Toe gaosia o manulele tu matafaga i Sian Kaʻan, Quintana Roo

Pin
Send
Share
Send

I le itu i sasaʻe o le setete o Quintana Roo, 12 km i saute o le 'olo o Tulum, o se taua taua nofoaga ma tagata tafafao maimoa i luga o le Mexico Caribbean Caribbean, o le Sian Kaʻan Biosphere Reserve o loʻo tu, o se tasi o tele o le atunuʻu ma le lona lua sili ona tele i le Penisula o Yucatan.

O le Sian Kaʻan o loʻo aofia ai le lautele o le 582 afe hectares o loʻo i ai nofoaga faʻalelalolagi, e pei o vaomatua vevela ma nofoaga susu, ma nofoaga o le sami, e pei o le lona lua o pa puipui tele i le lalolagi (o le muamua o Ausetalia).

O laufanua vailaloa, e faia i savannas, taufusi, taufusi, tasistales (o le alalafaga o tasiste pama e ola i aloalo i le talafatai), pupuni o le talafatai ma togatogo, nofoia tusa ma le lua vaetolu o le laualuga o le Faʻasao ma avea ma faavae taua mo meaai ma toe gaosia o matafaga.

I lenei eria o le faga o Ascención, i matu, ma Espíritu Santo, i saute; o loʻo faia uma ki, motu ma aloalo i le talafatai o loʻo nonofo ai le tele o manu eseese: sili atu i le 328 'eseʻese ituaiga, o le tele o latou uiga o le talafatai, o 86 ituaiga o sami, pato, manuʻalo, taifau ma sandpipers.

Mo le fa aso, sa matou maimoaina le Bay of the Ascención e asiasi i Gaytanes, Xhobón ma cays o loʻo nonofo ai kolone, faʻapea foʻi ma nofoaga eseese e fafaga ai.

I matu o le faga, e ala atu i le aloalo i le talafatai e taʻua o El Río, sa matou savalia totonu o kolone olaola e lua. Ina ua matou taunuʻu atu i motu iti, tele silhouette ma gutu o le tele o ituaiga ma foliga, samasama vae, matagofie paluga ma le anoanoai o squawks le mautonu na faʻafeiloaʻia matou.

Brown pelicans (Pelecanus occidentalis), piniki poʻo sukalati spoonbills (Platalea ajaja), papaʻe ibises poʻo cocopathians (Eudocimus albus) ma ituaiga eseese o manu o loʻo nonofo ai i nei nofoaga, lea e mafai ona vaʻaia ai manulele o vaitausaga eseese: moa, tamai manu ma tamaiti laiti, latou uma tagi atu mo meaai mai o latou matua.

I saute, sa matou i le nofoaga e fafaga ai le La Glorieta. O iina, o plovers, storks ma herons e fausia ai se musumusika o siva ata, o meaola e feoaʻi solo i laufanua vailaloa e 'aʻai ai mollusks, crustaceans, iniseti, iʻa ma amphibians.

I se tulaga lautele, o manulele tu matafaga ua vaevaeina i ni vaega se tolu: vai, matafaga ma le sami, e tusa ai ma nofoaga latou te masani ai ma fetuunaiga latou te maua i le nonofo ai i nei siosiomaga. Peitaʻi, latou te toe fanafanau uma i luga o le laueleele, ma faigofie ai ona faʻalavelave tagata.

Manu felelei o le vaega sili ona taua i le talafatai siosiomaga o Sian Kaʻan; Latou te masani ona 'aʻai tino o vai fou ma paʻu ma i le laina o manufelelei vai i lenei eria, o latou sui e eseese (Podicipedidae), anhingas (Anhingidae), herons ma herons (Ardeidae ma Cochleariidae), ibis (Threskiornitidae), stiger (Ciconnidae), flamingos (Phoenicoteridae), pato (Anatidae), rallids (rallidae), caraos (Aramidae), ma kingfishers (Alcedinidae).

O manulele femalagaaʻi e pei o pato ma maʻi eseese o loʻo vaʻaia i papaʻu vai o vai ma a latou meaʻai o meaola o le vai ma meaola niniʻi; a o isi mea, o manu feʻai e pei o manuʻalu, tamaʻi, afi ma isi meaola e paʻu i luga o vai papaʻu.

I le lalolagi atoa, o le kulupu o taʻifau e faia i aiga e sefululua, e fesoʻotaʻi ma siosiomaga o le taufusi, e tele lava i le talafatai ma o loʻo fafagaina meaola i totonu o matafaga, silts, marshes, vai o ni nai senitimita le loloto, ma totonu o lea nofoaga. Vaʻaia vasa (vaʻaia e tafega ma tai maualuluga). O se numera tele o nei ituaiga meaola e fealualuaʻi tele ma e aofia ai ma aga masani.

I totonu o lenei Quintana Roo Reserve, o loʻo feola mai le matafaga i le jacanas (Jacanidae), avocets (Recurvirostridae), oystercatchers (Haematopodidae), plovers (Charadriidae) ma sandpipers (Scolopacidae). E naʻo le fa ituaiga o matafaga feola i Sian Kaʻan, ae o isi o tagata taumalulu taumalulu pe o ni tagata malaga mai.

O tagata faimalaga e faʻamoemoe i le avanoa ma vaitau o tamaoaiga o loʻo latou faʻaaogaina i luga o a latou auala femalagaaʻi. O nisi ituaiga e faʻaaluina le tele o le malosi i le taimi o a latou malaga uumi, ma e oʻo foʻi i le paʻu o le afa o latou tino, o lea e manaʻomia ai ona toe faʻaleleia i se taimi puʻupuʻu le malosi na leiloa i le vaega mulimuli o le vaʻalele. O le mea lea, o laufanua faʻasao o le Faʻasao o se taua tele nofoaga o auala mo tagata malaga i fafo matafaga.

Seabirds o ni vaega eseʻese e faʻamoemoe i le sami mo a latou meaʻai, ma e iai fesuiaiga o le tino e nonofo ai i se siʻosiʻomaga maualuga le salinity. O le sami uma i Sian Kaʻan e fafagaina iʻa (ichthyophages), latou te maua i vai papaʻu latalata i le talafatai.

O vaega o nei manulele e mafai ona maua i le Faʻasao o le pelicans (Pelecanidae), boobies (Sulidae), cormorants poʻo camachos (Phalacrocoracidae), anhingas (Anhingidae), frigate manulele poʻo frigate manulele (Fregatidae), gulls, terns ma stingrays. (Lariidae) ma stercorarios (Stercorariidae).

E lima itula na ma faia ai mai le taulaga o Felipe Carrillo Puerto e oʻo atu i le moli uila o Punta Herrero, o le faitotoʻa e ulufale ai i le Bay of Espíritu Santo. I le taimi o le taamilosaga, sa matou afe e vaai se pea of ​​bidentate kites (Harpagus bientatus), le tele o chachalacas masani (Ortalis vetula), tiger herons (Tigrisoma mexicanum), caraos (Aramus guarauna), ma le anoanoaʻi o lupe, papala ma papaleti, ma manu pese.

I lenei faga, e ui e laʻititi atu nai lo Ascension, o nofoaga o manulele e natia i le va o peninsula ma vai papaʻu. O lenei mea e faʻafaigata ai ona ulufale i nei kolone ma i nisi vaega sa matou tuleia le vaʻa.

I lenei eria o loʻo i ai le tele o faʻamoega o le osprey (Pandion haliaetus) lea, e pei ona faʻaigoaina i lona igoa, fafaga i iʻa na maua ma se mataʻina metotia. O le isi ituaiga faʻananau o le lulu oʻo (Bubo virginianus) e 'aina ni manufelelei vai o loʻo nonofo i kolone.

O le tele o ituaiga o ituaiga o moa o tagata o loʻo nonofo i Sian Kaʻan, e toetoe lava o taimi uma e faʻasoa ai motu ma motu ma sami. O kolone matafaga i lenei nofoaga numera tusa ma le 25, o le sefulu ma le fa o loo i le Afio aʻe ma le sefulutasi i le Agaga Paia. O nei kolone e mafai ona faia mai se tasi ituaiga (monospecific) pe oʻo atu i le sefululima 'eseʻese ituaiga (fefiloi kolone); i le Faʻasao le tele o kolone fefiloi.

E ofaga le manulele i togatogo poʻo tamaʻi motu e taʻua o "mogotes"; e mafai ona maua le substrate fanafanau mai latalata i le vai tulaga i luga o le togatogo. O nei motu ua aveʻesea mai le laueleele tele ma mai tagata nonofo ai. O le maualuga o vao o le mogotes e fesuisuiaʻi i le va o le tolu ma le sefulu mita, ma e tele lava ona faia i le lanumoli mumu (Rizophora mangle).

O le ituaiga e le ofaga soʻona faʻatatau i vao, ae o le tufatufaina spatial mamanu o ofaga o le a faʻalagolago i le Nesting ituaiga: o latou fiafia i nisi lala, maualuga, pito poʻo totonu o le vao.

I kolone taʻitasi o loʻo i ai le tufatufaina o le substrate ma nofoaga faʻanumera o le ituaiga. O le lapoʻa o le tele o le manulele, o le mamao i le va o ofaga o tagata taʻitoʻatasi ma ituaiga o le a sili atu foi.

I le tulaga o le fafagaina, o manulele tu matafaga e nonofo faʻatasi e ala i le vaevaeina o a latou meaʻai i ni itu se fa: ituaiga o manu, faʻaogaina o togafiti togafiti, nofoaga e maua ai a latou meaʻai ma itula o le aso.

E mafai ona avea le heroni ma faʻataʻitaʻiga lelei. O le mūmū mūmū (Egretta rufescens) na o ia e faʻaʻofu ai i vai vaivaʻa, aʻo le kiona (Egretta thula) e maua mai ana meaʻai i vaega, i tino vai fou ma faʻaaoga ai togafiti eseese. O le spoon-heron (Cochlearius cochlearius) ma le night-herons coroniclara (Nycticorax violaceus) ma le black-pale (Nycticorax nycticorax) e sili ona lelei le fafagaina i le po ma e tele mata mo le lelei o le vaʻai a le po.

I totonu o le Sian Kaʻan Biosphere Reserve, e le o mea uma o le ola ma le lanu i manulele. E tatau ona latou feagai ma manufeʻai eseʻese e pei o manufelelei, gata ma korokotaila.

O le faʻanoanoa lava ou te manatuaina ai se taimi na matou asia ai se motu faʻaola e sili ona le foloina (Sterna antillarum), o se ituaiga na lamatia le faʻamaʻimauina, i le Fagaloa o Agaga Santo. A o matou latalata atu i le motu laititi e tau le 4 m le lautele, matou te leʻi vaʻaia ni manu lele pe a matou latalata.

Na matou o ese mai le vaʻa ma faateʻia ina ua matou iloa e leai se tasi. Sa matou le talitonuina, talu mai le 25 aso ae matou te leʻi i ai i lena nofoaga ma na matou maua ai faʻamoega sefululua ma fuamoa, na fofoa e o latou matua. Ae na atili ai ona matou faʻateʻia ina ua matou maua toega o manulele i o latou ofaga. E foliga mai, o le oti filemu ma le le gaoia i le po na paʻu i luga o nei manulele laʻititi ma maaleale.

E leʻi mafaia ona tupu lenei mea ia Iuni 5, Aso ole siosiomaga ole lalolagi. E le se manu lele, atonu o ni manu poʻo se meaola; ae ui i lea, na tumau pea le masalosalo ma aunoa ma ni upu na matou tuua le motu ae alu i le iuga o le matou galuega.

O laufanua susu o le Caribbean itulagi e foliga mai o le sili taufaamataʻu i uma o Amerika Tutotonu ma Saute, e ui lava o aofia ai i totonu o le siosiomaga le lauiloa.

O le faʻaleagaina o loʻo mafatia ai le Caribbean e mafua mai i le tele o le faitau aofai o tagata i le eria ma le mamafa o loʻo ave i luga o laufanua. O lona uiga o se faʻamataʻuga tuʻusaʻo i manulele nofomau e faʻamoemoeina i laufanua vailaloa i le tausaga atoa, e le gata mo le toe gaosia ma meaai, ma mo tagata femalagaaʻi manulele o lo latou manuia e faʻalagolago tele i le mauaina o meaai i le laueleele susu o le Caribbean itulagi. .

Faʻasaoina ma faʻaaloalo i lenei avanoa e taua tele mo nei tagata ola e o mai ma tatou i lenei taimi puʻupuʻu o le olaga.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: The Black Mans Guide To Quintana Roo Mexico Travel Cancun Isla Mujeres Tulum Playa Del Carmen QE (Setema 2024).