Tina Modotti Olaga ma galuega i Mexico

Pin
Send
Share
Send

I le loloto ai i galuega tetele e lua o le 20 seneturi, o le tauiviga mo manatu lautele o le Communist Party ma le fausiaina o se ata mai Mekisiko ina ua maeʻa le suiga, o le tagata puʻe ata o Tina Modotti ua avea ma faʻailoga o lo tatou seneturi.

Tina Modotti na fanau i le 1896 i Udine, o se taulaga i matu sasaʻe o Italia lea i lena taimi o se vaega o le Austro-Hungarian Empire ma sa i ai se tu masani o le aufaigaluega-vaalele faalapotopotoga. Pietro Modotti, o se lauiloa pueata puʻeina ma le uso o lona tama, atonu o le muamua na faʻailoa atu ia te ia le faʻamaneta o le fale suʻesuʻe. Ae i le 1913 na alu ai le taulealea mo le Iunaite Setete, i le mea na malaga ese atu ai lona tama, e faigaluega i Kalefonia e pei o le toatele o isi tagata Italia faamalosia e tuua lo latou atunuu ona o le mativa o le latou itulagi.

Tina e tatau ona aʻoaʻoina se gagana fou, auai i le lalolagi o galuega falegaosimea ma le tuputupu aʻe o tagata faigaluega - malosi ma heterogeneous - lea na avea lona aiga ma se vaega. E leʻi leva, ae feiloaʻi ma le fatusolo ma le atisi tusi o Roubaix de LʻAbrie Richey (Robo), lea na ia faʻaipoipo i ai, ma ua fesoʻotaʻi ma le lalolagi poto eseese o le WWI Los Angeles. O lona lalelei lalelei faʻatagaina ai ia ia se matafaioi o se oso oso lemu ata tifaga i le amataga Hollywood pisinisi. Ae o Tina o le a fesoʻotaʻi i taimi uma ma tagata o le a faʻatagaina o ia e mulimuli i le ala na ia filifilia, ma o se lisi o ana soa ua ofoina mai nei ia i matou se faʻafanua moni o ana mea e fiafia i ai.

Robo ma Tina faʻafesoʻotaʻi ma nisi Mekisiko atamamai pei o Ricardo Gómez Robelo, na malaga mai ona o le faigata post-revolusion faaupufai tulaga i Mekisiko ma, ae maise lava Robo, fiafia i talafatu ua amata ona avea ma vaega o le talafaʻasolopito o Mekisiko i le 1920s. I le vaitaimi lea, na feiloaʻi ai ma le tagata pueata ata a Amerika o Edward Weston, o se tasi lea o aafiaga taua i lona olaga ma lana galuega.

Art ma polokiki, le tutusa tautinoga

Ua asiasi Robo i Mekisiko i le mea na ia maliu ai i le 1922. Ua faʻamalosia Tina e alu i le falelauasiga ma ua alofa i le galuega tusi ata o loʻo atiaʻe. O le mea lea i le 1923 na ia toe malaga atu ai foi i le atunuu o le a avea ma punavai, faalauiloa ma molimau o lana galuega puʻe ata ma lana faapolokiki tautinoga. O le taimi lenei e amata ia Weston ma le latou poloketi, ia ia aʻoaʻo e puʻeina ata (i se faʻaopopoga i le poto lelei i se isi gagana) ma ia ia atiaʻe se gagana fou e ala i le mea puʻeata. I le laumua na latou vave auai i le vaega o tusiata ma atamamai na faataamilo i le asiosio o Diego Rivera. Weston maua le tau fesoasoani i lana galuega ma Tina e aʻoaʻoina o lona fesoasoani o le maeʻaeʻa falesuesue galuega, avea ma ona taua fesoasoani. Tele tala na fai mai e uiga i le tau i lena taimi na foliga mai e le maluelue ai tautinoga faatufugaga ma faaupufai, ma i le faaItalia o lona uiga o le sootaga ma le laititi ae taua Mekisiko Communist Party.

Weston toe foʻi mai mo ni nai masina i Kalefonia, lea na faʻaaoga e Tina le avanoa e tusi ai ni tusi pupuu ma le malosi e faʻatagaina ai matou e suʻe ona talitonuga o loʻo tupu aʻe. I le toe foʻi mai o Amerika, na faʻaalia uma i Guadalajara, ma ua alofagia e le nusipepa a le atunuʻu. E tatau foi ona toe foʻi Tina i San Francisco, i le faaiuga o le 1925 ina ua maliu lona tina. O iina na ia toe faʻamautuina ai lona talitonuga tusi ata ma mauaina ai se meapueata fou, o le ua faʻaaogaina o le Graflex e avea ma ana soa faʻamaoni mo le isi tolu tausaga o le matua o se pueata.

Ina ua toe taliu atu i Mekisiko, ia Mati 1926, Weston amata le poloketi o le faʻataʻitaʻia o mea taulima, faʻataʻitaʻiga kolone ma faatufugaga faʻaonapo nei e faʻailoa ai le tusi a Anita Brenner, tupua i tua atu o fatafaitaulaga, o le a faʻatagaina ai latou e maimoa i se vaega o le atunuʻu (Jalisco, Michoacán, Puebla ma Oaxaca) ma suʻesuʻe i le lauiloa aganuʻu. I le taufaaiuiuga o le tausaga na tuua ai e Weston Mekisiko ma Tina amataina le la mafutaga ma Xavier Guerrero, o se atavali ma o se tagata galue malosi o le PCM. Peitai, o le a ia tausia se epistolary sootaga ma le pueata seia oo i le amataga o lona nofo i Moscow. I lenei vaitau, na ia tuʻufaʻatasia lana gaioiga o se pueata puʻeina ma lona auai i galuega a le Pati, lea e faʻamalosia ai ana fesoʻotaʻiga ma nisi o sili ona fiafia i le faia o aganuu o lena sefulu tausaga, o tagata Mekisiko ma tagata mai fafo na o mai i Mekisiko e molimauina le suiga faʻaleaganuʻu. Lea na tele na tautalagia.

Lana galuega amata ona aliali mai i aganuu mekasini pei o Foliga, Foafoa Art Y Mekisiko Folkways, faʻapea foʻi ma Mekisiko tauagavale-faʻasalalau lolomiga (Le Machete), Siamani (AIZ) Amerika (Fou Misasa) ma Soviet (Puti Mopra). E faʻapena foi, o loʻo tusia ai galuega a Rivera, José Clemente Orozco, Máximo Pacheco ma isi, e faʻatagaina ai ia ona suʻesuʻe auiliili i eseesega tusi ata a tagata na tusia ata o lena vaitaimi. I le afa lona lua o le 1928, na amata ai le la faigauo ma Julio Antonio Mella, o se tagata faipisinisi mai Cuba na faaaunuua i Mekisiko o le a faailogaina lona lumanaʻi, talu mai ia Ianuari o le tausaga na sosoo ai na fasiotia ai o ia ma Tina sa aafia i suesuega. Na atili ai ona faateteleina le tulaga faaupufai a le atunuu, ma o sauaga o le tetee i le pulega o le maota o le aso. O Tina e nofo pea ia Fepuari 1930, ina ua tuliesea o ia mai le atunuu ua tuuaia i lona auai i se taupulepulega e fasioti le peresitene fou filifilia, Pascual Ortiz Rubio.

I lenei tulaga le fiafia, Tina o loʻo faʻatinoina ai ni galuega taua se lua mo lana galuega: na ia malaga atu i Tehuantepec lea na ia puʻeina ai ni ata e faʻailogaina ai se suiga i lana gagana aloaia e foliga mai o loʻo agaʻi atu i se auala saoloto, ma ia Tesema na ia faia ai lana uluaʻi faʻaaliga. . O lenei e faia i le National Library faʻafetai i le lagolago a le faifeʻau o le National University, Ignacio García Téllez ma Enrique Fernández Ledesma, faatonu o le faletusi. Na faʻaigoa e David Alfaro Siqueiros, "O le faʻaaliga muamua lava lea i Mekisiko!" I le tuua ai o le atunuu i ni nai aso, na faatau atu ai e Tina le tele o ana meatotino ma tuua ai ni ana mea puʻe ata ma Lola ma Manu álvarez Bravo. Lea ua amata le lua tulaga o femalagaaiga, fesoʻotaʻi i lana galuega faaupufai e faʻateleina pulea lona olaga.

I le masina o Aperila 1930, na ia taunuʻu ai i Perelini na ia taumafai ai e galue o se pueata puʻeata ma se meapueata fou, o le Leica, e faʻatagaina ai le tele o le fealuaʻi ma le feavataʻi, ae na ia mauaina e feteʻenaʻi ma lona auiliiliina gaioiga fou. I le le fiafia i lona faigata i le galue o se pueata puʻe ata ma popole i suiga suiga faaupufai a Siamani, na ia tuua ai mo Moscow ia Oketopa ma auai atoa i le galuega i Socorro Rojo Internacional, o se tasi o ausilali faʻalapotopotoga a le Communist International. Na sia mea itiiti ma sina mea itiiti, na te tuʻua le puʻeina o ata, puʻeina e faʻamaumauina mea na ia faia, tuʻuina atu lona taimi ma taumafaiga i gaioiga faʻalemalo. I le laumua o Soviet, na ia faamautuina ai lona fesoʻotaʻiga ma Vittorio Vidali, o se Italia komesina, na la feiloai i Mekisiko ma o le a ia faʻasoaina i ai le sefulu tausaga mulimuli o lona olaga.

I le 1936 sa iai o ia i Sepania, o finau mo le manumalo o le malo o le malo mai le vaega a le au komunisi, seia oo i le 1939 na faamalosia ai o ia e toe malaga ese atu, i lalo o se igoa sese, ae le i faiaina le Republic. I tua atu i le laumua Mekisiko, na amata ai e Vidali se olaga taumamao mai ana uo tusiata tuai, seia oo ina faateia o ia i le oti, na o ia i le taxi, ia Ianuari 5, 1942.

O se galuega Mekisiko

E pei ona tatou vaʻaia, o le ata puʻeina o Tina Modotti e faʻatapulaʻaina i tausaga na soifua ai i le atunuʻu i le va o le 1923 ma le 1929. I lenei lagona, o lana galuega o Mekisiko, o lea na oʻo mai e faʻatusa nisi o vaega o le olaga i Mekisiko i na tausaga. . O le malosiʻaga o ana galuega ma galuega a Eteuati Weston i le ata faʻataʻitaʻi ata a Mekisiko ua avea nei ma vaega o le talaʻaga o puʻe ata i le tatou atunuʻu.

Na aʻoa e Modotti mai Weston le faʻaeteete ma le mafaufau loloto i mea na ia tumau ai lona faʻamaoni. Muamua Tina faʻamanuiaina le faʻailoaina o mea (tioata, rosa, tootoo), ona ia taulaʻi atu i le sui o alamanuiaina ma fausaga modernity. Na ia faaalia uo ma tagata ese e tatau ona avea ma molimau i le tagata lava ia ma le tulaga o tagata. Faʻapena foi, na ia tusia polokiki polokiki ma gaosia faasologa ina ia mafai ai ona fausiaina faʻailoga o galuega, tina, ma fouvalega. O ana ata maua ai se originality tala atu o le mea moni latou sui, mo Modotti le taua mea o le faia ia latou faʻasalalau se aitia, se setete o le mafaufau, o se malo faaupufai.

Matou te iloa lona manaʻomia e faʻatonutonu aafiaga e ala i le tusi na ia tusia i le Amerika ia Fepuari 1926: "E oʻo lava i mea ou te fiafia i ai, o mea mautu, o le a ou faia ia latou faia e ala i se metamorphosis, o le a ou liliuina i latou i ni mea mautu. abstract mea ", O se auala e faʻatonutonu ai le vevesi ma le" le malamalama "oe e fetaiaʻi i le olaga. Ole filifiliga lava e tasi ole mea puʻeata e faigofie ai mo oe ona fuafua le faʻaiuga mulimuli i le faʻatagaina oe e vaʻaia le ata i lona faʻaiuga. O ia manatu e ono mafaufau ai se tasi i se suʻesuʻega e faʻatonutonu uma ai suiga, i le isi itu, e galue pea o ia i le auala peʻa taua le faʻamaumauga taua o ata. I leisi itu, e oʻo lava i ana ata puʻeina ma faʻailoga ata e matele ina faʻailoa mai le lagona mafanafana o le iai o le tagata. I le taufaaiuiuga o le 1929 na ia tusia ai se faʻaaliga puʻupuʻu, E uiga i le pueina o ata, o se iʻuga o le manatunatuga lea e faamalosia ai i le taimi o lona faʻaaliga; o se ituaiga paleni o lona olaga tusiata i Mekisiko ae le i oʻo i le latalata i lona alu ese. Lona aluʻese mai le faʻavae taua aulelei mataupu faavae faʻavaeina Edward Weston galuega e talisapaia.

Peitaʻi, e pei ona matou vaʻaia, o lana galuega e ova i laʻasaga eseʻese e o mai i le toʻesea o elemene o le olaga i aso uma i ata puʻeina, lesitalaina ma le fausiaina o faʻailoga. I se lautele lautele lagona, uma nei faʻaupuga mafai ona aofia ai i totonu o le manatu o le pepa, ae o le faʻamoemoe e eseese i latou taʻitasi. I ana ata e sili ona lelei, o lana tausiga aloaʻia i le faʻavasegaina, mama o fomu ma le faʻaaogaina o moli e maua ai se vaʻaiga vaʻaia ua manino mai. Na ia mauaina lenei mea e ala i se paleni paleni ma faigata lea e manaʻomia muamua faʻamatalaga auiliili, lea mulimuli ane faʻaopoopoina e itula o galuega i le potu pogisa seʻia ia mauaina le kopi na faʻamalieina ai o ia. Mo le tusiata, o se galuega na faʻatagaina ai o ia e atiaʻe lona agavaʻa faʻaalia, ae o lea, faʻaititia ai itula na tuʻuina atu e faʻatonu galuega faapolokiki. Ia Iulai 1929, na ia taʻutaʻu atu ia Weston: "E te iloa Eteuati o loʻo ia te aʻu pea le ata lelei o le ata atoatoa, o le faʻafitauli o le leai lea o se taimi paganoa ma le toʻafilemu e manaʻomia e galue faʻamalieina ai."

O se mauoa ma faigata olaga ma galuega lea, ina ua maeʻa tumau-galo mo le tele o tausaga, na taitaiina atu ai i le le gata i numera o tusitusiga, pepa faʻamaonia ma faʻaaliga, lea e leʻi maeʻa a latou avanoa o auiliiliga. Ae, sili i mea uma, o le faia o ata e tatau ona vaʻaia ma fiafia i ai. I le 1979 Carlos Vidali foai 86 leaga o le tusiata i le National Institute of Anthropology and History i le igoa o lona tama, Vittorio Vidali. O lenei taua taua aoina tuʻufaʻatasia i le National Photo Library o le INAH i Pachuca, ona faʻatoa faʻavaeina, lea o loʻo teuina ai o se vaega o measina a le atunuʻu. I lenei auala, o se taua vaega o ata na faia e le pueata puʻeina tumau i Mekisiko, lea e mafai ona maimoaina i le komepiuta lisi na atiaʻe lenei faʻalapotopotoga.

ArtDiego Riveraextranjeros en méxicophotografasfridahistory o le puʻeina i mexicointelectuales mexicoorozcotina modotti

Rosa Casanova

Pin
Send
Share
Send

Vitio: THE PHOTOGRAPHER (Mae 2024).