San Andrés Chalchicomula, Tagata e tautatala ma fetu (Puebla)

Pin
Send
Share
Send

O le auala, mafaufauga ma le manaʻo e fia iloa se isi nofoaga ese na taʻitaʻia ai aʻu i San Andrés Chalchicomula, nei Ciudad Serdán, o se taulaga faʻataulaitu e pei o na faʻamatalaina e Juan Rulfo, aua i soʻo se auala vaiti e mafai e le tagata asiasi fiailoa ona taufetuli i le paolo paolo ata. , 'ava, hieratic, mai Quetzalcóatl, i le agalelei agalelei Tama Morelos, pe i le totoa Creole Sesma uso po o le atamamai ma lanky o Jesús Arriaga, "Chucho el Roto", poʻo lena o Manuel M. Flores ...

O le amataga mai o San Andrés Chalchicomula e lafi i aso anamua o taimi. Mammoth fossil na maua i lona teritori, ma o nisi tusitala o le nofoaga faʻamaoniaina o ona muamua nofoia ono Olmecs, Otomi po Xicalancas. E ala atu i lena vanu tele o le Chalchicomula e oʻo atu i tafatafa o Citlaltépetl, o femalagaaiga a vaega autu o Mesoamerican na pasia: Chichimecas, Toltecs, Mayans, Popolocas ma Mexico.

I se tasi o auala vaapiapi o Ciudad Serdán sa ou laki na feiloai ma se tagata na matua faʻamalieina loʻu fia iloa e aʻoaʻo ma malamalama i aʻoaʻoga a le San Andrés Chalchicomula tuai: Emilio Pérez Arcos, tusitala ma tusitala, o se tagata moni o le itulagi na faʻaaluina lona malamalama. i luga o lenei lona fanua vaetamaina. I lena feiloaiga faalemafaufau, na faailoa mai ai ia te aʻu i upu faigofie ma faigofie le tala faasolopito o lenei itulagi. Na ia taʻu mai ia te aʻu e uiga i tagata taʻutaʻua, e uiga i mea e eli mai i anamua, fausaga, maʻa faʻamanatu, o atavali ma tusitala o taimi ua tuanaʻi ma taimi lata mai, ma isi tulaga.

I se tasi oa matou talanoaga, na taʻu mai ai e le faiaoga o Pérez Arcos ia te aʻu: "San Andrés Chalchicomula e i ai ni itu se lua i autafa, o fetu e lua e faʻailoa mai ai, faʻailoga ma faʻamalamalamaina le ala o le faʻaleleia atili ma le atinaʻeina: o le mauga, latou te faʻaali foʻi ia te ia le alu aʻe i lona lava mauga i totonu ”.

O SE FAIGATA VALEGA I LE CITLALTÉPETL: QUETZALCÓATL

E i ai tagata i le lautele talafaʻasolopito o tagata, pe a fai latou te leʻi i ai i le faigofie moni, pe a latou avea ma talafatu e foliga mai e sili atu moni nai lo tala faʻasolopito. Quetzalcóatl o se tasi o latou. O le fagogo, o le tala i lenei tagata lelei, na fausia ai se tagata o loʻo avea ma feʻau o le vavau. Pe a tuʻufaʻatasia talafatu ma le olaga, o le tala faʻafagogo o le o se teuteuina i se itu e aunoa ma le fuataga a le tagata ua fausiaina.

O le talafaʻasolopito na mauaina ma le mauaina o Quetzalcóatl e le mafai ona faʻaumatia. Sa nofo o ia i le siosiomaga o se tagata malaga. Na ia talanoa, ma lana faʻataʻitaʻiga, i upu moni lilo i mea lilo. O ia o se patele o se itulagi e aunoa ma ni osigataulaga a tagata, ma sauniga ma tulafono, leai ni mea sese poʻo ni mea sese.

Lenei le mea na tupu i Chalchicomula, itu i sasaʻe o le setete o Puebla.

I le tele o tausaga ua mavae, na oʻo mai i vanu ma mauga o Chalchicomula (Pouyaltécatl ma Tliltépetl) o se tagata umi, paʻepaʻe, ma ava, ma ona foliga aulelei, ofu tele, faʻasauaina, o ia na aʻoaʻoina le ofoofogia o le natura ma malosiaga faʻaleagaga ma faʻaletino. o le tagata

O Quetzalcóatl (igoa o lenei tamaloa poto, tamaloa faautauta ma le iloa taʻiala i na nofoaga), talanoa e uiga i se mea ese e pei o le malamalama, faauo, lelei ma le leaga. Na faʻalauiloaina foʻi mea na tutupu i taimi ua tuanaʻi. Fai mai: “tele o la, masina, susulu o le la, aoauli ma po e mavae atu; e o mai isi tagata ma o le ai ai tiga, mafatiaga, faanoanoaga ma fiafiaga foi; aua ole olaga lea o le tagata ile lalolagi ”.

I le taimi muamua sa le malamalama tagata o le nofoaga ia te ia, o latou mata ma taliga na matala i isi leo; ae ui i lea, i le poto na mauaina mai atua. Na mafai e Quetzalcóatl ona faʻasalalau ona mafaufauga ina ia olaola le tagata i nei laufanua, e amata mai i le luluina o sana ma le atinaʻeina o ona tomai.

I le faaiuga o lona soifua Quetzalcoatl na susunuina i le tino; Ae muamua, na ia faʻatulagaina ona lefulefu e teu i le Pouyaltécatl, le mauga maualuga, lea na malolo ai foʻi toega o lona tama pele, vavalo lona toe foʻi mai i le tulaga o le fetu (le paneta Venus). O tagata o le nofoaga, i le manatuaina o lenei manatua tagata, valaʻauina lenei volcano Citlaltépetl, mauga poʻo le maupuepue o le fetu.

I Chalchicomula, e pei foi o le tele o isi nofoaga, na latou misia Quetzalcóatl, o lona savali i totonu o toga toaga saito, ana aʻoaʻoga i galuega tufuga ma le malo lelei, o lona alu aʻe i mauga e saili le malamalama lautele, lona talisapaia mo le gaioiga o o fetu na atagia mai i le taʻaloga taʻutaʻua o le polo, o lona fiafia i le see atu i luga o maupuepue ma le oneone faʻamalolo, ua lauiloa o le marmajas, o lona mafaufau loloto manatunatuga mai le Tliltépetl (Sierra Negra) ...

I le taimi lava e tasi, i luga o le tumutumu o le mauga paia o Citlaltépetl, i taimi uma o le kiona, agai i le goto o le la, i sisifo foliga, o le le mafaaseseina foliga o le tala faʻasolopito Quetzalcóatl na aliali mai, mai iina, mai lea taimi i lea taimi, faaauau pea ona fai mai: "alu maualuga i luga atu, sili atu, iinei i lenei fetu oe o le a maua ai sau oe lava upu moni, lou iʻuga, poto, filemu ma le malologa mo lou tino ma lou agaga, o iinei loʻu tuugamau ".

I le manatuaina o lenei uiga le mafaamatalaina talafatu, o toega o le pule o le Mesoamerican laueleele na aveina i Chalchicomula e teuina i faaputuga (taʻua o teteles), salalau solo i le itulagi mai le mea o le Citlaltépetl maʻa vaʻaia e mafai ona vaʻaia.

Lenei le tala, le olaga ma le tala faʻasolopito o se tamaloa faʻavavau i le Citlaltépetl de Chalchicomula, o le na mauaina le galue, faʻaaloalo, amio lelei, malamalama ma lelei i tagata.

Fale ma nofoaga o fiafiaga

O le aganuʻu a tagata e atagia mai i ona faʻamanatuga ma fausaga faʻavae, o latou o measina a tatou tuaʻa. Matou te aoina nisi o latou i lenei tafaoga.

Pyramids o Malpais, lauiloa e le taulaga o Tres Cerritos aua latou te tu ese mai le laufanua o loʻo latou tu ai.

Teteles ma taʻaloga polo I le pitonuu o San Francisco Cuauhtlalcingo o loʻo i ai se sone o loʻo molimauina le iai o Quetzalcóatl: fale, malae polo ma tetelles; I le mulimuli, pei ona uma ona taʻua, o toega o le autu pule o le Mesoamerican lalolagi na teuina o se taulaga ma saafiafiga i le talafatu uiga.

O loʻo fai mai na seʻe ifo Quetzalcóatl mai lona tumutumu, i faʻafiafiaga faʻatamaiti. O tamaiti ma tagata matutua o San Andrés latou te manatuaina ma le fiafia.

Ekalesia a San Juan Nepomuceno: O le malumalu lenei e tumu i tu ma aga ma talafaasolopito. O nisi o pulega na taunuu i le taulaga ia Mati 6, 1862 na malolo ai, ma faafetai na faasaoina i latou mai le oti matautia na feagai ma le toatele o a latou soa ina ua latou faaaogaina le Collective of the Tithe, lea na latou sulufaʻi i ai.

Iglesia de Jesús: O iina e mafai ona e vaʻaia ai atavali matagofie i luga o ona puipui ma faʻalo faʻatasi ai ma mafuaaga o fuaitau o le Tusi Paʻia, faʻapea foi ma galuega suauʻu na saunia e le pule o Isauro González Cervantes.

San Andrés Parish O se tasi o sili ona matagofie malumalu i le itulagi tuʻufaʻatasia i le tagata faʻapitoa.

Fai mai Master Pérez Arcos: "I le tumutumu o Citlaltépetl poʻo Pico de Orizaba, o vaipuna e maua ai San Andrés Chalchicomula e maua mai ai le suavai taua, ae ia ufiufi le mamao na vavaeeseina ai latou mai le taulaga, na alagatatau ai ona fausia o se vaitafe tele, lea e tusa ma le valu kilomita mai le taulaga na tatau ona sopoia se vanu lautele e ala i se au fana. O lenei galuega na faʻataunuʻuina e patele Franciscan prayars e aofia ai ni faʻatonuga se lua o faʻataʻamilosaga sili ona malosi (mai le galuega o le Los Aqueductos de México en la historia y en el arte, e le tusitala o Manu Romero de Terreros) ".

LE TELESCOPE MILIMETRIKA MATUTU

Ma a foliga mai ua uma ona fai mai, o le Chalchicomula itulagi ala i luga ma tala sili ona lelei: o le faʻapipiʻiina mo le tausaga 2000 o le Large Millimeter Telescope (GTM), o le sili ona tele, sili ona malosi ma sili ona maaleale i le lalolagi o lona ituaiga, i le pito i luga mai le Sierra Negra (Tliltépetl), ma miti o le alpine ecotourism auala, o se taulaga o saienisi, inivesi i agribusiness ma le fausiaina o se maualuga tulaga inisitituti inisitituti.

Lenei megaproject soʻofaʻatasi i le va o Mekisiko ma le Iunaite Setete aofia ai le sili ona taua inisinia galuega i le tautua o saienitisi alualu i luma ma tekonolosi atinae i Mekisiko. O le GTM antenna o le a 50 mita le lautele, ma 126 hexagonal sela, ma o le a tulaʻi 70 mita i luga atu o le pito i luga o le Sierra Negra, vaʻaia mai le auala tele o Puebla-Orizaba.

Punavai: Le iloa Mexico Mekisiko 269 / Iulai 1999

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Iglesia de San Andres Chalchicomula. Portón de la Parroquia (Mae 2024).