Muamua vaʻaiga o muamua-Hispanic geometry

Pin
Send
Share
Send

I lo tatou seneturi ua amata ona amanaʻia o aganuʻu a Mesoamerica sa i ai le vateatea, poto masani ma le numera o le atamai.

E toʻaitiiti na suʻesuʻeina lenei vaega mulimuli, ma seʻia oʻo i le 1992, ina ua amata suʻesuʻe e le matematika o le Monterrey Oliverio Sánchez i le poto masani o tagata Mekisiko, e leai se mea na iloa e uiga i lenei aʻoaʻiga. I le taimi nei, tolu muamua-Hispanic maafaamanatu na auʻiliʻiliina geometrically ma o mea na maua e ofo ai: i le na o le togitogia faʻatagata monoliths, le tagata Mekisiko na mafai ona fofoina le fausiaina o masani uma polygons e oʻo i le 20 itu (seʻi vagana ai le nonacaidecagon), e oʻo lava i latou o le numera sili o autafa, ma ofoofogia faʻatusatusaga. I se faʻaopopoga, na ia foʻia ma le poto le faʻatulagaina ma le faʻatonutonuina o itu faapitoa e faia ai le tele o vaevaega o le liʻo ma tuʻuina faʻailoga e faʻailoa ai le fofo o se tasi o faʻafitauli faigata i le geometry: o le sikuea o le liʻo.

Ia tatou manatua o tagata Aikupito, Kaletaia, Eleni ma Roma muamua, ma tagata Arapi mulimuli ane, na oʻo i se maualuga aganuu tulaga ma ua manatu o matua o le matematika ma geometry. O luitau faʻapitoa o le geometry na taulimaina e le matematika o na aganuu maualuluga anamua ma o latou manumalo na pasi mai lea augatupulaga i lea augatupulaga, mai lea taulaga i lea taulaga ma mai lea seneturi i le seneturi seʻia oʻo mai ia matou. I le seneturi lona tolu BC, Euclid faʻavaeina tapulaʻa mo le fuafuaina ma le fofoina o geometry faʻafitauli pei o le fausiaina o masani polygons ma eseese numera o itu ma le naʻo punaoa a le pule ma le tapasa. Ma, talu mai Euclid, na i ai ni faʻafitauli se tolu na faʻaaogaina le atamai o aliʻi sili o le geometry ma le matematika: o le toe faia o se pusa (fausiaina se pito o le poloka o lona maualuga e faaluaina nai lo le tuuina pusa), le trisection o se tulimanu (fausiaina o le tulimanu tutusa i le tasi vaetolu o le atofaina sikoa) ma le sikuea sikuea le liʻo (fausiaina o se sikuea o lona laualuga e tutusa ma lena o se liʻo foaʻi). I le iuga, i le XIX seneturi o lo tatou vaitaimi ma le fesoasoani a le "Prince of Matematika", Carl Friederich Gauss, le mautinoa le mafai o le foʻia o se tasi o nei tolu faʻafitauli ma le punaoa tasi a le pule ma le tapasa na faʻamautuina.

Muai Vave-HISPANIC INTELLECTUAL PULEGA

Faʻailoga o loʻo tumau pea e uiga i le tagata ma agafesoʻotaʻi lelei o le muaʻi-Hispanic tagata o se avega o le faʻaiteteina manatu faʻaalia e le au manumalo, lotu ma tagata faʻamaumau na manatu i latou o tagata faʻanana, tagata faʻasotoma, tagata faʻafefe ma taulaga o tagata soifua. O le mea e lelei ai, o le le mafai ona maua o vaomatua ma mauga puipuia nofoaga tutotonu o taulaga tumu i stelae, lintels ma sculptie frieze, lea taimi ma le suiga o tagata tulaga na tuʻuina mai i totonu o tatou aʻapa atu mo faʻatekonolosi, ata ma saienisi iloiloga. I se faʻaopopoga, codts na aliaʻe mai na faʻasaoina mai le faʻatafunaga ma le matua ofo tele vaneina megaliths, moni maa encyclopedias (pea undeciphered mo le tele o vaega), lea atonu na tanu e tagata muamua-Hispanic tagata ao le i latalata atu i le lata o le faiaina ma ua avea nei ma talatuu o loʻo laki tatou mauaina.

I le 200 tausaga ua tuanaʻi, na aliali mai ai ni vaega taua o tu ma agaifanua a le Hispanic, lea na taumafai e faʻalatalata atu i le atamai moni o nei tagata. I le aso 13 o Aukuso, 1790, ina ua toe faʻaleleia galuega sa faʻatautaia i le Plaza Mayor o Mexico, na maua ai le faʻatagata maoaʻe o le Coatlicue; Fa masina mulimuli ane, ia Tesema 17 o lena tausaga, i ni nai mita mai le mea na tanu ai lena maʻa, na aliaʻe mai ai le Maʻa o le La.O le tausaga mulimuli ane, ia Tesema 17, na maua ai le cylindrical megalith o le Maa o Tizoc. Ina ua maeʻa maua nei maʻa e tolu, na vave loa ona suʻesuʻeina e le tagata poto ia Antonio León y Gama. O ana faʻaiuga na sasaa mai i totonu o lana tusi Faʻamatalaga faʻasolopito ma faʻasologa o maʻa e lua i le taimi o le fou faataina o loo fausiaina i le Main Square o Mekisiko, na latou maua i ai i le 1790, ma se fesoasoani faaopoopo auiliili mulimuli ane. Mai ia te ia ma mo le lua seneturi, o le tolu monoliths na onosaia le tele o galuega o le faʻauigaina ma toʻeseʻesega, o nisi ma le vao faʻaiuga ma isi ma ofoofogia sailiga e uiga i le aganuʻu Aztec. Peitai, laʻititi lava na auʻiliʻiliina mai le manatu o le matematika.

I le 1928, na taʻua ai e Mr. Alfonso Caso: […] o loʻo iai se metotia e oʻo mai i le taimi nei e leʻi maua lava le faʻalogo e tatau ai ma e seasea lava ona faʻataʻitaʻia; O loʻo ou taʻua le filifiliga o le module poʻo le fua sa fausia ai mo sina taimi ”. Ma i lenei sailiga sa ia tuuina atu o ia lava i le fuaina o le igoa Aztec Kalena, le Tizoc Stone ma le Quetzalcóatl Malumalu o Xochicalco, mauaina ofo ofoofogia i totonu ia latou. O lana galuega na lolomiina i le Mekasini Mekasini o Archeology.

Ile luasefululima tausaga mulimuli ane, ile 1953, na faʻatino ai e Raúl Noriega suʻesuʻega faamatematika o le Piedra del Sol ma 15 "faʻamanatu faʻafanua o aso anamua o Mekisiko", ma tuuina mai se manatu e uiga ia latou: "O le maafaamanatu tuʻufaʻatasia, ma magisterial formulate, o le matematika faʻaaliga (i taimi o le afe ma afe o tausaga) o gaioiga a le La, Venus, le Moon ma le Lalolagi, faʻapea foi ma, atonu na faia e Jupiter ma Saturn ”. I luga o le Maʻa o Tizoc, na manatu Raúl Noriega o loʻo iai "faʻaaliga o foliga o le paneta ma gaioiga na faʻatatau ia Venus." Peitaʻi, e leʻi faʻaauau ana faʻamatalaga i isi sikola o le matematika faasaienisi ma le vateatea.

FAAALIGA O MEXICAN GEOMETRY

I le 1992, na amata ai ona suʻesuʻe e le matematika o Oliverio Sánchez le Maʻa o le La mai se tulaga e leʻi tupu muamua: o le geometric tasi. I lana suʻesuʻega, na toʻesea ai e le aliʻi o Sánchez le tuʻufaʻatasi o le maʻa geometric o le maʻa, na faia mai pentagons fesoʻotaʻi, o se vaega faigata o liʻo felavasaʻi o mafiafia eseese ma eseesega vaevaega. Na ia mauaina i le tuʻufaʻatasia o faʻailo e fausia saʻo polygons masani. I lana suʻesuʻega, na faʻamatalaina ai e le matematika i le Stone of the Sun ia faʻagaioiga na faʻaaoga e le Mekisiko e fausia ai, ma le pule ma le tapasa, o polygons masani o le numera tele o itu na faʻaavanoaina e le geometry faʻaonapo nei e le mafai ona faʻamutaina; o le heptagon ma le heptacaidecagon (fitu ma le 17 itu). I se faʻaopopoga, na ia toʻesea le metotia na faʻaaogaina e le Mekisiko e fofo ai se tasi o faʻafitauli ua taʻua e le mafai ona foʻia i le Euclidean geometry: o le faʻatulagaina o le tulimanu o le 120º, ma o le nonagon (masani polygon ma iva itu) na fausiaina ma se latalata auala. , faigofie ma matagofie.

Mauaina FUAFUAGA

I le 1988, i lalo o le taimi nei fola o le lotoa o le ex-archdiocese fale, tu ai ni nai mita mai le Templo Pulenuu, se isi maoaʻe vaneina muamua-Hispanic monolith na maua e tutusa foliga ma foliga i le Piedra de Tizoc. Na faaigoaina ia Piedra de Moctezuma ma siitia atu i le National Museum of Anthropology, lea na tuu ai i se nofoaga lauiloa i le potu Mexico ma se igoa puʻupuʻu: Cuauhxicalli.

E ui lava o faʻasalalauga faʻapitoa (anthropology bulletin ma mekasini) ua maeʻa faʻasalalauina uluaʻi faʻauigaina o faʻailoga o le Moctezuma Stone, e fesoʻotaʻi ia latou ma le "solar solar", ma tagata o loʻo faʻataʻitaʻia ai e le au fitafita le vaega o le igoa glyphs o loʻo i ai. Faʻatasi ma latou, o lenei monolith, pei o le sefulu ma le lua faʻamanatuga ma foliga geometric mamanu, o loʻo taofia se undeciphered lilo e sili atu i le gaioiga o le "mauaina loto i taulaga tagata."

I le taumafai ai e faʻalatalata i le numera o mea o loʻo iai i le muaʻi faʻa-Hispanic monuments, na ou faʻafesagai ma maʻa o Moctezuma, Tizoc ma le La e suʻesuʻeina le lautele o latou tulaga e tusa ai ma le polokalame na faʻaaogaina e le faamatematika o Oliverio Sánchez. Na ou faʻamaonia o le tuʻufaʻatasiga ma le lautele o mamanu o monolith taʻitasi e eseʻese, ma e oʻo lava i le tuʻufaʻatasia o le geometric fausiaina. O le Maʻa o le La na fausia e mulimulitaʻia le faʻataʻitaʻiga o polygons masani ma le numera numera o itu e pei o itu e lima, fitu ma le 17 itu, ma i latou e fa, ono, iva ma faʻatele, ae e leʻo iai se tali mo na o le 11, 13 ma 15 itu, o loʻo i luga o maʻa muamua e lua. I le Moctezuma Stone, o le geometric fausiaina auala o le undecagon (o lona uiga ma o loʻo faʻamamafaina i le sefulutasi panels ma faʻalua tagata foliga vaneina luga o lona pito) ma le tricadecagon ua manino vaʻaia. Mo lona vaega, o le Piedra de Tizoc e faʻamatalaina e le pentacaidecagon, o lona uiga na faʻaalia ai le 15 faʻalua faʻatusa o lana pese. I se faʻaopopoga, i maʻa uma (o Moctezuma ma Tizoc) o loʻo i ai metotia o le fausiaina o polygons masani ma le maualuga numera o autafa (40, 48, 64, 128, 192, 240 ma oʻo atu i le 480).

O le geometric atoatoa o le tolu auʻiliʻiliina maʻa faʻatagaina mo faigata numera matematika. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le Moctezuma Stone o loʻo iai faʻailoga e foʻia ai, ma se metotia atamai ma faigofie, ole faʻafitauli e le mafai ona sololelei ile sili atu ole geometry: ole sikuea ole liʻo. E masalosalo na mafaufau le matematika o tagata Aztec le tali i lenei faʻafitauli tuai o le Euclidean geometry. Peitai, pe a foʻia le fausiaina o le masani 13-itu polygon, o le muaʻi-Hispanic geometers na foia ma le poto, ma le lelei latalata o le 35 sefulu afe, o le sikuea o le liʻo.

E le masalomia lava, o tolu muamua-Hispanic monoliths na matou talanoaina, faʻatasi ai ma le 12 isi faʻamanatuga o foliga tutusa o loʻo i ai i fale mataʻaga, fausia ai se tusi faʻamaumauga o geometry ma maualuga matematika. Taitasi maa e le o se tuʻu eseʻese tala; O ona fuataga, ata, ata ma fatuga o loʻo faʻaalia mai o ni fesoʻotaʻiga faʻafuaseʻi o se mea faigata faʻatekonolosi na mafai ai e tagata Mesoamerican ona fiafia i se olaga o le sologa lelei o le soifua lelei ma le ola fealofani ma le natura, lea na taua i tala o faʻamaumauga ma faʻamaumauga o ua sau ia matou.

E faʻamalamalamaina lenei ata ma malamalama i le atamai tulaga o le muaʻi-Hispanic aganuʻu o Mesoamerica, o se toe faʻafouina auala ma atonu o se lotomaualalo toe teuteuina o auala faʻavaeina ma taliaina seia oʻo i le taimi nei o le a tatau ai.

Punavai: Le iloa Mekisiko Nu 219 / Me 1995

Pin
Send
Share
Send

Vitio: What Is Oumuamua? With Dr. Karen Meech (Mae 2024).