻau e tolu.

RADIOACTIVE CACTUS?

I se isi eseʻese lava matata, Dr. Leia Scheinvar, mai le UNAM Cactology Laboratory, suʻesuʻeina le ono faʻaaogaina o cacti o bioindicators o uʻamea i lalo o le eleele. I nisi upu, o se suʻesuʻega o siʻosiʻomaga ma lanu o le cacti mafai ona maua tonu ai le nofoaga tonu o tupe uʻamea. O le amataga o lenei suʻesuʻega e fiailoa lava. O Dr. Scheinvar na maitauina le suiga o le nekrosis ma lanu faapitoa i le tele o cacti i le Zona del Silencio ma San Luis Potosí, o nofoaga e foliga mai e tamaoaiga i le uranium. O isi talanoaga ma tagata suʻesuʻe mai le Siamani Malo Temokalasi, aemaise le fiafia e suʻesuʻe bioindicator laau, tuu o ia i luga o lena auala.

O le tamaoaiga tamaoaiga o le cactus o loʻo aliali mai: e le faʻatapulaʻaina i lona faʻaaogaina o meaʻai a tagata (o lenei tusi kuka aofia ai le itiiti ifo ma le 70 fua) ae faʻapea foi ma forage e matua faʻafetai tele iai; Ua uma ona tatou talanoa e uiga i nisi o ona faʻaogaina vailaʻau; O le faʻavae foi o shampoos, kulimi ma isi mea teuteu foliga; o le fualaʻau talimalo o le cochineal o le mūmū, o se iniseti lea e aumaia ai se vali e ono vave iloa se fou oso aʻe ...

O nei tamaoaiga uma, tele lava le leiloa, ua leiloa. O le a atili ai ona matuia le tulaga pe a tatou manatu o Mekisiko o le pito sili ona tele mo le faʻateleina o cacti i le lalolagi atoa. O le tele o ana gafa o loʻo iai iinei, talu ai e uiga ile 1 000 'eseʻese o meaola e nonofo ai iinei (ua fuafuaina o le aiga atoa e aofia ai le 2 000 i le konetineta o Amerika).

O "TOURISTS", E MATUĀ TELE MAI PAI

Ua faailoa mai e Dr. Leia Scheinvar mafuaaga autu e tolu o le faaumatia o le cacti: fafaga, e tele lava o 'oti, ia fai mai a ia, "e tatau ona faaumatia mai Mekisiko; isi manu e oʻo lava i le faʻatupuina o vegetative o cacti: latou aveʻesea le vao tuitui, 'ai sina mea o le pith ma tuʻua le toega o le laʻau totoʻa. Ua oso mai le tatupu mai lena manuʻa. O loʻo faʻaaogaina e Iapani se metotia faʻapena mo le faʻalauteleina o le globose cacti: latou te vaevaeina le pito i luga ma sulu, aʻo le pito i lalo e faʻateleina laʻau toto. O 'oti, i le isi itu,' ai le laau mai aʻa ”.

O leisi taua mafuaʻaga o faʻatoʻaga faʻataʻitaʻi, tele i le solia ma le susunuina o taupou fanua. Ina ia faʻaititia aafiaga o nei mea e lua o le faʻafanoga, na afua ai e Dr. Scheinvar le poloketi e fausia ai ni cactus reserves. Na ia fautuaina le tuʻuina atu o fanua mo le faʻasaoina o cacti i nofoaga faʻataʻatitia ma i le taimi lava e tasi "faia se faʻataʻitaʻiga i le aufaifaʻatoʻaga a o le i amataina ona kilia o latou fanua latou faʻailoa i pule o faʻasao ma latou mafai ona o atu e aoina ia faʻataʻitaʻiga. taufaamataʻu ”.

O le mataupu lona tolu na taua e Dr. Scheinvar, e tau le mama, ma e sili atu ona taufaʻaleaga: gaoi.

"O le au gaoi o le Cactus ose meaola inosia." O le sili ona leaga o "nisi vaega o turisi eo mai mai Suiselani, Siamani, Iapani, Kalefonia. , ma se lelei faʻamatalaina mafuaʻaga: e aoina cacti. O nei kulupu e taʻitaʻia e tagata e aumaia lisi o nofoaga 'eseʻese ma ituaiga o mea o le a latou mauaina i latou taʻitasi. Ua taunuʻu le vaega o turisi i se nofoaga ma ave le afe ma afe o cacti; e tuʻua ma taunuʻu i seisi nofoaga, e toe fai ai lana gaioiga ma isi. O se faʻalavelave ".

Na taʻu mai ia i matou e Manuʻa Rivas, o se kapeti o le cactus e faapea, “E leʻi mamao atu na latou puʻeina ai se vaega o tagata poto faapitoa i Iapani na o mai ma faafanua o vaega e sili ona fiafia i ai le cactological. Ua uma ona latou faʻaputuina se tele numera o succulents i nofoaga eseese i le atunuʻu. Na faafalepuipuiina i latou ma o laʻau na ave, na tufatufaina atu i ofisa eseese o Mekisiko ”. O nei taʻamilosaga e faʻatulagaina i le tele o "cactus uo sosaiete sosaiete" masani i Europa.

O LE FITU FUA, O TATOU "FUATU FUFU"

O isi tagata gaoi o latou e fai fugalaʻau fugalaʻau: latou te o atu i vaega e faʻatupu ai le cacti ma le maualuga o le faʻatauga faʻapisinisi ma tafiesea atoa tagata. Na taʻua e Dr. Scheinvar, "I se tasi taimi, na matou maua ai latalata i Tolimán, i Querétaro, o se laau o se ituaiga e seasea lava ona talitonuina ua mou atu i le atunuu. Fiafia i le matou sailiga, na matou talanoaina ma isi tagata. I se taimi mulimuli ane, na taʻu mai ai e laʻu tama aʻoga o loʻo nofo i le itu lea, na taunuu mai se loli i se tasi aso ma ave uma laau. Na ou faia se malaga faʻapitoa e naʻo le faʻamaonia o le mea moni ma e moni: matou te leʻi mauaina se faʻataʻitaʻiga se tasi ”.

Pau lava le mea o loʻo faʻasaoina nei le tele o ituaiga o cactus o le tuʻuʻesea lea o loʻo iai pea vaega tetele o le atunuʻu. E tatau ona tatou iloa o lenei tulaga e mafua foi, i se vaega tele, ona o lo tatou le fiafia i cacti. Nisi ituaiga Mekisiko ituaiga tau sili atu i le $ 100 i fafo; E masani ona totogi e le au totō fugalaʻau le $ 10 mo le faʻaputuga o le 10 fatu cactus Mekisiko. Ae o ii, atonu ona ua masani tatou i le vaʻaia o i latou, matou te mananaʻo ai, pei ona fai mai Mr. Rivas, "o se Vaioleti violet, aua o Aferika, e tupu ai se cactus".

O lenei le fiafia e faʻaalia i tala a nisi o tagata asiasi i le faʻaputuga a Mr.Rivas: "E masani ona maofa tagata e asiasi mai ia te aʻu ona o le tele o cacti latou te vaʻai mai iinei ma latou fesili mai pe aisea ou te taofia ai le tele o nopales. "Ou te le o ni nopales," o laʻu tali lea, "o ni laau o le tele o ituaiga." "Leai e leai," o la latou tala mai lea ia te aʻu, "mo aʻu e leai uma."

MANUEL RIVAS, CACTUS Defender

O le susuga ia Manuele Rivas e sili atu ma le 4,000 cacti i luga o le taualuga o lona fale. i le pitonuu o San Ángel Inn. Le talaʻaga o lau aoina. O se tasi e sili ona taua i le atunuʻu o le tuʻinanau na tumau mo le toeititi 20 tausaga. O lona faʻaputuga e ofo ai e le gata mo lona aofaʻi - e aofia ai, mo se faʻataʻitaʻiga, lua vaetolu o ituaiga o le ituaiga Mammillaria, lea e aofia ai, i le aofaʻi, tusa o le 300 - ae faʻapea foi mo le faʻatonuga atoatoa ma le setete e maua ai laʻau taʻitasi, e oʻo i le faʻataʻitaʻiga laititi. O isi aoina ma sikola tuuina atu ia te ia le tausiga oa latou faʻataʻitaʻiga. I le UNAM Botanical Garden, na faʻaalu ai e Mr.Rivas le lua pe tolu aso i vaiaso taʻitasi e vaʻaia le fale paolo o le Cactology Laboratory.

O ia lava na taʻuina mai ia i matou le tala o lana faaputuga: "I Sepania sa i ai ni aʻu cacti o ni laau seasea. Ona ou sau ai lea i Mekisiko ma maua ai i latou i se aofaiga tele. Sa ou faatauina ni nai. Ina ua ou litaea na ou faʻateleina le aoina ma faia se fale vevela: Sa ou tuʻuina atu isi laʻau iina ma tuʻuina aʻu i le totoina. O le faʻataʻitaʻiga muamua i laʻu faaputuga o le Opuntia sp., O lenei na fanau faafuasei i laʻu togalaau. O loʻo ia te aʻu lava, sili atu mo ni lagona taua nai lo se isi lava mea. E tusa ma le 40 pasene ua ou aoina; Ua ou faʻatau le toega poʻo isi tagata ao mai na aumai ia te aʻu.

"O le mea e tosina mai ia te aʻu ia cacti o latou foliga, le auala latou te tuputupu aʻe ai. Ou te fiafia e alu i le fanua e suʻe ai latou ma saili ni mea ou te le maua. O le mea lena e tupu i uma tagata aoina: masani ona saili mo sili atu, tusa lava pe le toe i ai se nofoaga. Na ou aumaia le cacti mai Querétaro, Zacatecas, San Luis Potosí, Veracruz, Puebla, Oaxaca… E faigofie ona fai atu poʻo fea e le mai ai; Ou te leʻi alu i Tamaulipas, poʻo Sonora, poʻo Baja Kalefonia. Ou te manatu na pau na o setete ou te leʻi asia.

"Na ou sailia fualaʻau i Haiti, lea na o le tasi lava le ituaiga na ou mauaina, o le Mammillaria prolifera, ma i Peru, mai le mea na ou aumaia ai foi ituaiga o Lobivia mai le auvai o le Vaituloto o Titicaca. Ua ou poto faapitoa i Mammillarias, aua o le sili ona tele ituaiga i Mexico. Ou te aoina foi mai isi gafa, pei o Coryphanta, Ferocactus, Echinocactus; toetoe lava o mea uma vagana Opuntia. Ou te faamoemoe e faʻaputuputu 300 eseʻese ituaiga o Mammillaria, o lona uiga toeititi atoa le genus (o le mai Baja Kalefonia o le a tuʻuina ese, ona o le maualuga o Mexico City latou faigata tele ona galueaina).

“Ou te fiafia e faʻaputu ni fatu, aua ou te talitonu o laʻau na totoina i totonu o laʻu greenhouse e sili atu le malosi nai lo na ua tutupu mai le fanua. O le tele o le laʻau, o le sili atu ona faigata mo ia ona nofo i se isi mea. I le tele o taimi ou te aoina fatu; o nisi taimi tasi pe lua foloa. Ou te fiafia e alu i fafo i le fanua na o le faamemelo ia i latou, aua ou te na o le aoina i le tulaga o le leai ni ituaiga, aua e leai soʻu avanoa e tuu ai i latou. Ou te teuina se tasi pe lua laʻau o ituaiga taʻitasi ”.

O se faʻatoʻaga fualaʻau e lapoʻa pei o Mr. Rivas 'e manaʻomia le tele o le tausiga: e tatau ona maua e laʻau uma, mo se faʻataʻitaʻiga, se aofaʻi o vai; o nisi e omai mai nofoaga matutu, o isi mai eria e maualuga le susū o le tino. E faʻainu i latou, o le tagata aoina aoina le atoa le aso i le vaiaso, i le taimi lava e tasi e faʻalelei ai latou, e ui lava e seasea faia, naʻo faʻalua i le tausaga. Saunia o le laueleele o se atoa gaioiga e amata i le sailiga mo fanua i le Popocatépetl nofoaga mauga mu ma i le Iturbide Dam, 60 kilomita mai Mexico City. O mea totoe, e aofia ai le toe gaosia, ua uma ona faʻatatau i le ata o le aoina.

LUA TUPE FAAFOE

Faʻatasi ai ma laʻau sili ona gaoia i aso nei o Solicia pectinata ma Turinicarpas lophophoroides, ae seʻi o tatou vaʻavaʻai i ni mataupu se lua ua suia ai le tulaga lautele. LaMammillaria sanangelensisera sili ona tele i le lava faʻatoʻaga o le itu i saute o le Aai o Mekisiko, o lea na faʻaigoa ai. Ae paga lea, o lenei laʻau e maua ai se sili matagofie pale o fugalaʻau ia Tesema (muamua Mammillaria elegans). O tagata faigaluega o se fale gaosi pepa ma isi tagata nofoia i le eria na aoina latou e teuteu ai a latou vaaiga o le Kerisimasi. Na uma loa aso malolo, ona tiaʻi loa lea ole laau. O se tasi na o mafuaaga o lona leiloa. O leisi o le Pedregal urbanization; Mammillaria sanangelensis na tineia; Peitai, Dr. Rublo, mai le Unam Cactology Laboratory, na tuutoina o ia lava i le toe gaosia o lenei laau e ala i le fia iloa faiga o aano o aganuu, lea o ni nai sela aumaia ai se tagata fou, ma uiga tutusa ma na mai le faʻataʻitaʻiga na aumai ai sela. I le taimi nei e sili atu ma le 1,200 Mammillaria sanangelensis, lea o le a toe tuʻufaʻatasia i totonu o latou siʻosiʻomaga siosiomaga.

Mammillaria herrera ua leva na sailia mo lona taua teuteuina, tele na mafua ai ona lamatia o le faʻaumatia, talu ai e leʻi mauaina talu ona faʻamatalaina. Na lauiloa aua o nisi faʻataʻitaʻiga na faʻasao i totonu o Europa greenhouse - ma atonu i ni nai Mexico 'aʻai - ae o lo latou nofoaga na le iloa. O Dr. Meyrán, o se tagata poto faapitoa i le cacti ua lamatia le ola ma o le faatonu o le Revista Mexicana de Cactología, ua silia i le lima tausaga o sailia o ia. O se vaega o tamaiti aʻoga a le UNAM na mauaina i le tautotogo o le 1986. “Na taʻu mai e tagata o le nofoaga ia matou e uiga i le laau; Na latou faʻaigoaina o le "polo vulu." Matou te faʻailoaina i ata. O nisi na ofo mai matou te o i le nofoaga na ou matua ai. Ina ua maeʻa aso e lua o sa matou suʻesuʻega sa toeititi lava matou tuʻuina atu pe a taʻitaʻia e se tamaititi i le nofoaga saʻo. Sa matou savavali mo le ono itula. Ae tatou te leʻi pasi latalata i le nofoaga, ae o le isi itu o le maupuʻepuʻe ”. E tele faʻataʻitaʻiga o lenei fale faʻaali foliga o loʻo i lalo o le vaʻavaʻaiga a le iunivesite o le Cactology Laboratory ma e latou te manatu o le a toe faʻaulu mai i se taimi lata mai.

Punavai: Le iloa Mexico Mekisiko 130 / Tesema 1987

Pin
Send
Share
Send

Vitio: 5 COMMON MISTAKES IN CACTUS CARE (Mae 2024).