Guillermo Prieto Pradillo

Pin
Send
Share
Send

Tusitala, saoloto, tusitala, tusitala. Na fanau o ia i Mexico City i le 1818, na maliu o ia i Tacubaya, Mexico City i le 1897.

Na ia faʻaalu lona laitiiti i le Molino del Rey, i tafatafa o le Maota o le Chapultepec talu mai lona tama, o José María Prieto Gamboa, na faʻatautaia le falegaosioloa ma fale fai falaoa. Ina ua maliu o ia i le 1831, na leiloa le mafaufau o lona tina, Mrs. Josefa Pradillo y Estañol, ma tuua ai le tamaititi o Guillermo e leai se fesoasoani.

I lenei tulaga faʻanoanoa ma talavou tele, sa galue ai o ia o se failautusi i se faleʻoloa lavalava ma mulimuli ane avea o se aloaʻia i aganuʻu, i lalo o le puipuiga a Andrés Quintana Roo.

O le auala lea na mafai ai ona ia ulufale i le Colegio de San Juan de Letrán. Faʻatasi ma Manu Tonat Ferer ma José María ma Juan Lacunza, na ia auai i le faʻavaeina o le Lateran Academy, faʻavaeina i le 1836 ma faʻatonutonu foi e Quintana Roo, lea "ua tatau - e tusa ai ma ana lava upu - o le naunautaʻi naunautaʻi e avea Mekisiko. Tusitusiga ".

O ia o le failautusi tumaoti a Valentín Gómez Farías ma Bustamante, faasolosolo.

Na amata lana galuega o se tusitala i le nusipepa El Siglo Diez y Nueve, o se tagata faitio faitio, lolomiina le koluma "San Aso Gafua", i lalo o le igoa igoa Fidel. Na ia galue faʻatasi foi i le El Monitor Republicano.

I le 1845 na ia faavaeina ma Ignacio Ramírez le nusipepa nusipepa Don Simplicio.

Faʻauo mai mai lava i lona laʻititi i le pati faʻapitoa, na ia puipuia manatu ma tusitala ma solo. O ia sa Minisita o Tupe - "na ia tausia le meaʻai a le tagata mativa" - i le kapeneta a le General Mariano Arista mai ia Setema 14, 1852 e oʻo ia Ianuari 5, 1853.

Na ia tausisi lava i le Ayutla Plan, na ia folafola ia Mati 1, 1854 ma o le mafuaaga na mafua ai ona ia faaaunuua i Cadereyta.

Na ia toe foi mai e faatino lea lava matafaioi i le malo o Juan Alvarez mai ia Oketopa 6 e oo ia Tesema 6, 1855. Na avea o ia ma sui 15 taimi i le 20 vaitaimi i le Konekeresi a le Iuni ma auai ai, e fai ma sui o Puebla, i le Konekeresi a le Fono Faavae o le 1856- 57.

Mo le taimi lona tolu i le faauluuluga o le Matagaluega o Tupe - mai Ianuari 21, 1858 i Ianuari 2, 1859, na ia malaga faatasi ma Benito Juárez i lana faigamalaga, ina ua maeʻa le saunoaga a General Félix Zuluoga. I Guadalajara na ia sefeina le ola o le pelesetene i le tuʻufaʻatasia i le va o ia ma fana a le leoleo o le au fouvalega i le mea e tatau ona ia fai mai ai lana faaupuga lauiloa "o le totoa aua le fasioti tagata."

Na ia fatuina le pese faʻamataʻu a le vaegaʻau saoloto "Los cangrejos" i le latou pao na faʻatautaia ai e le 'au a González Ortega le' aʻai o Mekisiko i le 1861.

Na mulimuli ane avea o ia ma Minisita o le Va i Fafo ia Peresitene José María Iglesias.

Ina ua oo i le 1890 o le nusipepa La República na valaauina se tauvaga e vaai po o ai le tusisolo lauiloa, na sili le auiliiliga ia Prieto, na maua ai palota e sili atu nai lo ana fili tetee e toalua, Salvador Díaz Mirón ma Juan de Dios Peza.

Faʻalauiloa e Altamirano "le tusisolo lauiloa Mekisiko, le tusisolo o le atunuʻu", mai lana "ofisa vaʻaia", na vaʻaia ai e Prieto laufanua laufanua ma ituaiga lauiloa faʻataʻaloga ma faʻamatalaina i latou ma le ofoofogia tusitusiga faʻataʻitaʻi ma le fou.

I ona foliga fiafia ma toa, sa masani ona ia faatofuina i polokiki.

O se tasi o ana lauiloa talo o "La musea callejera", o se moni tusitusiga oa, lea na fai mai e laveaʻi le masani masani a Mekisiko. Na ia faʻaofiina le sili solo sefuluiva seneturi Mekisiko solo i tu ma aga tusitusi, faʻatasi ai ma lagona alofa ma sina aʻafiaga mai le Sipaniolo solo.

O ana tusi faʻavae e faʻapea:

  • Faʻamanatuga o oʻu taimi, tala faʻasolopito (1828-1853)
  • Malaga o le maualuga faʻatonuga ma Faimalaga i le Iunaite Setete
  • Le Ensign (1840) Faʻafiafiaga vaega
  • Alonso de Avila (1840) Faʻafiafiaga vaega
  • O le Pinganillas taufaʻafefe (1843)
  • Fanua ma le mamalu
  • Le teine ​​faʻaipoipo o le faletupe
  • I loʻu tama, Monologue.

I le avea ai ma se tusitala, talu ai o ia o se polofesa o mea faaupufai tamaoaiga ma le talafaʻasolopito o le atunuʻu i le militeri Kolisi, na ia tusia foi:

  • Faʻailoga i le amataga, fesuiaʻiga ma le tulaga o le lautele tupe maua a le Mekisiko Federation (1850)
  • Lesona Aʻoaʻoga i le Tamaoaiga Faiga Malo (1871-1888)
  • Faʻalauiloa puʻupuʻu i le suʻesuʻega o le lalolagi atoa (1888)

Pin
Send
Share
Send

Vitio: ESC. GUILLERMO PRIETO DEMOLICION (Mae 2024).