Tutoʻatasi: talaʻaga

Pin
Send
Share
Send

O le Tautinoga o le Tutoʻatasi o le Iunaite Setete, na faamaonia e le Konekeresi ia Iulai 4, 1776 O le atoaga o le tutoʻatasi o tatou tuaoi i matu, na aloaia i le Treaty of Versailles ia Setema 3, 1783 na ausia faafetai i le fesoasoani mai Falani, lea i le taua ma Egelani na fesoasoani ia Uosigitone e faatino lana fusuaga.

O le ata na faʻasaʻolotoina o le malo fou o se ata o se atunuʻu na faʻasaʻolotoina o ia lava mai le solia o tupu.

O le encyclopedic mafaufauga o le tele o fuainumera: Voltaire, o le na tetee i le despotism, Montesquieu, o le na saunoa i le vaevaega o malosiaga; Rosseau, ma ona aitia e uiga i aia tatau ma saolotoga o le tagata lava ia ma Diderot ma DʻAlambert, o le na faʻaeaina le faamuamua ma le silisili ese o le mafaufau.

O le French Revolution (1789-1799) na faʻateʻaina aia tatau, faʻaleagaina le pule tautupu, palemene ma faʻapotopotoga, ma faʻaleaogaina ai le pule a le ekalesia. O le Faʻalauiloaina o Aia Tatau a Tagata ma Tagata Sitiseni na folafolaina e le Fono Faavae o Farani.

O le osofaʻiga a Napoleone o fitafita Farani na latou aveina le taua o taulaga Sipaniolo i le 1808, na mafua ai ona solomuli Carlos IV mo lona atalii, le Prince o Asturias, na faaigoa ia Fernando VII. O le vaega mulimuli na le amanaʻia e Napoleon ma o ia ma lona tama na falepuipui ma na lafoa le nofoa.

O le tala o le tulaga i Sepania na oo atu i le Aai o Mekisiko ia Iulai 14, 1808. E fa aso mulimuli ane ai, o le fono a le taulaga o New Spain, "na fai ma sui o le malo atoa o Sipaniolo" na tuuina atu ia Iulai 19, 1808, i le sui. Iturrigaray o se faamatalaga ma mea nei: o le moni faamavaega na faaleaogaina aua na "fefiloi i lalo ma le saua"; o lena pule silisili ese na mau i totonu o le malo ma aemaise lava i tino na aveina le leo lautele "o le a taofia ia toe faafoi ia i le sui aloaia pe a (Sepania) maua saoloto mai malo mai fafo" ma e tatau i le sui pule ona tumau aiaiga i le pule. . O le oidores tetee tetee i le sui na manatu i ai le regidores ae o nei, e ese mai i le lagolagoina o le mea na fai mai ai, na fautuaina ai le fono faatonu o le autu pulega o le taulaga fono e suesueina le mataupu (pule sili, oidores, archbishops, canons, perelate, inquisitors, ma isi) na tupu ia Aukuso 9.

O le loia o Francisco Primo de Verdad y Ramos, o le tausi mavaega o le Aufono a le Aai, na laga le manaʻoga e fausia se faigamalo le tumau ma fautuaina ai e le amanaʻiaina le peninsular boards. Na ese le mea na manatu i ai le auvaa, ae na malilie uma i ai e tatau ona faaauau pea ona taitai Iturrigaray, o se lutena ia Fernando VII, lea na latou tauto uma i ai i le aso 15 o Aukuso.

E oʻo mai i le taimi lea ua amata ona vaʻaia manatu vaʻaia e lua: ua masalomia e le Sipaniolo le naunau o le Fono a le Aai e tutoʻatasi ma ua talitonu le au Creoles e manaʻo le Audiencia e faʻatumauina lona pule i Sepania, e oʻo lava i lalo o Napoleon.

I se tasi taeao, na tusia ai tusitusiga nei i luga o puipui o le laumua.

Tatala ou mata, tagata Mekisiko, ma faʻaaoga tatau se taimi talafeagai. Aʻu le atunuʻu pele, o le tamaoaiga ua faʻatutuina le saʻolotoga i ou lima; afai o lenei e te le luluina le amo a Hispanomiserable tagata, oe mautinoa o le a.

O le saolotoga gaioiga o le a maua ai Mekisiko lona tulaga lelei o se malo silisili ese na amataina.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Anthem of Papua New Guinea lyrics (Mae 2024).