Amataga o Michoacán

Pin
Send
Share
Send

Michoacán, o le "nofoaga e tele ai iʻa," o se tasi o malo tele ma sili ona mauoa i le muaʻi Hispanic Mesoamerican lalolagi; o lona laufanua ma le faʻalautelega o lona teritori tuuina nofoaga i tagata eseʻese nofoia, o latou tulagavae na maua e faʻapitoa archaeologists i sisifo o Mexico.

O le tele o suʻesuʻega multidisciplinary faʻatagaina e ofoina atu i le tagata asiasi se sili atu maeʻa vaʻaiga o le faʻasologa o taimi e tutusa ma le muamua tagata nofoia ma mulimuli ane na o gatasi ma le lauiloa Purépecha Malo.

Ae paga lea, o le gaoia ma le le lava o multidisciplinary suʻesuʻega e matua manaʻomia i lenei taua itulagi, ua le faʻatagaina e aso e tuʻuina mai ai se atoa vaʻaiga e faʻaalia tonu ai le faʻasologa o taimi e fetaui ma uluaʻi nofoia tagata ma o latou mulimuli ane, ia na fausia le lauiloa Purépecha Malo. O aso e iloa lelei ma le saʻo e fetaui ma se vaitaimi tuai, a o le i oʻo i le taimi o le Faʻatoʻilaloina, peitaʻi, faʻafetai i pepa na tusia e le au faievagelia muamua ma ua matou iloa i le igoa o le "Fealoaʻi o sauniga ma sauniga ma le faitau aofai. ma le malo o Initia o le Itumalo o Michoacán ", na mafai ai ona toe fausia se lapoʻa paso, o se talafaʻasolopito e mafai ai ona matou vaʻai manino, mai le ogatotonu o le 15th seneturi, o se aganuʻu a latou faʻapolokiki ma agafesoʻotaʻi faʻalapotopotoga na avea ma ia matua tele , lea na mafai ona taofiofia le malo malosi o Mexico.

O ni isi o faʻafitauli e maua ai se malamalamaaga atoa i le aganuu a Michoacan o loʻo nonofo i le gagana Tarasi, talu ai e le fetaui ma aiga gagana o le Mesoamerican; O lona amataga, e tusa ai ma le au suʻesuʻe lauiloa, e fesoʻotaʻi lava ma Quechua, o se tasi o gagana taua e lua i le itu i Saute o Amerika Andean. O le aiga e iai lona amataga amata tusa o le fa meleniuma talu ai, lea e faʻatagaina ai i matou e vave teʻena le avanoa na taunuʻu mai ai le au Tarasasi, sau mai le Andes cone i le amataga o le sefulufa seneturi o lo tatou vaitaimi.

I le tusa o le 1300 TA, na nonofo ai le au Tarasasi i le itu i saute o le pesini a Zacapu ma le pesini Pátzcuaro, faia se faʻasologa o suiga taua i totonu o a latou faʻaiʻuga o loʻo faʻailoa mai ai le iai o vaʻaiga o femalagaiga i totonu o nofoaga ua leva ona nonofo ai. tua. Na taʻua e le Nahuas ia latou o Cuaochpanme ma Michhuaque, o lona uiga "oi latou e lautele le ala i le ulu" (o loo tafia), ma "e ana ia iʻa." Michuacan o le igoa na latou tuʻuina atu na o le faitau aofaʻi o Tzintzuntzan.

O tagata anamua na nonofo i Tarasasi o ni faifaatoʻaga ma faifaiva, ma o lo latou Atua silisili o le atua fafine Xarátanga, aʻo tagata malaga mai i le senituri lona 13 o ni tagata faaputuputu ma tagata tuli manu na tapuaʻi ia Curicaueri. O nei faifaatoaga o se tuusaunoa i Mesoamerica, ona o le faaaogaina o uamea - apamemea - ia latou mea fai faifaatoaga. O le kulupu a le au tulimanu tulimanu o Chichimeca-Uacúsechas na latou faʻaaogaina le agavaʻa o le tapuaʻiga sa i ai i le va o atua na taua i luga e tuʻufaʻatasia i totonu o se vaitaimi na suia ai a latou faiga faʻasoasoa ma a latou tulaga o aʻoaʻoga faʻapolokiki, seʻia maua le faʻavae o Tzacapu-Hamúcutin-Pátzcuaro , nofoaga paia na avea ai Curicaueri ma ogatotonu o le lalolagi.

E oʻo mai i le seneturi lona 15, o i latou ia o ni tagata ese na osofaʻia ua avea ma faitaulaga sili ma atiaʻe se aganuu le masani ai; eletise e tufatufaina i nofoaga e tolu: Tzintzuntzan, Ihuatzio ma Pátzcuaro. O se augatupulaga mulimuli ane, o le malosiʻaga e faʻatatauina i lima o Tzitzipandácure, ma le amio a le tasi ma le aliʻi sili na avea Tzintzuntzan ma laumua o se malo, o lona faʻaopoopoga e fuafua i le 70 afe km ²; na aofia ai vaega o teritori o setete o Colima, Guanajuato, Guerrero, Jalisco, Michoacán, México ma Querétaro.

O le tamaoaiga o le teritori na faʻavae faʻavae i luga o le mauaina o masima, iʻa, obsidian, cotton; metala e pei o apamemea, auro, ma cinnabar; seashell, lelei fulufulu, maa lanumeamata, koko, fafie, solo ma le meli, o lona gaosiga na manaʻomia e le Mekisiko ma le latou vavalalata vavalalata vavalalata, lea na mafua mai i le Tlatoani Axayácatl (1476-1477) ma ona sui Ahuizotl (1480 ) ma Moctezuma II (1517-1518), na faia i luga o aso na atagia mai le tele o taua taua, ma taumafai ai e faʻatoʻilalo le malo o Michoacán.

O faʻatoʻilaloina na faia e tagata Mekisiko i nei gaioiga na fautuaina ai e sili atu le aoga o le malosiaga a le Cazonci nai lo o tupu uma o Mexico-Tenochtitlan, peitaʻi o le laumua o le malo o Aztec na paʻu atu i lima o Sipaniolo, ma talu ai na Na toʻilalo e tamaloloa fou le fili inoino ae faʻaaloalogia, ma mataala i le iʻuga o le malo Mekisiko, na fausia ai e le malo o Purépecha se feagaiga filemu ma Hernán Cortés e puipuia ai lona faaumatiaga; E ui lava i lenei, o le mulimuli o latou tupu, le le manuia Tzimtzincha-Tangaxuan II, o le na papatisoina mauaina le igoa Francisco, sa sauaina tiga ma fasiotia e le peresitene o Mekisiko muamua maimoa, le saua ma faanoanoa tele Nuño Beltrán de Guzmán .

I le taunuu mai ai o le au maimoa lona lua filifilia mo New Spain, lana lauiloa Oidor, le loia Vasco de Quiroga, na tofia i le 1533 e foia le amio mama ma mea leaga na mafua mai i Michoacán seia oo i lena taimi. O Don Vasco, na matua malamalama lelei ma le itulagi ma ona tagata, na malilie e suia toga togafiti a le faamasino ma i le 1536 na faʻatupeina ai o ia o se epikopo, na totoina mo le taimi muamua i le lalolagi i se auala moni ma aoga, o mafaufauga na mafaufauina e Santo Tomás Moro , iloa e le igoa o Utopia. Tata Vasco -designation faʻatagaina e tagata o le atunuʻu- ma le lagolagosua a Fray Juan de San Miguel ma Fray Jacobo Daciano, na faʻatulagaina le faitau aofaʻi o tagata, faʻavae falemaʻi, aʻoga ma taulaga, saili le latou sili sili ona lelei nofoaga mo latou ma faʻamalosia le maketi atoa. galuega taulima.

I le vaitaimi o pulega, na taunuʻu ai Michoacán i se faʻataʻitaʻiga lauolaola i le tele o teritori na ia nofoia i totonu o New Spain, o lona uiga o mea tau tupe, tamaoaiga ma agafesootai atinae na i ai se aafiaga tuusaʻo i le tele o taimi nei setete o le feteration. O le kolone faatufugaga na olaola i Mekisiko e matua eseʻese ma mauʻoa o loʻo faʻapea ona tuʻufaʻatasia tusi e auiliiliina uma i le lautele ma aemaise lava; le tasi na lauolaola i Michoacán ua faʻailoa mai i le le mafaitaulia o galuega faʻapitoa. Ona o le natura o le faailoaina o lenei "Le iloa Mexico" tala, o lenei o le "manu vaʻai mata" e mafai ai ona tatou iloa le sili aganuu tamaoaiga faʻatusalia e ni nai o le tele o ona ata faʻaaliga foliga na aliaʻe i le vaitaimi viceregal.

I le 1643 na tusia ai e Fray Alonso de la Rea: "E le gata i lea (o le au Tarasia) i latou na avatua le Tino o Keriso Lo Tatou Alii, o se ata sili ona manino na vaaia e tagata ola." O le aoga tatalo faʻamatalaina i lenei auala o faʻatagata na faia faʻavae i luga o tipi laʻau, faʻaputuputuina ma le oloa o le maceration o le matauila o se orchid, ma o latou faʻapipiʻi na faʻavaeina faʻasatauroina Keriso, o le matagofie matagofie ma le talafeagai, o lona uiga ma susulu avatu ia i latou le foliga mai o lelei poselane. O nisi Keriso na soifua pea e oʻo mai i lenei aso ma e taua le iloaina. Tasi o loʻo i totonu o le falesa o le ekalesia Tancítaro; o le isi e faʻamamaluina talu mai le 16th seneturi i Santa Fe de la Laguna; toe tasi o loʻo i le Parish of the Island of Janitzio, poʻo le tasi o loʻo i le Parish o Quiroga, tulaga ese mo lona tele.

O le sitaili Plateresque i Michoacán na avea o se aʻoga faʻaitulagi moni ma o loʻo tausisi pea i tai e lua: o aʻoaʻoga ma aganuu, faʻatinoina i potu tetele ma taulaga pei o Morelia, Zacapu, Charo, Cuitzeo, Copándaro ma Tzintzuntzan ma le isi, o le sili ona tele, o loʻo i ai i leai se aoga o tamaʻi falesa, falelotu o atumauga ma tamaʻi taulaga. Faʻatasi ai ma faʻataʻitaʻiga sili ona iloga i totonu o le vaega muamua e mafai ona matou taʻua le Ekalesia a San Agustín ma le Koneferenisi o San Francisco (nei Casa de las Artesanías de Morelia); o le faʻataʻitaʻiga o le taupulega a Augustinian o Santa Maria Magdalena na fausia i le 1550 i le taulaga o Cuitzeo; o le pito i luga kalama o le Augustinian taupu 1560-1567 i Copándaro; o le taupulega Franciscan o Santa Ana mai le 1540 i Zacapu; le Augustinian tasi o loʻo i Charo, mai le 1578 ma le fale Franciscan mai le 1597 i Tzintzuntzan, o iina na tu matilatila ai le falelotu matala, le faʻamama fale ma faʻamau o fale. Afai na tuua e le ituaiga Plateresque lona le mafaamatalaina maka, e le faasaoina e le Baroque, e ui atonu ona o le tulafono o eseesega, o le sobriety tino i totonu o le tusiata fale o le tetee i le soʻona faʻatutuina o ona foliga i ona fatafaitaulaga ma feilafi fatafaitaulaga.

Faʻatasi ai ma faʻataʻitaʻiga sili ona mataʻina o le Baroque matou te mauaina le 1534 faavaa o le "La Huatapera" i Uruapan; o le faitotoʻa o le Malumalu o Angahuan; o le Colegio de San Nicolás na fausia i le 1540 (nei o le Regional Museum); o le falesa ma taupulega a le Kamupani na avea ma Kolisi Jesuit lona lua o New Spain, i Pátzcuaro, ma le aulotu matagofie o San Pedro ma San Pablo, mai le 1765 i Tlalpujahua.

O faʻataʻitaʻiga sili ona mataʻina o le taulaga o Morelia o: le nofoaga o taupulega a San Agusíin (1566); o le ekalesia a La Merced (1604); o le malu o Guadalupe (1708); o le ekalesia a le Capuchinas (1737); o Santa Catarina (1738); La de las Rosas (1777) faʻapaʻiaina ia Santa Rosa de Lima ma le falesa matagofie, o lona fausiaina na amata i le 1660. O le kolone 'oa o Michoacán aofia ai alfarjes, nei taualuga ua manatu o le sili ona lelei i totonu uma o Hispanic Amerika talu ai latou e avea ma faʻamaoniga. molimauina le lelei o tufuga na atiaʻe ile Kolone; I totonu o ia mea e tolu lava gaioiga: o se matagofie, o se faʻaoga ma se didactic; o le muamua mo le faʻamamafaina o le autu teuteuina o malumalu i luga o le taualuga; lona lua, ona o lo latou mama, lea pe a tupu se mafuʻe o le ai ai ni aʻafiaga laiti ma le lona tolu, aua o latou o loʻo avea ma lesona faaevagelia moni.

O le sili ona tulaga ese o nei faʻamau faʻapipiʻi uma o loʻo teuina i le taulaga o Santiago Tupátaro, na valiina i le tempera ile afa lona lua ole senituri lona 18 e tapuaʻi ai ile Aliʻi Paʻia o Paina. La Asunción Naranja poʻo Naranján, San Pedro Zacán ma San Miguel Tonaquillo, o isi nofoaga o loʻo teu ai faʻataʻitaʻiga o lenei faʻaaliga uiga ese. Faʻatasi ai ma le faʻaaliga o pulega faʻakolone lea e sili ona faʻaalia ai le malosi o tagatānuʻu, o loʻo iai tatou koluse faʻalelalolagi na olaola mai le senituri lona 16, o nisi na teuteuina i mataʻitusi vaʻaia, lea na toe faʻamanatuina i mata o lea na faʻatoa faʻatoa liliu mai, le paia le amio o le mea faitino. O a latou faʻatusatusaga ma teuteuga e matua eseʻese lava ma o tagata atamamai i faʻataʻitaʻiga vaʻaia latou manatuina o latou "faʻapitoa" ata, o se mea moni e mafai ona vaaia ia i latou e masani ona saini. Masalo o sili ona matagofie faʻataʻitaʻiga o nei koluse o loʻo teuina i Huandacareo, Tarecuato, Uruapan ma San José Taximaroa, nei Ciudad Hidalgo.

I lenei matagofie foliga o syncretic art e tatau foi ona tatou faʻaopopoina papatusi papatusi, faʻamanatu moni o tapu ata e sili ona faʻaalia i latou i Santa Fe de la Laguna, Tatzicuaro, San Nicolás Obispo ma Ciudad Hidalgo. Ile feiloaʻiga o lalolagi e lua, o le seneturi lona sefulu ma le ono na tuʻu ai lona faʻamaoniga i luga o aganuʻu na puleaina, ae o le tigaina o gaioiga faʻagaioiga, o le amataga lea o le fanau mai o le sili ona lelei ma sili ona matagofie o le pule aoao a Amerika, o lana aganuʻu faʻatasi e le gata na faʻatumuina ai ana galuega o faatufugaga. tele teritori, ae o le faʻavae mo le atinaʻeina o mea na tutupu na tulaʻi mai i lo tatou faigata sefuluiva seneturi. Faatasi ai ma le tutulieseina o le Jesuits, na faatonuina e Carlos III o Sepania i le 1767, o tulaga faaupufai o malo i fafo atu na amata ona faia suiga na molimauina ai lo latou le mauaa i gaioiga na faia e le Metropolis, peitaʻi o le Napoleonic osofaʻiga a le Iberian Peninsula , lea na amataina muamua faʻailoga o le tutoʻatasi na amata mai i le taulaga o Valladolid -now Morelia-, ma le 43 tausaga mulimuli ane, ia Oketopa 19, 1810, o le ofisa autu mo le folafolaina o le soloia o le faʻapologaina o tagata.

I lenei vaega maoae o le tatou tala faasolopito, o igoa o José Maria Morelos y Pavón, Ignacio López Rayón, Mariano Matamoros ma Agustín de Iturbide, o ni atalii lauiloa o le au epikopo a Michoacán, na tuua o latou faailoga, faafetai i la latou osigataulaga. na maua le saolotoga manaʻomia. O le taimi lava na maeʻa ai lenei, o le atunuʻu fou na fananau mai o le a feagai ma faʻalavelave mataʻutia o le a mulimuli ane 26 tausaga mulimuli ane. O le vaitaimi o le Toe Fuataʻiga ma le tuʻufaʻatasia o le Republic, na toe tusia ai i totonu o toa o le atunuʻu igoa o taʻutaʻua Michoacanos: Melchor Ocampo, Santos Degollado ma Epitacio Huerta, na manatua e oʻo mai i le aso mo a latou gaioiga maoaʻe.

Amata i le afa lona lua o le seneturi talu ai ma le muamua sefulu tausaga o le taimi nei, o le setete o Michoacán o le moega o taua fuainumera, fuafuaina mafuaʻaga i le tuʻufaʻatasia o aso nei Mekisiko: saienitisi, humanists, diplomats, polokiki, militeli aliʻi, atisi ma e oʻo lava i se taʻitaʻi o ana canonization gaioiga o loʻo faʻamalosia i le Holy See. O se lisi ofoofogia o i latou na, na fananau mai i Michoacán, na fesoasoani tele i le faateleina ma le tuʻufaʻatasia o le atunuʻu.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: O Outou E O GalulueV6 - SMC (Mae 2024).