Ayapango. Setete o Mekisiko

Pin
Send
Share
Send

Ayapango o se taulaga anamua tu i le itu i sisifo o le Iztaccíhuatl, nofoaga na fanau ai le tusisolo lauiloa Aquiauhtzin.

Ayapango e tu latalata i Amecameca; O se taulaga masani o auala vaʻavaʻa ma fale e faʻapipiʻi taualuga, ma paʻu keli mafolafola pogisa, uiga o lenei itulagi.

I le taimi nei, e tusa ma le 5,200 tagata o loʻo nonofo i totonu o le taulaga, ma o le toʻatele o tagata faigaluega i aso uma, o loʻo galulue i faʻatoʻaga faʻatoʻaga ma lafumanu, talu ai o le faia o sisi o seisi galuega taua lea i totonu o le taulaga. O le mea moni, e tele faʻatoʻaga gaosia eseese susu susu, faʻatasi ai ma "El Lucero" tu matilatila.

Na matou oʻo mai i lenei taulaga na tosina mai i le taʻutaʻua o ona sisi ma le mea moni o nisi o ona faleoloa sa iai muamua ma lafumanu, pei o le Retana hacienda muamua ma le faatoaga a Santa María, sa fai ma nofoaga ata tifaga mo tifaga eseese a Mekisiko.

I totonu o le taulaga na matou mauaina ai fale, mea na tutupu ma faʻamaumauga faʻasolopito na sili mamao atu nai lo matou uluaʻi faʻamoemoe, ae tuʻu ai le sailiga mo nofoaga lauiloa o ata i tua.

Ayapango saunia e Gabriel Ramos Millán
O loʻo tu i le Setete o Mexico, ole igoa ole Ayapango mai ia Gabriel Ramos Millán, aua o le taulaga lea na fanau ai le loia o Ramos Millán i le 1903, o le na filifilia e fai ma sui sui i le 1943 ma le senate i le 1946; I le 1947, na faatonuina e le Peresetene Miguel Alemán, na ia faavaeina le National Corn Commission, lea na faalauiloa i Mekisiko le faaaogaina o hybrid ma faaleleia fatu; Na faʻalauiloaina foi le vaevaeina o laueleele lautele i sisifo o le Aai o Mekisiko ma vaʻaia le faʻalauteleina o le taulaga i le itu i saute; faʻapea foi, o ia sa lagolagoina le tele o atisi. Na maliu Ramos Millán i le 1949 i se vaalele na pa'ū a o malaga mai Oaxaca i le Aai o Mekisiko. i le kamupani a le tamaitai fai pese Blanca Estela Pavón (1926-1949), o ia foi na maliu i le faalavelave. O le vaalele na paʻu i Pico del Fraile, o se maualuga e latalata i Popocatépetl. O Gabriel Ramos Millán na maliu i luma o ona tagata.

I se faʻaopopoga i le igoa o le taulaga, o aso nei ua toe faʻamanatuina e lenei toa le lotoifale lona pisi, i tafatafa o le taulaga kiosk, ma lona igoa i se aʻoga tulaga lua a le malo ma luga o le auala autu i le taulaga; faʻapena foi, totonu o le maota o le maota o tupu e mafai ona e vaʻai i lona suauʻu ata. O le fale o le amio aiga aiga o loʻo tumau foi, luga o le fanua o loʻo iai le igoa muamua-Hispanic o Tehualixpa.

O loʻo i ai foi muamua-Hispanic o seisi tagata, tau le iloa ae le itiiti le taua: Aquiauhtzin Cuauhquiyahuacatzintli, tamalii tamaloa na fanau i le 1430, tusitala o le "Pese a Tamaitai o Chalco", na taʻua foi "La Enemiga", po o le "Warrior Song of the Soldaderas Chalcas ”. O lona igoa ua ave nei e le Maota o Aganuʻu a le malo.

O le tusitala o Ayapango, o Polofesa Julián Rivera López, na taʻu mai ia i matou o le tusitala talafaasolopito o Miguel León-Portilla na masani ona ave ana tamaiti aʻoga i lenei taulaga e faalauiloa i le tali pese lauiloa a Aquiauhtzin, o se tasi o ana fuainumera o mea nei:

"O le a pa'ū lou fatu i le faʻatauvaʻa, le tupu silisili Axayácatl? O ou aao tautupu ia, ma ou aao e ave aʻu. Seʻi o tatou fiafia. I luga o lau fala falaʻau o loʻo e i ai, aliʻi faʻamamafaʻi, e auauai lava ona siilima, e moe, tumau filemu, si oʻu atalii, oe, Mr. Axayácatl ... "

Amataga o le igoa o Ayapango
Ayapango e sau mai Eyapanco, e faia i le ey (poʻo le yei), tolu; apantli (apancle), caño poʻo acequia, ma co, en, ma o lona uiga: "I auala e tolu poʻo acequias", o lona uiga, "i le nofoaga e faʻafetaia ai alavai e tolu".

Masalo e tolu apancles na amataina pe faʻatasia i luga o lenei 'upega tafaʻilagi ma atonu iinei na faʻasolosolo ona latou loto i ai, e tusa ai ma manaʻoga o le milpas, talu ai ua lauiloa o tagata Mexico anamua sa faigata ona faʻasusu.

Maimoa i Ayapango
I le itu i matu o le maota o le malo o le autu o le malumalu o Ayapango, o le aulotu ma muamua nofoaga o taupousa o Santiago Apóstol, o lona togafitia atrium e siomia e le masani crenellated puipui, o lea uiga o malumalu Kerisiano o le 16th ma le 17th seneturi i Mexico. . O le tausamiga faʻapitoa e faia ia Iuni 25.

Mulimuli ane, na matou o atu i El Calvario, o se taupulega a Franciscan ua faaleagaina e tusa ma le lua kilomita i saute. O se fausaga tuai lea e alu aʻe i luga o se maʻa mauga mu. Ae paga lea ua palalasi ma e fesoasoani i ai tagata lima solitulafono o loʻo gaoi mea matagofie na vaneina. O le selau senituri na manatuaina le mea sa avea muamua ma le togalaau aina. O lenei fale tuai e tatau ona sili atu le faʻamanuiaina, talosia ia mafai ona toe faʻaleleia ae e leʻi paʻu atoa, faʻagaloina e i latou e tatau ona sili ona maelega ana leoleo.

Ona matou asia lea o nai toega o toega o le fanua muamua o Santa Cruz Tamariz. O le failautusi municipal na taʻu mai ia i matou o nei faaleagaina na osofaia e le tele o aiga ua nonofo nei.

O lenei faleoloa sa i ai muamua o loʻo tu i le tasi itu o le taulaga o San Francisco Zentlalpan, o loʻo iai le isi malumalu matagofie ma le fale atoa - e aofia ai ma koluma– na faia i le tezontle. I le auala, ina ia mafai ona maua le pa puipui ma crenellated atrium o lenei malumalu, oe tatau ona sopoia se alalaupapa fausia e tuaoi ia Me 21, 1891.

Ma matou te asia foʻi maota o loʻo avea ma taulaga ma ua avea nei ma sui o lenei itumalo: San Martín Pahuacán, San Bartolo Mihuacán, San Juan Tlamapa, San Dieguito Chalcatepehuacan ma San Cristóbal Poxtla. I le faitotoʻa o lenei taulaga mulimuli, i le tasi itu o le auala, o loʻo i ai le faʻatoʻaga "El Lucero", o le sili atu sisi sisi i le itulagi. O le faletua o María del Pilar García Luna, o le ana ma na faavaeina lenei kamupani manuia, ma lana tama teine, o Elsa Aceves García, na faataga matou e vaai pe faʻafefea ona gaosia le sisi o le Oaxaca: mai se paipa uʻamea tele ma le vai vevela, e toatolu aliʻi. Na amata ona latou tosoina le 60 kg vaega tele o sisi, ma latou faʻaloaloaina e fausia ai se fasi 40 cm le lautele i le 3 m le umi, ona latou faʻaauau ai lea ona tosoina i fasi manifinifi na latou tipiina ma faʻailoa atu i se isi tapu vai malulu , mulimuli ane faia sisi "tangles" e tusa ma le tasi kilokalama. O lenei faʻatoʻaga gaosia ituaiga eseese o sisi e faʻatau atu tele i Mexico City. ma setete o Puebla, Morelos ma Guerrero.

E mautinoa lava, o le faʻatoʻaga "El Lucero" o le sili lelei nofoaga e faʻaalu ai se taimi fiafia ma tofoina uma mafuaʻaga o susu.

Auiliiliga o Ayapango
Savalivali i le ogatotonu o lenei taulaga oe mafai ona vaʻaia fale matagofie, tele o latou mai le faʻaiuga o le 19 ma le amataga o le 20 seneturi.

O igoa o fanua ma meatotino o latou fale, tuai pe onapo nei, o loʻo faʻaauau pea ona lauiloa ma faʻaigoaina e tagata o le nuʻu ma le matagofie o Nahua nofoaga igoa, pei o Pelaxtitla, Tepetlipa, Xaltepa, Huitzila, Huitzilyac, Teopanquiahuac, Huitzilhuacan, Teopantitla, Caliecac, na faʻaauau pea talu mai anamua-Hispanic taimi. Tecoac, ma isi.

E ese le manaia o le fealualuaʻi solo i auala tutotonu o Ayapango e Gabriel Ramos Millán, a o le maofa o le tasi i le maofa, i le mauaina o fale tuai auiliiliga fausaga e tatau ona faamemelo i ai, pei o le "Casa Grande" ma le "Casa Afrancesada", ma faitotoʻa, balconies, lintels, oculi, windowsills ma recesses sili matagofie e aoga tele le faia o se maimoaga taamilo i lenei taulaga e faʻamasani ai ia latou ma mafaufauina i latou ma lo tatou malosi uma mo matagofie matagofie.

Faʻafefea ona alu i Ayapango

Tuua le D.F. alu i le alatele auala i Chalco, ma a maeʻa ona pasia lenei taulaga faʻaauau i Cuautla, ma le tasi kilomita ae leʻi taunuʻu atu i Amecameca, afe mo le bypass; naʻo le tolu kilomita le mamao atu o Ayapango e Gabriel Ramos Millán.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: UN PUEBLO MÁGICO: AYAPANGO, EDOMEX. (Mae 2024).