O le faʻakerisiano o le Yaquis

Pin
Send
Share
Send

O le faʻakerisianoina o le Yaquis na faʻatagaina ai le salalau o lotu i le 1609, na oʻo atu i le teritori o Sonora.

I le taimi o le Kolone, Sonora na o le malifa o le Sierra Madre Occidental na fesoʻotaʻi i tapulaʻa o lena kamupani. O le itulagi na agaʻi i matu mai le Vaitafe o Yaqui, e aofia ai ma le Real de la Cieneguilla, na taʻua o Pimería Baja ma le itulagi pito i matu mai lena Real i le Vaitafe o Colorado - ua i ai nei i le setete o Amerika i Matu o Arizona - na taʻua o Pimería Alta.

O le teritori o Sonoran o loʻo iai nei e aofia ai foʻi se tamaʻi itumalo i sautesisifo o le mea na igoa o Pimería, o loʻo i le setete o Chihuahua ma Ostimuri, o se nofoaga o loʻo tu i talafatai o le Fagaloa o Kalefonia, i le va o Mayo ma Yaqui vaitafe.

I le 1614 o faifeʻau o Pérez de Rivas ma Pedro Méndez na faʻakerisiano tagata Maya i le vaega o Ostimuri, ma vaevaeina le misiona i Itumalo e tolu: Santa Cruz (i ​​le gutu o Mayo), Navojoa ma Tesia.

O Tepahues na tuʻufaʻatasia faʻatasi ma le Cornicaris i le 1620. Na faʻatulagaina e Patele Miguel Godínez misiona a San Andrés de Cornicari ma Asunción de Tepahui . O le tausaga lava lea na faʻavaeina ai le Rectorate of San Ignacio, lea e aofia ai ma le faʻaopopoina i misiona e lima o loʻo taua i luga atu o misiona a Bacúm, Torín ma Rahún, o loʻo i le gutu o le Yaqui.

I le 1617 na suia le Yaquis e matua Pérez de Rivas ma Tomás Basilio. E ui lava i le vevesi, vevesi, sauaina, ma fasiotiga tagata, o le liliu mai o Sonora na televave ma saogalemu. E oʻo atu i le senituri lona 17, ua faʻalauteleina e le au Jesuits le faavae o le misiona a Maycoba ma Yecora i le itu i sautesisifo o le mea ua latou iloa o Chínipas.

O misiona mai le Vaitafe o Yaqui i le itu i matu na vaeluaina i le fa apalai: o San Borja na faʻavasega misiona a: Cucumaripa ma Tecoripa , faʻavae i le 1619; Movas ma Onovas, i le 1622; Sahuaripa i le 1627; Matape i le 1629; Onapa i le 1677 ma Arivechi , i le 1727. O le Rectorate of the Three Holy Martyrs o Iapani na aofia ai Batuco na faavaeina i le 1627, Oposura i le 1640 ma Bacadeguachi , Guazava , Santa María Baceraca ma San Miguel Bavispe , faavaeina i le 1645. Ma le Rectorate o San Javier na tuʻufaʻatasia misiona a Ures i le 1636; Aconchi, Opodepe ma Banámichi i le 1639; Cucurpe ma Arizpe i le 1648, ma Cuaquiárachi i le 1655.

I le 1687 na ulufale ai le misionare Eusebio Francisco Kino i le Pimería Alta ma amata misiona a le Rectorate o Nuestra Señora de los Dolores, faʻavaeina: Caborca, lea na tofia ai Francisco Javier Saeta na te tausia fetusiaʻiga ma lana lagolago faʻaleagaga, le tama Kino; Atil, Tubutama, Our Lady of Sorrows de Saric, Pitiquito, Aiil, Oquitoa, Magdalena, San Ignacio, Cocóspera ma Imuris.

Ina ua maeʻa le faʻateʻaina o le au Jesuits, o misiona na vaʻaia le Franciscans, o latou na le toe fausiaina ma na o le faʻatapulaʻaina o latou lava i le taumafai e faʻasao le saʻo. Na uma loa ona faʻatuina e le au Jesuits ia nofoaga i Sinaloa ma Sonora, ona liliu loa lea o latou mata i le itu o Kalifonia.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Yaqui Music of the Pascola and Deer Dance (Mae 2024).