O se faʻamalama i le Cretaceous i le Vanu o Cuauhtlapan (Veracruz)

Pin
Send
Share
Send

I lo tatou atunuʻu o loʻo i ai nofoaga laiti, o latou vao ma manu vaʻaia e sili atu le tamaoaiga nai lo na matauina i nofoaga tetele o isi latitu. E mafai ona matou fai atu o loʻo iai se microclimate lelei mo le atinaʻeina o ni ituaiga tulaga ese, o nisi o na atonu ua mouʻese atu i isi itu o Mekisiko.

O le taulaga e faʻaigoa i le vanu lona igoa, o loʻo i le ogatotonu o le fale gaosi suka ma le fale kesi. Amata mai ia latou-ae le mai se lotu, e pei foi o isi taulaga- o fale na tufatufaina atu i totonu o le fuʻa o fanua na totoina i le kofe, faʻi, suka ma chayote. O lenei, seʻia oʻo mai nei, o se taulaga manuia na foliga mai na i ai mea uma: tioata manino vai, fualaʻau ma le paolo o coyolera alofilima.

E tele ituaiga o saurians ua atiaʻe i le vanu. O se tasi o na mea sa sili ona fiafia iai: o le Xenosaurius Grandis. O le mauaina e le faigata, pau lava le mea ia i matou le fesoasoani ma le agalelei o tagata pei o Don Rafael Julián Cerón, o le na matou savavali agaʻi i le taeao i le malifa o se maupuepue mataʻina e puleaina le vanu, e pei o ia o lona leoleo. Na matou taunuʻu lava i se malifa na sosolo mai ai ni maʻa tetele mai le eleele: sa matou i laueleele o le xenosaurus. O le atumauga e iai ona maualuga e pei o le Chicahuaxtla, o se igoa na faʻaigoaina i le maupuepue, o lona tumutumu e 1,400 mita i luga atu o le sami, o ona vai e mafai ona vaaia, i aso manino, mai le tumutumu. O lona igoa o lona uiga "rattle", atonu e manatua ai le chicauaztli, o se toʻotoʻo faʻaaoga e muamua-Hispanic ositaulaga.

Faʻatasi ai ma saurians, o loʻo i ai isi ituaiga o manu vaefa ma manu feʻai i le vanu, lea na tosina mai ai tagata vaʻai mai vaega eseese o le lalolagi talu mai le amataga o lenei seneturi. Nei o ni tulaga ese faʻataʻitaʻiga, e pei o le salamander lauiloa o le linea (Lineatriton Lineola) ma se matua laʻititi ituaiga o rane, lea e manatu ai le atunuʻu o le sili laʻititi i le lalolagi. I se faʻaopopoga i le xenosaur, o le a tatou taʻua isi saurians o le vanu, e pei o le bronia (Bronia Taeniata) ma le sili lauiloa teterete poʻo querreque (Basiliscus Vittatus). O le muamua o na o se vaega o le ituaiga Gerhonotus ma mafai ona fua atu i le 35 senitimita. E ola i totonu o laʻau ma togavao, e 'aʻai ai iniseti ma tamaʻi taʻutaʻua. O le tama ua i ai le gaugau i le ogatotonu o le faʻaʻi, o lona lanu e vave ona suia e tusa ai ma le uiga o le manu. I le vaʻaiga faʻaipoipoga, latou te sisii i luga o latou ulu ma faʻaalia foliga ofoofogia i lenei paʻu paʻu, e tosina mai ai fafine. Latou te faʻamataʻitaʻi pe a faʻalavelaveina, ae e ui lava i le vavalalata o aiga o le Heloderma (Gila monster), latou te le oona ma o latou u e leai se faʻaiuga e ese mai tiga ogaoga, seʻi vagana ua le amanaʻia ma aʻafia. O le bronia o loʻo iai se faʻataʻitaʻiga; ia puipuia o ia lava na te suia lanu e tusa ai ma le siosiomaga. E i ai ana masani masani i le ao ma faataatia ana fuamoa i luga o le eleele, lea e ufiufi ai ma lafoaia. O le fofoa mai sau lua masina mulimuli ane.

O le mataupu o le teterete e matua manaia lava, talu ai o lenei saurian, mai le aiga Iguánidae ma mai le ituaiga Basiliscus (lea e tele ituaiga i Mexico) savali moni luga o le vai. Atonu na o le pau lea o le manu i le lalolagi na te mafaia ona fai, o le mafuaʻaga foi lena e iloa ai le gagana Peretania o le Jesus alligator. Na te mauaina lenei faʻafetai, e le tele i le membrane o loʻo faʻatasia i tamatamaʻivae o ona vae i tua, ae ona o le matua tele lava le saoasaoa lea e minoi ai ma le agavaʻa e gaioi ai i luga, faʻalagolago i ona aulama vae. E faʻatagaina ai ona fealuaʻi i luga o vaituloto, vaipuna ma e oo lava i galu, e le malosi tele, o vaitafe. Matamata i ai o se matua faʻaalia tele. O nisi ituaiga e laʻititi, 10 cm pe lalo ifo, ae o isi e sili atu i le 60 cm. O latou ocher, lanu uliuli ma samasama lanu latou faʻatagaina latou fefiloi atoatoa ma le vao i luga o auvai o vaitafe ma aloalo, le mea latou te nonofo ai. Latou te 'aʻai iniseti. O le tamaloa ua i ai se pito i luga o le ulu, e matua maʻai lava. O pito i luma o ona vae e sili ona puʻupuʻu nai lo lona pito i tua. E mafai ona latou feʻaʻei i luga o laʻau ma, pe a talafeagai ai, oi latou o ni tagata lelei tele o loʻo tumau i lalo o le vai mo se taimi umi, seʻia oʻo ina mou ese atu o latou fili.

O Rafael ma lana fanau tama e vaʻai solo i maʻa i maʻa, latou te iloa o latou o le tama a le xenosaur. Latou te le umi se taimi e suʻe ai le muamua o nei meaola. I le masani ai o le ao, latou te lotovale i le latou teritori, lea e masani ona fusu ai le tasi ma le isi. Vagana ua latou faʻaipoipo, e le sili atu ma le tasi le vaʻaia i le tasi taʻe. E tuulafoaʻi ma fafaga i mollusks ma iniseti, e ui lava e mafai i nisi taimi ona 'aʻai nai vertebrates. O latou foliga taufaamataʻu na mafua ai ona fasiotia i latou e le au faifaatoʻaga. Peitai, fai mai Rafael Cerón ia i matou a o uuina le tasi i lona lima, mamao ese mai oona, latou faia tele le lelei, talu ai latou fasiotia fasiotia leaga iniseti. E faʻatupu vevesi pe a faʻalavelave ma e ui lava e laʻititi o latou nifo, e malosi tele o latou auvae ma e mafai ona afaina ai se manuʻa loloto e manaʻomia le faʻalogo. O oviparous, pei o le tele o saurians. E mafai ona latou fuaina i le 30 cm, o loʻo i ai le ulu almond-foliga ma mata, e matua mumu, o le muamua mea na maitauina lo latou i ai pe a tatou vaʻai atu i le paolo o se ana.

I totonu o le meaola o le meaola, o le saurian suborder o loʻo iai manu na ola ma sina suiga mai taimi mamao, o nisi mai le vaitaimi o Cretaceous, pe tusa o le 135 miliona tausaga talu ai. O se tasi o latou uiga taua o lo latou tino o loʻo lilofia i una, o se ie puipui e mafai ona toe faʻafouina i le tele o taimi i le tausaga e ala i le faʻamaligiina. O le xenosaurus ua avea o se kopi ola, i se laʻititi, o le Eriops, o ona toega o loʻo faʻailoa mai na ola i le miliona o tausaga talu ai ma o lona tele sili atu i le lua mita e le mafai ona faʻatusatusa i le taimi nei lona aiga. O le mea e fia iloa ai, e le nofo le xenosaur i le toafa o le itu i matu o Mekisiko pei o ona tausoga e nonofo i setete o Chihuahua ma Sonora, faʻatasi ai ma le Petrosaurus (rock saurian), e foliga foliga tutusa. I se isi itu, o lona nofoaga e matuaʻi susu.

Pau lava fili o le saurians o le Cuauhtlapan Valley o manu felelei, gata ma, ioe, tagata. E le gata tatou te maua ai tagata e puʻeina ma fasiotia i latou e aunoa ma se mafuaʻaga, ae o le fausiaina o vanu tuaoi o Ixtaczoquitlán ma Orizaba o loʻo maua ai le sili atu lamatiaga i le fualaʻau ma fugalaʻau o Cuauhtlapan.

O le kamupani pepa a le itulagi na lafoa lona palapala leaga i luga o eleele lafulemu na nonofo ai le selau o ituaiga, ma faʻaleagaina ai lo latou nofoaga. I se faʻaopopoga, na te lafoaʻia vai leaga i vaitafe ma vaitafe e feagai ai papeti ma le oti. Faatasi ai ma le maliliega a le au pulega, ola leiloa eleele.

O manulele ua uma ona faasilasilaina le po ina ua matou tuua le Vanu o Cuauhtlapan. Mai manatu e faʻataʻamilo ai, e faigata ona faʻafeiloaʻi mafaufauga i taimi ua tuanaʻi, pe a tatou vaʻavaʻai i lalo i nofoaga e nonofo ai xenosaurs, bronias ma teteretes; ona mafai lea ona tatou mafaufau i se laufanua Cretaceous. Mo lenei mea sa tatau ona matou vaʻavaʻai mo se tasi o le seasea lava nofoaga e mafai ai lava ona faia; sa tatau ona matou sosola ese mai 'alaasu, olo, lafoai o vailaʻau oona ma alavai. Talosia i le lumanaʻi o nei nofoaga o le a faʻateleina ma tatou te faʻamoemoe o le agaʻi i lo latou aotelega faʻateʻaina o le a suia.

AFAI E TE ALU I LE VALLE DE CUAUHTLAPAN

Alu i le alatele Nu. 150 agai i Veracruz ma ina ua maeʻa ona sopoia Orizaba, mulimuli i le Fortín de las Flores. O le vanu muamua e te vaʻaia o le Cuauhtlapan Valley, lea e pulea e le mauga o Chicahuaxtla. E mafai foi ona e alu i le auala tele leai. 150, pasi le taulaga o Puebla ma i le faʻatasiga lona lua i Orizaba, alu i fafo. O lenei auala e te alu saʻo atu ai i le Vanu o Cuauhtlapan, e tusa ma le 10 kilomita le mamao ese. O le tulaga o le auala e sili ona lelei; ae ui i lea, i le vanu o le tele o auala o auala palapala.

O Córdoba, Fortín de las Flores ma Orizaba o loʻo iai uma tautua.

Punavai: Le iloa Mexico Mekisiko 260 / Oketopa 1998

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Devonian Period to Cretaceous and Ice age (Mae 2024).