Le Villa o San Miguel de Culiacán, o fua o seneturi (Sinaloa)

Pin
Send
Share
Send

I luga o le nuʻu salalau ma le faʻanoanoa o Huey-Colhuacan, i le paʻu o vaitafe o Tamazula ma Humaya, o le saua, leaga ma le taufaʻamataʻu Sipaniolo o Nuño de Guzmán na faʻatuina le Villa de San Miguel de Culiacán, ia Setema 29, 1531, ma na faʻaiʻuina ai o le puʻupuʻu ae o le faʻatotoina o le toto o Sinaloa teritori.

I luga o le nuʻu salalau ma le faʻanoanoa o Huey-Colhuacan, i le paʻu o vaitafe o Tamazula ma Humaya, o le saua, leaga ma le taufaʻamataʻu Sipaniolo o Nuño de Guzmán na faʻatuina le Villa de San Miguel de Culiacán, ia Setema 29, 1531, ma na faʻaiʻuina ai o le puʻupuʻu ae o le faʻatotoina o le toto o Sinaloa teritori.

Nuño de Guzmán na tuʻuina atu faʻailoga i ana fitafita ma o lea na taumafai ai e faʻaʻaea i latou, ae o le fouvalega a le atunuʻu sa taʻitaʻia e Ayapin na faʻafaigata ai le faiga. Mulimuli ane, o lenei fouvalega na nutipalaina i le faiga a Guzmán: i le toto ma le afi, ma na toesea Ayapin i totonu o se faleoloa na fausia i le ogatotonu o le taulaga fou.

Peitaʻi, na toeititi lava toe tulaʻi mai tagata o le atunuʻu, ma mafua ai ona sosola aiga Sipaniolo i Santiago de Compostela, Nayarit, Guadalajara, Mexico City ma nisi i Peru. I leisi itu, o tagata fou nofoia na le i ai le galuega a le aufaifaatoʻaga ma tuʻuina a latou faʻailoga i lima o latou faʻatuatuaina mayordomos. O le mea lea, e ui lava i le afe ma afe o le teʻi ma le tiga, na tupu le Villa de San Miguel de Culiacán ma o faʻailoga muamua o lona atinaʻeina o le fausiaina o se tamai aulotu, o se nofoaga savali ma se fale mo le fono. O suli o uluaʻi tagata Sipaniolo na faʻamaonia aloaia, o le muamua Culiacan Creoles, na latou faʻaigoaina igoa Bastidas, Tapia, Cebreros, Arroyo, Mejía, Quintanilla, Baeza, Garzón, Soto, Álvarez, López, Damián, Dávila, Gámez, Tolosa, Zazueta, Armenta, Maldonado, Palazuelos, Delgado, Yáñez, Tovar, Medina, Pérez, Nájera, Sánchez, Cordero, Hernández, Peña, Amézquita, Amarillas, Astorga, Avendaño, Borboa, Carrillo, De la Vega, Castroo Ruiz, Salazar, Sáinz, Uriarte, Verduzco ma Zevada, lea o loʻo ola pea e oʻo mai i le aso.

O le Villa de San Miguel de Culiacán sa tautua o se faletalimalo ma o loʻo tuanaʻi le malaga umi mai Alamos i Guadalajara, ma mulimuli ane avea ma nofoaga faʻapolokiki o Sinaloa, ae o Mazatlán na avea ma nofoaga faʻapisinisi silisili lelei.

O le sili matagofie o le taulaga na afua mai i le faʻaaogaina o le tupu tauto auro ma siliva, ma na i ai foʻi lana lava mint ma o le muamua taulaga i matu sisifo na i ai le telekarafi, ona alu ai lea o le eletise ma mulimuli ane faʻapipiʻi ai le vai ma le vai. alavai.

Ina ua paʻu le maina, ina ua maeʻa le soona faaaoga o mea totino sa masani ona maua i le loloto o vanu o le Sierra Madre Occidental, na maua ai e le aufaifaatoaga le malosiaga, aemaise lava i auvai o vaitafe ma vaitafe (e le tatau ona tatou faagaloina Sinaloa. o se tulaga tele, ma 11 vaitafe ma sili atu nai lo 200 vaitafe).

O le talafaʻasolopito o le Villa de San Miguel de Culiacán ua matuaʻi vevesi lava i le vevesi o fale, o fouvalega ma taua faalemalo na taofia ai le laueleele i le masalosalo. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le itu o le agaʻi i luma o le militeri Sipaniolo i North, ma mai iinei le Franciscan francisco Marco de Niza tuua i le 16th seneturi, o ia i lona delirium talitonu na ia mauaina le auro aai o Cíbola, ma Francisco Vásquez de Coronado, na faʻalauteleina o le teritori o New Spain i le Colorado Canyon.

O le taulaga sa fai ma talimalo i se uiga ese ma le faʻamalieina o le a mulimuli ane mauaina le lauiloa lautele: Alvar Núñez Cabeza de Vaca. O Cabeza de Vaca na sao mai le afaina o vaʻa a Pánfilo de Narváez mai le talafatai o Florida. E valu tausaga na alu ai i le feseseaʻi solo mai Florida i Sinaloa. Na tamoʻe atu o ia i militeri Sipaniolo i Bamoa, i auvai o le Vaitafe o Petatlán (Sinaloa), ma ia Aperila 1, 1536, na faaigoa ai e le pulenuu o le taulaga, Melchor Díaz, o ia o le malo faaaloalogia. E 10,000 kilomita na ia malaga ai i le kolosi o Texas, Tamaulipas, Coahuila, New Mexico, Arizona, Chihuahua, Sonora ma iu ai lava i Sinaloa.

Alvar Núñez Cabeza de Vaca na faʻaauau lana malaga i le laumua o New Spain, lea na ia avatu ai se lipoti maeʻaeʻa ia Viceroy Antonio de Mendoza e uiga i le tamaoaiga o auro ma siliva i le lautele o le teritori na ia laasia. O le mea moni a, o seisi faʻamatalaga e tumu i mafaufauga, e pei lava o le Friar Marco de Nice, o le mea moni, na faʻaosoina le masani masani a le pule.

Ina ua mavae ni fouvalevale umi, ina ua naʻo ni nai masina na tumau ai kovana o le militeli, sa i ai ia Sinaloa le pule malosi, o General Francisco Cañedo, o le na faafilemuina le inoino faaupufai ma le malosi na faaee atu ia te ia e le Peresetene o le Republic, Porfirio Díaz. O se pulega faʻamalosi na tumau i le sili atu i le 30 tausaga, seʻia oʻo ina tatala le Mexico Revolution.

O le taimi lava na maeʻa ai le Fouvalega, na faia ai loa se taumafaiga e faʻaaoga le avanoa vai o vaitafe o Sinaloan. I le 1925 na fausia ai le alavai o Rosales, ma le 22 tausaga mulimuli ane ai na maeʻa ai le galuega tele muamua i le itu i matu sisifo, o se paionia o maualuga le suavai: o le Sanalona dam i luga o le vaitafe o Tamazula, lea na faaulufaleina ia Aperila 2, 1948 ma o le detonator o se tamaoaiga o loʻo faʻaauau pea ona maua lana lagolago lagolago i faʻatoʻaga. Ona o le tetele o le tamaoaiga o le faʻatoʻaga, na alu ai Culiacán mai le 30,000 tagata na iai i le 1948 i le 100,000 i le sefulu tausaga. O le toeaina Villa de San Miguel de Culiacán ua le toe avea ma fale talimalo o tagata muleteers, ae o se taulaga tele o aso nei ua iai mea uma - laueleele, vai, tamaloa - e avea ma taulaga sili o le 21st seneturi.

Le Nofoaga Tutotonu o Talafaʻasolopito o Culiacán

Masalo e leai se mea sili atu ona lelei nai lo se fale poʻo se fale e taʻu mai ai ia i matou e uiga i se taimi, pe e uiga i le aganuʻu oi latou na fausiaina pe na nonofo ai. A e savali i auala o le Nofoaga Autu, faamemelo i nofoaga o le Malumalu o le Paʻia Paia o Iesu ma le falesa; vaʻai atu io latou fale ma poletito e faʻataʻamilomiloina e faʻataʻavalevale, poʻo le vaʻaia o le goto o le la i luga o le nofoa i Plazuela Rosales, matou te matua lagona le sili ma le mafanafana o ona tagata.

Punavai: Aeroméxico Tips Nu 15 Sinaloa / Spring 2000

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Estilos de Casas en Culiacán (Mae 2024).