Ignacio López Rayón

Pin
Send
Share
Send

Na fanau o ia i Tlalpujahua, Michoacán i le 1773. Sa aoga o ia i le Iunivesite o Nicolaitane ma mulimuli ane maua ai lona tikeri faaloia i le Colegio de San Ildefonso.

I le maliu o lona tama, na ia toe foi ai i lona atunuu e galue ai i maina. O se tasi e lagolagoina le tutoʻatasi na ia fuafuaina se fuafuaga e aloese mai le faʻamaʻimauina o alagaʻoa na mauaina mo le osofaʻiga. Na ia auai i vaegaʻau o le failautusi a le patele o Hidalgo i Maravatío.

Na ia fuafuaina le fausiaina o se pulega pulega ma i Guadalajara na ia faʻalauiloaina le lolomiga o El Despertador Americano. O loʻo iai o ia i taua a Monte de las Cruces, Aculco ma Puente de Calderón, lea na ia mafai ona sefe ai le 300 afe peso o mea tau a le ami. Na ia malaga faʻatasi ma Hidalgo ma ulavale tetele i le itu i matu o le teritori, na tofia ai loa o ia e avea ma pule o le ami i Saltillo, ma ina ua maeʻa le faʻalataina o Acatita de Baján na ia savali atu loa i Zacatecas e faʻaauau le taua.

Na ia faʻatoʻilaloina le vaega au a le tupu ma toe foʻi i Zitácuaro, Michoacán e faʻatulaga le American National Supreme Court (Aukuso 1811), na nofo ai pea ma Peresetene ma tofia Sixto Verduzco ma José María Liceaga e avea ma sui. O loʻo iai Tulafono, tulafono faʻatonutonu ma faʻasalalauga, peitaʻi ile 1812 na tuʻua ai le sikuea aʻo leʻi siomia Calleja. E ui i ona eseesega ma isi sui o le komiti faafoe, o ia o se vaega o le Constituent Congress na faatuina e José María Morelos i le 1812.

I le tausaga mulimuli ane, i le kamupani a lona uso o Ramón, na ia siitia ai le konekeresi i Cóparo, Michoacán. Ua taʻutino mai o ia o le faalata mo le musu e amanaʻia le laupapa na faʻatuina e Agustín de Iturbide. Ina ua maeʻa ona faʻaaloalo, sa puʻeina o ia e Nicolás Bravo ma tuʻuina atu i le au faatupu tupu. Na faasalaina o ia i le oti e ui lava e le i faasalaina i le faamasinoga, ae tumau pea i le falepuipui seia oo i le 1820 ina ua faasaolotoina ma isi pagota faaupufai. Mulimuli ane na ia nofoia le tele o tulaga taua i le malo ausia le tulaga o le Major General. Na litaea o ia i Tacuba i le mea na ia nofo ai seia oo i lona maliu i le 1832.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Certamen Srta. Preparatoria Ignacio López Rayón - Zitácuaro (Mae 2024).