Auala o le vaitafe: tolu maataua o le le iloa Chiapas

Pin
Send
Share
Send

Totolapa, San Lucas ma le tautotogo o Pinola o ni taunuʻuga se tolu e faʻaalia ai le tamaoaiga o lenei vevela vevela

O se faigamalaga vave e 70 kilomita ile auala sima e ave ai i matou i le taulaga tuai o El Zapotal, o aso nei ua lauiloa o San Lucas, e 700 mita i luga atu o le sami, i le va o vanu o Grijalva ma atumauga o atumauga maualuluga o Chiapas.

Faatasi ai ma se matagofie ma matagofie vaaiga tau, o le taulaga o San Lucas talu mai taimi muamua-Hispanic taimi o se tasi o sili tele togalaau aina i le itulagi, o lona galueaina na finauina i le oti e le tagatanuu Chiapas ma Zinacantecos. O loʻo i ai pea se vaega o lenei togalaʻau ma o lona gaosiga o loʻo avea nei ma alagatupe tele mo le taulaga, ma na papatisoina foi o El Zapotal ona o le tele o ituaiga sapotey sapote laau o loʻo teuina iina.

O Sagato Luka na aliali mai i le tala faasolopito i le 1744, i le tala a Epikopo Fray Manuel de Vargas y Ribera. I le aso o Aperila 19 o lena tausaga na afaina ai se afi mataʻutia, lea e tusa ai ma talafatu na mafua mai i tagatanuu lava ia e tetee i le faataʻitaʻiga na faia i ai e le aufailotu ma tagata e ona fanua.

I aso nei o San Lucas o se tamaʻi taulaga o palapala ma maʻa ma e le sili atu i le 5,000 tagata. O ona fafine, suli o Tzotziles ma Chiapas, e faʻailoa mai e o latou sinasina mantillas, lua-fasi tali tali atu ma lanu pupula ofu; E taatele le vaʻaia o latou aveina lapopoʻa mea i luga o latou ulu ma amo pepe - pichisles valaʻau alofa ia i latou - afifi i batter i latou tua poʻo luga o latou sulugatiti, aunoa ma le leiloa le alofa tunoa ma paleni.

I le itu i sisifo o le taulaga, pasi atu i toega o le togalaau lauiloa muamua-Hispanic, o se tasi o mea taua tele a le malo o loʻo i ai: le afu o San Lucas, lea e taʻua e nisi faifaatoʻaga El Chorro. Ina ia e alu i le afu, e tatau ona e sopoia le vaitafe, i sisifo o le taulaga, ma savali i totonu o vaipanoa vaipanoa e toulu ai le vai. Savalivali solo o se savali lelei ma manaia. O tamaiti ma fafine e o atu i le nuu ua utaina ni pakete fualaʻau ma sisi o vaitafe e taʻu o le shutis. O le afu o San Lucas e seʻe ese mai le tusa ma le luasefulu mita, ma fausia ai ni vaitaʻele i le moega. Ina ia taunuu i lona tulaga oe tatau ona alualu i luma i le alia, i le va o puipui le mea e lalau ai vao.

O le feoaʻi solo i auvai o le vaitafe o loʻo aliali mai i laufanua laʻau, e ui atu i le lavelave o le togavao pogisa ma malolo ai i tulimanu o El Chorro, o alofaga sili ia e asiasi ai i San Lucas ma faʻamavae i lenei nofoaga ma le anoano o fualaʻau Mexico moni. Afai e te manaʻo e sau i le Zapotal tuai, tuʻu Tuxtla Gutiérrez i tafatafa o le alatele faʻavaomalo ma luma o Chiapa de Corzo o le faʻaletonu e, pasia Acala ma Chiapilla, aveina i matou i lalo ifo o le itula i lenei taulaga galo e taimi.

Ma faʻaauau i le itulagi o loʻo matou o atu nei i le taulaga o Totolapa.

Matou te tuua San Lucas i tua ma toe foʻi atu i le fetaulaʻigaala o le alatele o Acala-Flores Magón. O ni nai kilomita i sasaʻe o le auala e taitai atu ai i tatou i se tasi o taulaga tuai i le eria, Totolapa, po o Río de los Pájaros.

O le aurora o Totolapa na amata mai i taimi muamua-Hispanic taimi. E i ai ni nofoaga archaeological nofoaga i le eria, o nei lua le faʻamatalaina nofoaga faʻapitoa o fale o Tzementón, "maʻa tapir", ma Santo Ton, "maʻa paia", i Tzotzil. O le faamatalaga a le alii pule o Thomas Lee, o o latou fanua na aumai mai le amepasa e le gata i taulaga lata ane ae faapea foi i Zapotec ma Mexico faatauoloa.

Totolapa e faʻalautele i le tumutumu o le maupuepue faʻataʻamilomiloina e vanu, pei o se olo vaʻaia e le mafai ona mauaina, puipuia e pa maa. O ona auala tuai e ofi ai i auala i le va o puipui o le eleele ma papa e foliga mai na faia e lima o tagata ma e naʻo le toatasi le tagata e alu i ai i le taimi. E manino lava na filifilia e le au faʻavae lenei nofoaga o le faʻafaigata ona sao e puipuia ai latou mai ituaiga e tele na pasia le itulagi, gaoi oloa, i lenei tulaga le amipasa, ma faʻapologa tagata o loʻo nonofo ai, pei o le mataʻutia o Chiapas.

Totolapa o se tamaʻi taulaga e sili laitiiti atu i le 4 afe tagata o nonofo ai, o le toʻatele o le aufaifaʻatoʻaga. O le vai ma faufauga o loʻo i lalo o le auvai o loʻo siʻomia le maupuepue. Luga o loʻo i ai le tamaʻi fale o vaomago faʻamaulalo, o isi na faia ile palapala ma le laʻau poʻo le adobe, e ui atu i ona faʻamalama foliga, tele o foliga o tamaiti. O le mea moni, o se tasi o taulaga matitiva i le eria, leai se toetoe lava o paipa vai ma alavai, lea na mafatia i le tele o taimi mai osofaʻiga o le kolela ma le le amanaʻiaina o aloaia ofisa fuafuaga.

O se vaega o le talafaʻasolopito o Totolapa e mafai ona vaaia i puipui o le malumalu San Dionisio, i ona ata vaneina i laupapa ma maʻa vaneina o mea na faaleagaina o le Coral house.

O tu ma agaifanua silisili a le Totolapanecos o loʻo faʻaalia i tausamiga o Aukuso ma Oketopa, pe a latou asia ni taʻitaʻi lotu ma taʻitaʻi o Nicolás Ruiz: aliʻi ma fafine o loʻo savalia liki e valu, o mai ma le koluse o la latou aulotu faʻamanatu le Taupou o le Manatu ma San Dionisio. O fonotaga faʻamanatuina e faʻafiafiaina ai i latou i sauniga faʻaaloalo o sauniga ma tausamiga e tolu aso le umi.

Ina ua matou asia Totolapa sa matou o ina ia mafai ona iloa vaituloto o Los Chorritos, tu i le 2 km i sasaʻe o le taulaga. I totonu o se taʻavale na matou sopoʻia le taulaga atoa, ma mulimuli ai i le auala e tasi e tau atu i le iʻuga o le laufanua umi ma le vaapiapi e faʻapaleina le tumutumu o le maupuepue. Ma o le auala o loʻo savali, alu ifo i lalo o se tasi o na auala tulaga ese e pei o pogisa ala goto i le lalolagi. E faʻapipiʻi lafumanu aua e leai se avanoa mo nisi mea i le va o pa maualuluga o le auala vaiti. A feiloai ni vaega se lua, o le tasi e faʻatali pe toe foʻi mo le isi pasi. E leai se mea tatou te vaʻai ai i ala faʻapenei.

I lalo matou ulu atu i le auvai o le Vaitafe o Pachén. Matou te savalivali i se tasi o auvai i seisi vaitafe, ma e le mamao foʻi le vaituloto o loʻo tumu ai le vai o Los Chorritos. O le afa taseni tioata tioata o ituaiga eseese e totogo aʻe mai le puipui na ufiufi i le cañabrava, lea e paʻu atu i totonu o se vai taele o lona moega limima e atagia mai ai lanu lanumeamata poʻo lanumoana, faʻamoemoe i le susulu o le aso. E loloto le vaitaʻele ma ua fautuaina e tagata o le nuʻu, tagata faʻataʻitaʻi ia latou puipuiga, aua e talitonuina e i ai le tapu i totonu.

Ae le i faʻaauauina la matou malaga, e manaʻomia le faʻailoa atu o Totolapa ma San Lucas e leai ni faleʻaiga, potu malolo poʻo ni pamu kesi. O nei auaunaga o loʻo maua i Villa de Acala, i Chiapa de Corzo poʻo Tuxtla Gutiérrez. Afai e te alu i le afu o San Lucas poʻo Los Chorritos de Totolapa, matou te fautuaina le mauaina o se taʻiala mai le pulega a le taulaga o taulaga, mo lou saogalemu ma lau faʻamafanafanaga.

O le tautotogo Pinola o le a avea ma vaega mulimuli o la tatou maimoaga taamilo. Mai Tuxtla Gutiérrez na matou malaga atu mo le auala i Venustiano Carranza-Pujiltic, lea e aveina ai matou i le vaitafe o Grijalva ma ona vaitafe, pasi atu, ma isi nofoaga, i le pupuni o le La Angostura hydroelectric dam.

100 km mai Tuxtla o le Pujiltic suka gaosi, o lona suka gaosia o se tasi o le sili ona taua i Mekisiko. Mai iinei le auala tele i Villa Las Rosas, Teopisca, San Cristóbal ma Comitán, lea e fesoʻotaʻi le laueleele vevela ma mauga malulu o le Altos de Chiapas. Na matou uia lenei auala ma le afa taseni kilomita mai Soyatitán, i le itu tauagavale, matou te maua ai le auala 'alo o Ixtapilla, i ni nai selau mita i luma atu, e taitai atu ai matou i le sini o la matou auala.

O le Pinola spillway e malolo i lalo o se togavao. O se oasis togavao i luga o puipui puipui e faʻatapulaʻa ai le fanua laugatasi o moega ofe. O se alavai e tafe i luga o le auala i Ixtapilla ma o le taʻiala sili lea e alu ai i le faʻatanoa e faʻatonutonu le tafe o le vaipuna.

Faʻapipiʻi i totonu o vao, pei o se mea lilo, o le tino o le vai e tosina mai i lona manino, lea e faʻatagaina ai oe ona matauina le pito i lalo ma se le masani ai maʻa. O le moega e foliga mai e faigofie ona oʻo i ai, ae o le oso lemu e faʻaalia ai e ova atu ma le fa mita le loloto.

O lele ma lele pepe felanulanuaʻi e felelei i fafo. I totini lima latou o ifo i le faʻata o le vaituloto e taʻalo i luga o laulaʻau o loʻo fati i luga o auvai. E i ai moli, samasama, valivali pei o taika; O nisi o latou apaʻau e tuʻufaʻatasia uli ma mumu, o isi lanumeamata e faʻalanu e lau ma faʻalanu le lanu o le vai. Valea mo soʻo se aoina.

O le susulu o le vaituloto e sili atu nai lo le siosiomaga o loʻo siʻomia ai. O le mea lea o le alu i totonu o ona vai o se mea moni mafaufauga papatisoga i le atoaga mea moni. Afai e te asia le Pinola spillway, aua nei galo le visor, lea o le a avea ai lou maulu masani o se galo manatua aafiaga.

Ina ia faʻamutaina lenei faigamalaga matou te mananaʻo e fai atu o le taulaga latalata i le vaipuna o Villa Las Rosas -8 km le mamao- o lona igoa tuai o Pinola, faʻaigoa i le faʻasuaina o sana sana na masani ai tagata o le nuʻu.

O le teritori o Villa Las Rosas e mauoa i tumutumu ma ana, ma le tele o auala "e te ulufale ai i se tasi aso ma tuʻua le isi", pe pei o le Nachauk ana, mataʻutia mataina, i upu a Nazario Jiménez, o se Tzeltal tagatanuu na taialaina i matou i nei itu.

I luga atu o Villa Las Rosas, i le Sierra del Barreno, o loʻo iai ni sulu e leʻi suʻesuʻeina i luma atu o Hispanic shrines ma olo. O se tasi o ia fale o le 'aʻai o Mukul Akil, o le itula ma le afa i luga o se auala tifato. I se faʻaopopoga, i luga o le auala i Pujiltic oe mafai ona vaʻaia le faʻaleagaina o le kolone malumalusa o Soyatitán, o lona baroque façade tu i luga o le lautele kapeta o ofe moega.

Villa Las Rosas ei ai tautua tautua, faleʻaiga ma fale kesi. O le faitau aofai o tagata e fesoʻotaʻi atu i matu sisifo ma Teopisca ma San Cristóbal de las Casas, ma i sasaʻe ma Comitán, e auala auala.

Teritori o le le mavava, Chiapas o le a maua i taimi uma ni ofo fou mo tagata saili o le le mailoa Mekisiko. San Lucas, Totolapa ma le Pinola spillway o ni faʻataʻitaʻiga e tolu o le tele e mafai ona maua e le tagata faimalaga pe a ulu atu i ona ala tele ma faletupe.

Punavai: Le iloa Mekisiko Nu 265

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Viaje a Cancun Quintana Roo con Aerotek 2017 -karelyvlogs (Setema 2024).