Alfonso Caso ma Mekisiko ākeoloki

Pin
Send
Share
Send

O se tasi o poutu le mafaafitia o le vaitaimi faʻaauro o Mekisiko anamua o Dr. Alfonso Caso y Andrade, o se lauiloa archaeologist o lona poto, tuuto ma amio lelei i le faʻatinoina o ana suʻesuʻega, i le fanua ma le fale suʻesuʻe, tuua le tamaoaiga o oka muamua.

Faatasi ai ma ana sailiga maoae, o le muaʻi-Hispanic taulaga o Monte Albán tu matilatila, ma lona ofoofogia Tomb 7, ma le tele o nofoaga i le Mixteca, pei o Yucuita, Yucuñidahui ma Monte Negro, i Tilantongo. O le gaosiga o nei sailiga o se tele numera o tusi, tala, lipoti, konafesi ma lauiloa tusitusiga, o loʻo manaʻomia pea mo le suʻesuʻega o aganuu Mesoamerican, aemaise le Zapotec, Mixtec ma Mexico.

Don Alfonso Caso sa taua tele i le suʻesuʻega o le aganuu o Oaxaca; Amata mai i le 1931, ma mo le sili atu i le luasefulu tausaga, na ia tuuto atu o ia lava i le suesueina o Monte Albán, o se nofoaga na ia maua liua i fanua faatoaga, ma mogotes tumu i anamua togavao. Faʻafetai i lona galue malosi, lea na ia maua ai le fesoasoani e le gata mai isi archaeologists ae mai le tele o inisinia aemaise lava mai tagata faigaluega aso oe na nonofo ma o loʻo nonofo faataamilo lava i lenei nofoaga matagofie, na mafai ai ona ia mauaina atoa le sili atu ma le luasefulu selau o selau o fale ma le tele mataʻutia o sikuea o loʻo faia ai toega o lenei tele muamua-Hispanic taulaga. E tutusa foi le taua o tuugamau 176 na ia suʻesuʻeina, aua o ana suʻesuʻega na mafai ai ona ia faamatala le auala e ola ai tagata Zapotec ma Mixtec, e aunoa ma le faitauina o fale e le mafaitaulia mai isi nofoaga na ia faʻalauteleina ai lana poloketi tutotonu, i le eria o Mixtec ma le Mitla archaeological nofoaga, i le Vanu o Oaxaca.

Dr. Caso ua avea ma sui o le taimi nei o mafaufauga ua faʻaigoaina o le Mekisiko aʻoga o ākeoloki, o lona uiga o le malamalama i le maualuga Mesoamerican aganuu e ala i le suʻesuʻega suʻesuʻega o a latou aganuu eseese faʻaaliga, pei o archaeology, gagana, aganuu, talaʻaga ma le suʻesuʻega o faitau aofai o tagata, ua tuʻufaʻatasia uma ina ia malamalama i le loloto o aʻa faaleaganuu. Lenei aʻoga talitonu i le taua o le toefausiaina le tele fausaga fale o na aganuʻu, ma le faʻamoemoe o le iloa loloto ma faʻamaonia le talafaʻasolopito o tatou tuaa, aemaise i mata o talavou onapo. Mo lenei mea, sa faʻavaeina o ia i suʻesuʻega ogaoga o faʻaaliga eseese, e pei o le fausiaina o malumalu, maota ma tuʻugamau, ceramics, tino o tagata, tusi paia, faʻafanua, maʻa ma isi mea, na sau Caso e faʻamatala. ina ua mavae le tele o tausaga o suesuega.

O se tasi o ana sao taua o le faʻamatalaina o le tusitusi o tu ma aga masani a le Hispanic o Oaxaca, na malamalama ai i faʻaupuga na faʻaaoga e le Zapotec talu mai le 500 TLM, e faʻaigoa ai tagata, e faitau ai taimi ma. faamatala a latou manumalo, i tusitusiga faigata na vaneina i maʻa tetele. I se taimi mulimuli ane, agaʻi i le tausaga 600 o le tatou vaitaimi, ma lenei tusitusiga tusitusiga na latou faitauina sili atu a latou osofaʻiga saua i totonu o taulaga, taulagaina nisi ma aveina o latou taʻitaʻi pagota, o nei mea uma ina ia mautinoa le silisili ese o le Zapotec tagata, o lona laumua o Monte Alban.

E faʻapena foi, na ia faʻamatalaina le faiga tusitusi a Mixtec, o ona tagata na atagia mai i tusi na faia i paʻu aila ma valiina i lanu susulu, e faʻamatala ai talafatu e uiga i lona amataga, o lona amataga mai le lalolagi ma ao, laʻau ma papa. , ma talaʻaga faigata - i le va o moni ma tala faʻafagogo– o tagata taua, e pei o patele, pule ma toa o na tagata. O se tasi o tusitusiga muamua na faʻamatalaina o le Faʻafanua o Teozacoalco, lea na mafai ai e Dr. tamaloloa o ao.

E le gata na faʻaaoga e Oaxaca le poto masani o Caso, ae na ia aʻoaʻoina foʻi le aganuʻu ma tapuaiga a tagata Aztec ma avea ai o ia ma ona tagata poto faapitoa. Na ia faʻamatalaina le tele o maʻa lauiloa na togitogia na fai ma sui o atua o le ogatotonu o Mexico, pei o le Piedra del Sol, lea na avea ma atugaluga o le tele o isi tagata atamamai i taimi ua tuanaʻi. Na iloa e Caso ose faiga faʻavae foi, ole vaega ole aganuu a le Mexico e mafua ai ona tala o lona amataga. Na ia faamatalaina foi tuaoi o teritori ma le anoanoaʻi o mea na tutupu na aafia ai atua o le mea na ia taʻua o le Pueblo del Sol, o tagata Mekisiko, o e na pulea tele le iʻuga o isi tagata Mesoamerican i se taimi latalata i le Hispanic manumalo. .

O le archaeology o Mekisiko aitalafu tele ia Don Alfonso Caso, talu ai, o se maoae vaʻai mamao o ia, na ia faavaeina le faʻalapotopotoga e mautinoa ai le faʻaauauina o suesuega archaeological, pei o le National School of Anthropology, lea na ia aʻoaʻoina le tele o tamaiti aʻoga, e aofia ai igoa o archaeologists ma anthropologists o le maualuga o Ignacio Bernal, Jorge R. Acosta, Wigberto Jiménez Moreno, Arturo Romano, Román Piña Chan ma Barbro Dahlgren, na o nai igoa; ma le Mexico Society of Anthropology, faʻatatau i le faʻafaileleina o le faifai pea faʻafesuiaʻi o manatu i saienitisi taulaʻi i le suʻesuʻega o le tagata.

Na faavaeina foi e Caso ia faalapotopotoga na mautinoa le puipuia o measina a tagata Mekisiko, e pei o le National Institute of Anthropology and History ma le National Museum of Anthropology. O ana suʻesuʻega o aganuu anamua na taua ai ia te ia tagata masani o loʻo tauivi mo lo latou aloaʻia i aso nei o Mexico. Mo lana lagolago, na ia faavaeina le National Indigenous Institute, o se faʻalapotopotoga na ia tamoʻe lava i se taimi puʻupuʻu ae le i maliu o ia i le 1970, i lona naunautaʻiga e toe faʻafouina, e pei ona ia taua, "o le Initia soifua, e ala i le malamalama i le ua maliu Initia."

I o tatou aso, o faʻalapotopotoga na faʻavaeina e Caso o loʻo tumau pea i le ogatotonu o faiga faʻavae a le atunuʻu, o se faʻataʻitaʻiga o le faʻaaliga uiga ese a lenei saienitisi, o lana misiona e tasi, e pei ona ia iloaina, o le sailiga mo le mea moni.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: INAUGURACIÓN DE BARDA EN SECUNDARIA ALFONSO CASO (Mae 2024).