Juan Pablos, muamua lolomitusi i Mekisiko ma Amerika

Pin
Send
Share
Send

E te iloa faʻafefea ma o anafea na faʻatu ai le fale lomitusi muamua i Mekisiko? E te iloa o ai Juan Pablos? Saili atili e uiga i lenei taua tagata ma lana galuega o se lolomitusi.

O le faʻatuina o le fale lomitusi i Mekisiko o lona uiga o se galuega taua ma taua mo le faʻasalalauina atu o mafaufauga faʻaKerisiano i Sisifo. Na manaʻomia le tuʻufaʻatasia o elemeni eseese e faʻatatau i le tutusa lelei: ia amanaʻia le uiga o le aʻafiaga o se taimi umi o teuga tupe faʻafaigaluega ma ia faʻatoʻilaloina ma le finafinau ma le naunautaʻi i isi mau faigata. I le avea ai ma tagata autu, lagolago ma faʻalauiloaina le fale lomitusi i le tatou atunuʻu, o loʻo ia i matou Fray Juan de Zumárraga, o le uluaʻi epikopo o Mexico ma Don Antonio de Mendoza, o le muamua sui o New Spain.

O le au taaalo autu i le kamupani e aofia ai Juan Cromberger, o se Siamani lolomiina faatuina i Seville, pule o se lauiloa lolomia fale ma laumua e faatuina se lala i New Spain, ma Juan Pablos, Cromberger 'aufaigaluega a le ofisa, o ia o se kopi pe o le fatuina o tusi Mai i se mamanu, sa ia te ia le mautinoa e maua ai le fale lomitusi, ma o ai foi na fiafia i ai pe na tosina mai i le aitia o le siitia atu i le konetineta fou e faatuina le falefaigaluega o lana galuega. I le tali atu i ai, na ia mauaina se konekarate e sefulu-tausaga, o le tasi vaelima o tupe maua mai lana galuega ma le tautua a lona toʻalua, ina ua toesea le tau o le minoi ma faʻatuina le fale lomitusi i le Aai o Mexico.

Na maua e Juan Pablos le 120,000 maravedis mai ia Juan Cromberger mo le faatauina mai o masini lomitusi, vaitusi, pepa ma isi masini, faapea foi ma tupe alu o le malaga o le a ia faia ma lona toalua ma isi toalua uo. O le tau atoa o le kamupani e 195,000 maravedís, poʻo le 520 ducats. Juan Pablos, mai Italia o lona igoa, Giovanni Paoli, ua uma ona tatou iloa i le Sipaniolo, taunuu i Mexico City faatasi ma lona faletua Gerónima Gutiérrez, i le va o Setema ma Oketopa 1539. Gil Barbero, o se masini lomitusi i fefaatauaiga, faapea foi ma pologa uli.

Faatasi ai ma le lagolago a ana lagolago, Juan Pablos faatuina le "Casa de Juan Cromberger" mafutaga faaleaoaoga i le Casa de las Campanas, umiaina e Epikopo Zumárraga, tu i le itu i sautesisifo o auala o Moneda ma tapunia i Santa Teresa la Antigua, aso laiseneina Moni, i luma o le muamua archb Bishopric's itu. O le fale aʻoga na tatalaina ona faitotoʻa ia Aperila 1540, o Gerónima Gutiérrez o se pule o le fale e aunoa ma le aumaia o se totogi, naʻo lona tausiga.

Cromberger kamupani

O Viceroy Mendoza o le na avatua ia Juan Cromberger le avanoa faʻapitoa o le i ai o se fale lomitusi i Mekisiko ma aumai tusi mai mafaufau ma faʻasaienisi uma; o le totogiina o le a avea lagona i le fua faatatau o le kuata o le siliva i le laupepa, o lona uiga, 8.5 maravedís mo pepa lolomi taʻitasi ma le selau pasene o tupe mama i tusi na ou aumaia mai Sepania. O nei avanoa le masalomia na tali atu i tuutuuga na tuuina mai e Cromberger o le, i le faaopoopo atu i le avea o se tagata faatauoloa tusi, na fiafia i gaioiga maina i Sultepec, i le galulue faatasi ma isi tagata Siamani, talu mai 1535. Juan Cromberger maliu ia Setema 8, 1540, toeititi atoa le tausaga ina ua amata le pisinisi lolomitusi.

O ana suli na mauaina mai le tupu le faamaoniga o le mea na malilie faatasi ma Mendoza mo le vaitaimi o le sefulu tausaga, ma le tusi faamaonia na sainia i Talavera ia Fepuari 2, 1542. I ni nai aso mulimuli ane, i le aso 17 o lena lava masina ma le tausaga, le aufono a le Mekisiko Aai na tuuina atu ia Juan Pablos le igoa o le tuaoi, ma ia Me 8, 1543 na ia mauaina ai se fasi fanua mo le fausiaina o lona fale i le pitonuu o San Pablo, i luga o le auala na alu saʻo agai i San Pablo, tua o le falemaʻi o le Tolutasi. O nei faʻamaumauga na faʻamaonia ai le manaʻo o Juan Pablos e mauaa ma tumau ai i Mekisiko e ui lava i le mea moni e leʻo iai le manaʻoga o le pisinisi lolomitusi, talu ai sa i ai se konekalate ma faʻapitoa avanoa na mafua ai se tulaga faigata ma faʻalavelaveina le vave gaioi. manaʻomia mo le tuputupu aʻe o le kamupani. O Juan Pablos lava ia na faitio i se faʻamanatuga sa faʻatonu atu i le sui pule o ia sa mativa ma aunoa ma se tofi, ma sa ia lagolagoina o ia lava faʻafetai i meaalofa na ia mauaina.

E foliga mai e leʻi ausia e pisinisi lolomitusi mea na faamoemoe iai le Crombergers e ui i tulaga lelei na latou mauaina. Mendoza, ma le faamoemoe ia fiafia i le tumau o le fale lomitusi, na ia foai ni tupe sili atu ona aoga e faaosofia ai le fiafia o suli o lenei fale lomitusi i le faasaoina o lona tama fale aʻoga i Mekisiko. I le aso 7 o Iuni, 1542, na latou mauaina ai se solofanua solofanua mo mea toto ma se lafumanu povi i Sultepec. I le tausaga mulimuli ane (Iuni 8, 1543) na toe alofagia ai foi i latou e lua nofoaga saito e olo ma liusuaʻi ai uʻamea i le vaitafe o Tascaltitlán, o se minerale mai Sultepec.

Peitaʻi, e ui i nei avanoa taua ma tupe foaʻi, e leʻi auai le aiga o Cromberger i fale lomitusi e pei ona faʻatalia e le pulega; o Zumárraga ma Mendoza, ma mulimuli ane o le Audiencia o Mekisiko, na faitio i le tupu ona o le le usitaʻi i le tuʻuina atu o mea taua mo le lolomiga, pepa ma le vaitusi, faʻatasi ai ma le lafoina o tusi. I le 1545 na latou fesili ai i le tupu silisili e talosagaina le faataunuuina o lenei noataga mai le aiga o Cromberger e tusa ai ma avanoa taua na tuuina atu ia i latou. O le fale lomitusi muamua na iai le igoa "Fale o Juan Cromberger" na oʻo mai i le 1548, e ui lava mai le 1546 na taofia le toe aliali mai faapena. Juan Pablos lolomi tusi ma tamaʻi tusi, tele lava o se natura faʻalelotu, lea e valu ulutala e iloa na faia i le vaitaimi 1539-44, ma le isi ono i le va o le 1546 ma le 1548.

Masalo o faitioga ma omiga faasaga i le Crombergers na fiafia i le fesiitaiina o le nusipepa ia Juan Pablos. O ia e ana lenei mea mai le 1548, e ui lava ina tele aitalafu ona o tulaga faigata na faia ai le faʻatau, ae na ia mauaina mai ia Viceroy Mendoza le faʻamaoniaina o faʻamanuiaga na tuʻuina atu i e na anaina muamua ma mulimuli ane ai ma Don Luis de Velasco, lona sui.

I lenei auala sa ia fiafia foi i le laisene tutasi seia oo ia Aokuso 1559. O le igoa o Juan Pablos o se lolomitusi aliali mai mo le taimi muamua i le Christian Mataupu Faavae i le Sipaniolo ma Mekisiko gagana, maeʻa ia Ianuari 17, 1548. I nisi taimi na ia faaopoopoina le o lona tupuʻaga poʻo lona tupuʻaga: "lumbardo" poʻo le "bricense" ona o ia o se tagatanuʻu o Brescia, Lombardy.

O le mea na tupu i le fale aʻoga na amata suia i le 1550 ina ua maua e le matou lomitusi se nonogatupe e 500 ducats auro. Na ia fesili ia Baltasar Gabiano, o lana fale tupe i Seville, ma Juan López, o se tuaoi saua mai Mekisiko na malaga atu i Sepania, e saili o ia e oo atu i le toatolu tagata, ofisa lomitusi, e faataitai lana fefaatauaiga i Mekisiko.

I le masina o Setema o le tausaga lava lea, i Seville, na faia ai se feutanaiga ma Tomé Rico, fanafana (tusitala), Juan Muñoz fatupese (fatupese) ma Antonio de Espinoza, tusi tusi o le a avea Diego de Montoya o se fesoasoani, pe afai latou te siitia uma i Mekisiko ma galue i le fale lomitusi o Juan Pablos mo le tolu tausaga, lea o le a faitauina mai lona taunuu i Veracruz. O le a tuʻuina atu ia i latou le ala ma meaʻai mo le malaga i le sami ma se solofanua mo le latou siitia atu i le Aai o Mekisiko.

E iai le talitonuga na latou taunuu i le taufaaiuiuga o le 1551; ae ui i lea, o le 1553 na faʻatautaia ai e le faleoloa le galuega i se tulaga masani. O le iai o Antonio de Espinosa na aliali mai i le faʻaaogaina o tusitusiga a Roma ma faʻafanoga ma fasi laupapa fou, faʻatasi ai ma nei auala e faʻatamaia ai le lolomiga ma le faiga i tusi ma mea lolomi ae le i amataina lena aso.

Mai le vaega muamua o le fale lomitusi ma le igoa "i le fale o le Cromberger" e mafai ona tatou taʻua ai galuega nei: Aʻoaʻoga puʻupuʻu ma sili faʻaaloalo i le gagana Mekisiko ma Sipaniolo o loʻo iai mea e sili ona manaʻomia o lo tatou talitonuga Katoliko paia mo le faʻaaogaina o nei tagata Initia. ma le olataga oo latou agaga.

E talitonu o le galuega muamua lea na lolomiina i Mekisiko, o le tusi lesona a le Au Matutua lea e iloa ai itulau mulimuli e tolu, na lolomiina i le 1540 ma faatonuina e le fono a le ekalesia i le 1539, ma le sootaga o le mafuʻe mataʻutia na tupu foi i Guatemala City lolomiina i le 1541.

Nei na mulimuli mai i le 1544 e le Aʻoaʻoga Pupuu o le 1543 fuafuaina mo tagata uma i le lautele; o le Tripartite o Juan Gerson o se faʻaaliga o le aʻoaʻoga i luga o tulafono ma le taʻutaʻu atu, ma ua avea o se faʻaopoopoga o se faatufugaga o le oti lelei; le puʻupuʻu Compendium o loʻo feagai ma le faʻataʻitaʻiga o le a faia, faʻatatau i le faʻamalosia o faʻatapulaʻaina o siva mataga ma le fiafia i faʻafiafiaga faʻalelotu, ma le Aʻoaʻoga a Fray Pedro de Córdoba, faʻapitoa lava i tagata Initia.

O le tusi mulimuli na faia i lalo o le igoa Cromberger, o le fale lolomitusi, o le Christian pendek aʻoaʻoga o fray Alonso de Molina, aso 1546. Lua galuega lolomiina aunoa ma le igoa o le lomitusi, o le sili moni ma moni aʻoaʻoga Kerisiano mo tagata e aunoa ma erudition ma tusi (Tesema 1546) ma le puʻupuʻu Faʻakerisiano Tulafono e faʻatulaga ai le ola ma le taimi o le Kerisiano (i le 1547). Lenei laasaga o le fesuiaiga i le va o le tasi mafutaga faaleaoaoga ma le isi: Cromberger-Juan Pablos, atonu na mafua mai i le uluai feutanaiga feutanaiga po o le leai o se faamalieina o le konekalate faavaeina i le va o le pati.

Juan Pablos, o le Gutenberg o Amerika

I le 1548 Juan Pablos lolomiina Tulafono ma le tuʻufaʻatasia o tulafono, faʻaaogaina le ofutau o Emperor Charles V i luga o le faavaa ma i le tele o lomiga o aʻoaʻoga a le au Kerisiano, le ofutau o le Dominicans. I lomiga uma na oʻo atu i le 1553, na tausisi pea Juan Pablos i le faʻaaogaina o le tusi Gothic ma faʻailoga tetele o tusitusiga i luga o faavaa, uiga o tusi Sipaniolo mai lena lava vaitaimi.

O le laʻasaga lona lua o Juan Pablos, faʻatasi ai ma Espinosa i ona autafa (1553-1560) na puʻupuʻu ma manuia, ma na mafua ai se feeseeseaiga i le tulaga ese o le i ai o le lolomitusi e tasi i Mexico. Ua maeʻa ia Oketopa 1558, na faʻatagaina ai e le tupu ia Espinosa, faʻatasi ai ma isi ofisa lolomitusi e toatolu, faʻataga e fai sana lava pisinisi.

Mai lenei vaitau, o le tele o galuega a Fray Alonso de la Veracruz e mafai foi ona taʻua: Dialectica resolutio cum textu Aristótelis ma Recognitio Summularum, uma mai le 1554; le Physica speculatio, accessit compendium sphaerae compani o le 1557, ma le Speculum coniugiorum o le 1559. Mai ia Fray Alonso de Molina o le Vocabulary i le Sipaniolo ma Mekisiko na aliali mai i le 1555, ma mai ia Fray Maturino Gilberti o le Dialogue of Christian Doctrine i le gagana Michoacán, lolomiina i le 1559

Toe gaosia o masini lolomitusi a Gutenberg. Aveina mai le tusi o le Gutenberg Museum i Mainz, Col. Juan Pablos Museum of Graphic Arts. Armando Birlain Schafler Foundation mo Culture and Arts, A.C. O nei galuega o loʻo i le aoina o loʻo puipuia e le National Library of Mexico. O le lolomiga mulimuli na faia e Juan Pablos o le Manual Sacemonyorum, lea na aliali mai ia Iulai 1560. Na tapunia e le fale lomitusi le faitotoʻa i lena tausaga, ona e talitonu na maliu le Lombard i le va o masina o Iulai ma Aukuso. Ma i le 1563 na lisi ai e lana fafine ua oti lana tane le fale lomitusi ia Pedro Ocharte faaipoipo ia María de Figueroa, le afafine o Juan Pablos.

35 ulutala o le manatu 308 ma 320 na lolomiina i le seneturi lona 16 e mafua i le muamua laasaga o le lolomitusi, ma Cromberger ma Juan Pablos o faatonu, faʻailoaina o le paʻu na i ai i le fale lomitusi i le afa lona lua o le seneturi.

O masini lolomi ma faʻatau tusi foʻi na aliali mai i lenei vaitaimi o Antonio de Espinosa (1559-1576), Pedro Balli (1575-1600) ma Antonio Ricardo (1577-1579), ae o Juan Pablos na maua le fiafia na muamua avea ma lolomitusi muamua i la matou atunuu

E ui lava o le fale lomitusi i lona amataga na lomia faasalalau muamua ma aʻoaʻoga i gagana a tagata o le atunuu e auai i le Faʻa-kerisianoina o tagata o le atunuu, i le faaiuga o le seneturi na aofia ai mataupu o se matua eseʻese natura.

O le upu lolomi na fesoasoani i le faasalalauina o talitonuga faaKerisiano i totonu o tagatanuu ma lagolagoina i latou na, o ni faievagelia, tagata aʻoaʻo ma tagata folafola, na i ai le misiona o le aʻoaʻoina; ma, i le taimi lava e tasi, o se auala foi o le faʻasalalauina o gagana a le atunuʻu ma lo latou faʻamautuina i le "Arts", faʻapea foi ma upu o nei gagana, faʻaititia e le au failotu i le gagana Castilian.

O le fale lomitusi na faʻamalosia foi, e ala i galuega o se natura faʻalelotu, le faʻamalosia o le faʻatuatua ma amioga a tagata Sipaniolo na taunuʻu mai i le Lalolagi Fou. O le au lolomitusi na maitauina le feutanaʻi i mataupu tau vailaʻau, aia faale-ekalesia ma aia a tagata lautele, faasaienisi masani, faatautaiga, tala faasolopito ma le faasaienisi, faalauiloaina le maualuga o tu ma aganuu, lea na tulai mai ai ni tagata maoaʻe mo lo latou sao i le malamalama lautele. O lenei tusitusiga faʻavae tofi o se measina taua mo a tatou tu ma agaifanua.

Stella María González Cicero o se fomaʻi i Tala Faʻasolopito. O ia nei o le faatonu o le National Library of Anthropology and History.

BIBLIOGRAPHY

Encyclopedia of Mexico, Mexico, lomiga faʻapitoa mo le Encyclopedia Britannica de México, 1993, t.7.

García Icazbalceta, Joaquín, Mekasini a le Mekisiko o le seneturi lona 16, lomiga a Agustín Millares Carlo, Mekisiko, Fondo de Cultura Económica, 1954.

Griffin Clive, Los Cromberger, o le tala i le fale lomitusi o le 16 seneturi i Seville ma Mexico, Madrid, lomiga o le Hispanic Culture, 1991.

Stols Alexandre, A.M. Antonio de Espinosa, le lona lua lomitusi Mekisiko, National Autonomous University of Mexico, 1989.

Yhmoff Cabrera, Jesús, O ata Mekisiko o le 16th seneturi i le National Library of Mexico, Mexico, National Autonomous University of Mexico, 1990.

Zulaica Gárate, Roman, Los Franciscanos ma le fale lomitusi i México, México, UNAM, 1991.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: The Women Dish on Clare and JP (Mae 2024).