Amataga o Guanajuato

Pin
Send
Share
Send

Atonu i le amataga o le seneturi lona 16, o le itumalo o Guanajuato i aso nei sa nonofo ai tagata o le atunuu o Chichimecas, o se nofoaga e taua o le Paxtitlán, lea sa tele ai rane.

E foliga mai o tagata Initia o Tarasaka na latou o ma latou na faaigoa ia Quanashuato, o le "maugamau o rane." Ua iloa e oʻo atu ile tausaga e 1546 ua uma ona suʻesuʻe e le Sipaniolo le itu ma ua faʻatuina e Rodrigo Vázquez se lafumanu. I le va o lena aso ma le 1553, o mea taua na mauaina o auro ma siliva o teuina minerale na faia, o le sili lauiloa na faia e Juan de Rayas i le 1550. E oʻo mai i le tausaga na sosoʻo ai, e fa tolauapiga poʻo ni aiga na nonofo i le nofoaga e vaʻaia ai ia latou maina faʻatoa maua. , faʻatasi ai ma latou le sili ona taua e taʻua o Santa Fe.

E ui lava na osofaʻi e le au Chichimecas ma le tele o taimi, ae o le Real de Minas na faʻatuina e avea ma ofisa o le pulenuu i le 1574, ma faʻaogaina le igoa o Villa de Santa Fe i le Real y Minas de Guanajuato. I le 1679 ua uma ona i ai se blazon poʻo se ofu o lima ma i le 1741 na maua ai le igoa o le taulaga mo "le sili faʻafaigofieina ofoina atu e le tele o siliva ma auro maina". Na sainia e le Tupu Felipe V le Tusi Faʻamaonia ma faʻaigoaina o le Ciudad Real de Minas de Santa Fe de Guanajuato e sili ona tamalii ma faʻamaoni.

O lenei nofoaga na faʻamalosia ai se atinaʻe na faʻatutuina ni uiga faʻapitoa i totonu o le taulaga na mafua mai i le faʻasolitulafono o laufanua o laufanua, fetuʻutuʻunaʻi le tufatufaina atu o ia nofoaga ma tusia ai ni auala uiga ese, sikuea, sikuea, ala savali ma ala savali o ni foliga vaaia uiga ese, o se tulaga na aoga tele i ai. taulaga e tatau ona avea o se tasi sili ona taʻutaʻua i lo tatou atunuʻu.

Muamua lava, na faia mai i tuaoi e fa: Marfil poʻo Santiago, Tepetapa, Santa Ana ma Santa Fe; E i ai le manatu o le mulimuli na ulumatua ma na tu i le mea o loʻo i ai le pitonuʻu o La Pastita. O le tuʻufaʻatasia o le taulaga na aofia ai foʻi ma se alia e masani ona ui atu i le ogatotonu o le nofoaga, ma liliu ai i le Calle Real, o le autu lea o le taulaga ma o ona itu, i tafatafa o maʻa maualuluga, na fausia ai fale o ona tagata. O lenei auala, ua lauiloa nei o Belaunzarán, o se tasi o auala sili ona matagofie mo ona vaega i lalo o le eleele, ona auala laupapa ma ona tulimanu matagofie e faʻatautaia ai ona ala feʻaveaʻi. O le sili ona taua ma mauoa fausiaina na faia i le piniki quarry, ae mo le sili atu tauagafau adobe ma vaeluaina puipui na faʻaaogaina, o se itu na maua ai se uiga lanu e amata mai mumu mumu i lanumeamata tone, pasi atu i piniki; stratified omeaware na faʻaaogaina mo auala, ala faʻalava ma veneers.

O le tamaoaiga na maua e le aʻai agaʻi i le seneturi lona 18, faʻafetai i le oa tele o auro ma siliva, na faʻaalia i lona fausaga lautele ma lotu. Peitai, e manaʻomia le faʻaigoaina, mo se faʻataʻitaʻiga, o le falelotu muamua, faʻamanuiaina i le 1555, o le Falemai de los Indios Otomíes, o le tuleiga a le Colegio de Compañía de Jesús, na faʻavaeina i le 1589, lea sa tu ai i le taimi nei le Iunivesite ma le lotu lotu anamua. valaʻauina Falemai, na amata mai le ogatotonu o le 16th seneturi, aso nei toe faʻaleleia faʻatasi ma ma se togitogiga i luga o lona faʻafanua ma le ata o Our Lady o Guanajuato.

O loʻo ofoina atu e le taulaga avanoa e iai vaʻaiga eseʻese ma vaʻaiga matagofie, ma ona sikuea e faʻataʻatia ai fale e sili ona fiafia iai, pei o San Francisco, lea e gata ai le auala a Sopeña, i luma o le malumalu o San Francisco, faʻatasi ai ma le faʻafuaseʻi o foliga o le fale. Seneturi lona 18 e faʻatusatusa i le falelotu tuaʻoi o le Santa Casa. I se isi itu o loʻo i ai le Union Garden, i le itu i saute o le fale tu matagofie o San Diego, lea sa masani ona i ai se nofoaga tuai o taupulega; o le malumalu na faʻaleagaina e se lolo ma toe fausia i le 18th seneturi e ala i le faʻalavelave a le Count of Valenciana. O lona faʻapaologa o loʻo i totonu o le faʻaaloalogia faʻapitoa ma le ea malulu

Mulimuli ane o le Plaza de la Paz, faʻataʻamilomiloina e ni fale mananaia e pei o le Maota o le Malo, o se fale tulaga ese o le aitalafu o malo, o se galuega mai le faʻaiuga o le seneturi lona 18, na faʻatatauina i le tusiata o Francisco Eduardo Tresguerras, o loʻo i ai se faʻafanua sili ona lelei ma le poletito matagofie totonu; le Fale o le Faitauga o Gálvez ma le Fale o Los Chico. I le itu i sasaʻe o le sikuea o loʻo iai le basilica maoaʻe a Nuestra Señora de Guanajuato, na fausia i le seneturi sefulufitu i se ituaiga paʻu, lea e tu ai le ata taua o le Lady of Santa Fe de Guanajuato i totonu o lona fata faitaulaga sili. I tua atu o le Basilica o loʻo iai leisi sikuea e muamua i le maluola o le malumalu o le Sosaiete a Iesu, na fausia i le 1746 faʻatasi ai ma le lagolago a Don José Joaquín Sardaneta y Legazpi. O le fale o loʻo i ai se tasi o foliga sili ona matagofie i totonu o Mekisiko ma le fale tetele na faʻaopopoina i le seneturi talu ai e le tusiata o Vicente Heredia. I le itu i sisifo o lenei malumalu o le lotoa o le Iunivesite, o le Colegio de la Purísima na faavaeina e le au Jesuits i le faaiuga o le 16th seneturi; o le fale na faia suiga i le 18th seneturi ma nisi sili atu i le ogatotonu o lenei seneturi. I le itu i sasaʻe o le Kamupani le Plaza del Baratillo, lea o loʻo mitamita ai se vaipuna matagofie na aumaia mai Florence i faʻatonuga a le Emperor Maximiliano, ma i le itu i sisifo o loʻo tu ai le malumalu o San José.

Faʻaauau i Juárez Street, oe pasi ane i le Fono Faitulafono Palace, a 19 seneturi fausiaina; i luga atu o le fale sa masani ona avea ma Royal House o Faʻataʻitaʻiga, o se maoaʻe Baroque maota ma le taulaga muamua tamaloa ofutau i luga o le façade. Mai iina, o se tamai auala kolosi pasi atu i le Plaza de San Fernando e oʻo atu i le Plazuela de San Roque, o se matagofie kolone kolone na faʻatautaia le falesa o le igoa lava e tasi ma o le sili ona tuai faʻasaoina, fausiaina i le 1726. O le faʻafitauli o loʻo i ai le avanoa i le togalaʻau matagofie a Morelos, e muamua atu i le malumalu o Belén, o se fausiaina o le seneturi lona 18 ma se faitotoʻa talafeagai ma fatafaitaulaga matagofie i totonu. Mai le tasi itu o le malumalu, o se auala e aʻe i matu e tau atu i le Alhóndiga de Granaditas fale; Na manatu e faʻaputu saito ma meaʻai, na amataina lona fausiaina i le 1798 i lalo o le poloketi a le tusiata o Durán y Villaseñor e faʻauma i le 1809 i lalo o le vaʻavaʻaiga a José del Mazo. O lona lautele ata o se matagofie faʻataʻitaʻiga o le neoclassical sivili fale o Mekisiko.

Masani avanoa o le taulaga o sikuea ma auala, i totonu e mafai ona tatou taʻua ai le plazuela de la Valenciana, Los Ángeles, Mexiamora, le lauiloa ma le fiafia Callejón del Beso ma Salto del Mono. O isi fale lotu taua o le Malumalu o Guadalupe, fausia i le 18th seneturi i se sitaili faʻaali Baroque, o le Malumalu o El Pardo, mai foi i le 18 seneturi, ma lona façade tumu i laʻau motifs faʻaaogaina lelei i le vilimaʻamea.

I fafo atu o le Historic Center, i le itu i matu, o le malumalu o le Valenciana faapaiaina ia San Cayetano, o lona matagofie churrigueresque façade mai le 18th seneturi na faatusatusa ia i latou o le Sagrario ma le Santísima i Mexico City. O le malumalu na fausia i luga o le talosaga a Don Antonio de Obregón y Alcocer, muamua faitauga o Valencia, i le va o le 1765 ma le 1788. O le lotoā o loʻo puipuia ai ni fatafaitaulaga matagofie ma se pulelaa taua na teuteuina i ponaivi ma laʻau taua. O le malumalu o Cata e tatau foʻi ona faʻatauaina faapitoa. Siʻi i luma o le sikuea o aso nei ua taʻua o Don Quixote, o se tasi lea o faʻataʻitaʻiga sili ona lelei a Mekisiko Baroque, o lona foliga faʻatauvaga o le Valenciana. O loʻo tu i le taulaga 'aʻai o le igoa tutusa ma lona fausiaina aso mai le 17 senituri.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: FIRST IMPRESSIONS OF GUANAJUATO!- Mexicos Most Beautiful City? Mexico Travel Vlog (Mae 2024).