Le Sili Manatu Taulaga o Zacatecas

Pin
Send
Share
Send

O le Magical Town o Zacatecas e tumu i matagofie fausaga, nofoaga matagofie e malolo ai, tu ma aga masani a musika, aso faʻamanatuina ma le matagofie o le gastronomy.

Jerez de García Salinas

Lenei fou ma laiti Zacatecan taulaga tu sili atu ma le 50 kilomita mai le setete laumua, e iloga i lona sivili ma faʻalelotu tusiata, togalaʻau ma paka, ma ona musika, kukaina ma tufuga tu ma aga masani.

O Jerez de García Salinas o se taulaga e fiafia tele i musika ma i le aso 22 o Novema, o le aso o Santa Cecilia, o le sui o le au musika, o le taimi o loo faatali ma le naunautai i le Tambora Festival e faia i le Pueblo Mágico.

O le ituaiga musika o le Zacateco tamborazo na faia i le amataga o le 19 seneturi ma lona faʻataunuʻuina e aofia ai le drums ma matagi mea faifaaili. I le taimi o le tausamiga, o le taulaga e tumu i tagata asiasi fiafia.

O le isi felanulanuaʻi ma le tumutumu o le Jerez festival o le Spring Fair, lea e amata i le Glory Saturday, ma faʻafiafiaga e pei o le susunuina o mea na tutupu ia Iuta ma charrería, ma le tele o faʻasesega.

O le Maota o le taulaga o Zacatecas o se lalelei sefulu ma le valu seneturi fale, o lona baroque faiga na faasaoina e ui lava i le tele o toe faʻaleleia i le taimi.

O le isi fale Jerez e fiafia tele i ai tusiata o le Edificio de La Torre, ae maise lava mo lona faleoloa ma galuega matagofie maʻa. E amata mai le seneturi lona 19 ma o loʻo avea nei ma ofisa tutotonu o le Maota o Aganuʻu ma le Potutusi Lautele ma Archive o Jerez de García Salinas.

O Jerez sa masani ona avea ma taulaga-fiafia i taulaga ma faʻamaoniga o lenei o le Hinojosa Theatre, o se matagofie fausiaina mai 1880 e tu mai fafo mo lona poletito ma fale faʻatau.

O le Rafael Páez Main Garden e avea o se palama ma o loʻo i ai se kiosk Moorish matagofie ma le matagofie maʻa, laupapa ma uamea.

I tafatafa o le togalaʻau o loʻo iai ni faitotoʻa matagofie o Humboldt ma Inguanzo ma isi poloka e lua i luga atu o le Fale Faʻasao o Nuestra Señora de la Soledad, ma laina neoclassical faʻatasi ai ma ni olo maualuluga e lua.

Faʻafiafiaga i fafo i Jerez de García Salinas o loʻo mautinoa i le Sierra de Cardos, o loʻo tu ai le El Manantial Ecotourism Center, faʻatasi ai ma alalaupapa tautau, kapoti ma auala e savali pe tiʻetiʻe ai solofanua ma uila.

Jerez tufuga faia galuega matagofie o auro ma siliva filigree, faapea foi ma paʻu ma natura alava galuega. O nei fasi vaega mafai ona faamemelo ma faʻatau i le Handicraft Maketi.

  • Faʻamaea le taiala ia Jerez de García

Nochistlan

Saute o Zacatecas, latalata i le tuaoi ma Jalisco, o le taulaga o Nochistlán, tuʻufaʻatasia i le 2012 i le Mexico Magical Towns system, mafuaʻaga ona o lona matagofie fausaga measina.

O le tau o Nochistlán, fou ma aunoa ma ni suiga iloga, o se valaʻaulia e savali i se malolo auala e iloa ai lona matagofie kolone ma sefuluiva seneturi fale ma faʻamanatuga.

O le Jardin Morelos e tautua o se plaza tutotonu ma o se lautele lautele o togalaau ma laʻau, o loʻo siʻomia e fale kolone.

O fale lotu e sili ona faʻatusalia i le taulaga laʻititi o Nochistlán o malumalu ia o San Francisco de Asís, San Sebastián ma San José.

San Francisco de Asís, pule o le taulaga, faamamaluina i le 17th seneturi lotu, malosi ma sober. O le faifeau o San Román Adame Rosales, na fanaina i le 1927 i le ogatotonu o le Cristero War, na tanu i le malumalu.

O le Guerito de Nochistlán, o se ata o le Saint Sebastian, o loo faamamaluina i totonu o lona malumalu e leai sona igoa. O le Malumalu o San José ua toe faʻafouina i le Gothic style ma e lua ona masaga tamaʻi maʻa matagofie ma le paepae paʻepaʻe.

O se galuega mataʻina fausaga e te le mafai ona taofia faamemelo i Nochistlán o le Los Arcos Aqueduct, fausiaina i le 18th seneturi. O loʻo lagolagoina e ala i faitotoʻa tetele ma ona uafu na maua ai le sapalai o le suavai seʻia oʻo i le senituri lona 20. I le po, o faʻamalama pupuni ofoina atu se matagofie matamata.

O le Casa de los Ruiz o se nofoaga faʻasolopito o le Magic Town, talu ai i lenei fale faʻakolone ma fogafalelua, o le Alaga o le Tutoʻatasi na faaleoina i le 1810 mo le taimi muamua i Zacatecas.

O tagata o Nochistlán e 'aʻai ia Picadillo i la latou faitalia, o se fua e faʻamama ai le povi i totonu o se sosi e faia mai i ni moli moli mumu. Ina ia inu mea masani a le taulaga, matou te fautuaina le okaina o se Tejuino, o se sauniuniga e faʻavae i luga o tipitillo sana vela i le vai ma faʻafefeteina.

Francisco Tenamaztle o le 16th seneturi Caxcán toa, o le ataliʻi o le Aliʻi o Nochistlán, o ia lea ua avea ma muamua i aia tatau a tagata soifua. E i ai lona faʻamanatuga i le taulaga ma i le Eseta o se faʻafiafiaga faʻaleaganuʻu e faia i lona mamalu. Tenamaztle na faʻafoʻi atu i Sepania, e leʻi iloa lona iʻuga.

  • Sili atu e uiga ia Nochistlán i la matou Taiala Atoa

Laʻau paina

O le taulaga Zacatecan o Pinos o se nofoaga i luga o le Camino Real de Tierra Adentro mo lona tamaoaiga mining ma i le taimi o le viceregal matagofie fale autu ma faʻatoʻaga o aso nei avea ma ana measina mo turisi na siitia.

O le tau o Pinos e malulu ma mago, ona talafeagai ma se nofoaga tu i le toafa eria o Gran Tunal, toeititi 2,500 mita i luga o le sami, o lea e le tatau ona galo lou peleue, aemaise lava i le po.

O Pinos o loʻo iai se nofoaga faʻasolopito logoleleia, ma le Plaza de Armas o loʻo i luma atu o fale faʻalelotu e lua i totonu o le taulaga, le Palisi a San Matías ma le malumalu ma le nofoaga masani o San Francisco.

O le Falesa o Tlaxcalilla o loʻo tu i luga o le upega tafaʻilagi na iai le pitonuu tuai o Tlaxcalteca, ma i totonu o le fatafaitaulaga o Churrigueresque ma le tele o atavali suauʻu mai taimi ole pule ole malo.

I le tuai haciendas o Pinos o loʻo i ai pea vestiges o le maina auro vaitaimi ma i La Pendencia, mezcal o loʻo gaosia lava i le tu masani, pei o le taimi na amata ai le gaosiga o meainu i le 1600s.

  • Faitau foi la matou Taiala Atoa i Paina

I se maimoaga taamilo i Hacienda La Pendencia o le a mafai ai ona e faamemelo i ogaumu maa mo le kukaina ma le fale fai falaoa tuai na tuʻipalaina le agave pineapples.

O loʻo iai foʻi le fale mataaga a le nuʻu o Pinos e faʻaigoaina o le "IV Centenario" o loʻo iai ma faʻataʻitaʻiga o mea anamua, o galuega o faatufugaga, o tusitusiga ma ata puʻeina.

I le tasi itu o le ekalesia le maeʻa a San Matías o loʻo iai le Fale Mataʻaga o le Sagato Ata, lea na faʻasaoina ai le "Floating Heart Christ". O lenei fale mataaga o loʻo faʻaalia foi galuega tusi ata a le aliʻi o New Spain, Miguel Cabrera ma isi atavali.

I totonu o le Magic Town matou te fautuaina oe e faʻatau e fai ma faʻamanatuga nisi o lauiloa "jarritos de Pinos", fasi na faia e o latou potopoto tomai.

Matou te fautua atu foʻi ia e tofo i le gaʻo tunu gorditas, ma le le mafaatusalia foliga, ma le sisi tuna, o se suamalie e le aofia ai susu e ui lava i lona igoa. E inu, o le masani a mea i le taulaga o le mezcal faʻamatalaina i totonu o ana faʻatoʻaga ma le tumau auala.

Tapolo

O le autu turisi mataʻaga o lenei Zacatecan taulaga o ona fale fausiaina i le taimi o lona maina matagofie, o le mataʻina laufanua o le Sierra de Órganos ma le archaeological nofoaga o Altavista.

Afai e te alu i Sombrerete i le taumalulu, e tatau ona e manatuaina o le vevela e mafai ona paʻu lalo o le 5 ° C ma i nisi itu o le malo o loʻo i ai ni aʻisa aisa.

O le faʻafitauli masani o San Francisco de Asís o le tele lava o bararo, ma saofaga mai viceregal tusiata ma isi sitaili. O se nofoaga tutotonu faʻavaomalo ma faavaomalo nofoaga o tagata San Francisco de Asís, San Mateo ma le Virgen del Refugio faamamaluina.

O se tasi o faʻamaumauga masani, o le faatulagaga lona tolu, o se tulaga tulaga ese i le lalolagi, talu ai o lona potu i luga o le lua faʻaputuga. O le matagofie foliga o lenei ekalesia o loʻo i le faiga o le Renaissance.

I le tasi itu o le nofoaga o taupousa o le taupulepule a le Capuchin Poor Clare o le Falesa o Santa Veracruz, o se faʻataʻitaʻiga seasea o se nofoaga faʻalelotu Kerisiano e leai ni nofoa. I totonu o lenei falelotu o loʻo i ai 135 crypts falelauasiga ma o loʻo mataʻina galuega teuteuina i luga o le faʻalo laupapa.

O le Altavista archaeological site e 55 km mai le taulaga ma o loʻo iai se fale mataaga mataʻaga mataʻina. O le fale mataaga na fausiaina i le fealofani atoatoa ma le toafa siosiomaga ma le faʻaaliga aofia ai atisi fasi mai le Chalchihuite malo, o nisi na galulue ma le pseudo-cloisonné metotia.

O le Sierra de Órganos o loʻo tumu i maʻa faʻavae ma talaaga faʻamatagofie, o turisi e puʻeina ata ma le fiafia. O igoa o nisi o fausaga, pei o Cara de Apache ma La Ballena, o iʻuga na o le popoto o le atamai.

O le igoa o le sierra e mafua mai i maʻa e pei o fagufagu o se tele totoga. Tagata faʻafiafia ma feʻaʻei e faʻataʻitaʻia a latou taʻaloga fiafia i luga o maʻa malifa o le mauga.

O le gastronomic faʻailoga o Sombrerete o faʻataulaitu, fasi sana na faʻatumuina i aano o pi, pi ma pateta, e matua suamalie na latou mou ese mai ipu pei o togafiti faʻataulaitu. O taulaitu sili ona manaʻomia na faia e le aiga Bustos.

  • Faʻamaea le taiala luga Sombrerete

Teúl de González Ortega

I totonu o vanu o le Sierra Madre Occidental i le itu i saute o Zacatecas o Teúl de González Ortega, o se taulaga ua faʻaigoaina o le faamamaluina o Jesús González Ortega, o se tagata galue malosi o Benito Juárez ma o se taʻitaʻi lautele na iloga o ia lava i le puipuiga o Puebla i le taimi o le gaioiga lona lua a Farani.

O mea taua na faʻaosofia e le Teúl de González Ortega o loʻo fai ma fauina o fale, o loʻo faʻailoa mai ai le Ekalesia a le tatou Tamaʻitaʻi o Guadalupe ma le Malumalu o San Juan Bautista.

O le malumalu o le Taupou o Guadalupe, o loʻo i le ogatotonu o Calle Cervantes, o se tasi o fale tuai faʻa-kerisiano i le atunuʻu. Na faatuina i le 1535 i le ogatotonu o le femisaiga o uluai sefulu tausaga o le manumalo ma sa i ai i le taimi muamua se falemaʻi mo Initia.

O le aulotu o San Juan Bautista o se aulelei neoclassical sitaili i totonu o lona fale ma e i ai ni avanoa ma auro taʻele.

I tafatafa o le malumalu o San Juan Bautista o loʻo iai le Fale Mataaga ma le Fale Faʻafiafiaga a Parish, lea na faʻaalia ai i totonu o vaʻaiga faʻaola Hispanic, aemaise lava i le Cerro de Teúl.

O le nofoaga o toega o mea o loʻo tu i luga o le Cerro de Teúl ma faʻapaleina e se pyramid. O lenei 'upega tafaʻilagi na toe fausiaina, talu mai le taimi o le sui o le vaitau na faʻaleagaina e le au Tlaxcalans fesoʻotaʻi i le Sipaniolo.

O le isi faʻatosina i Teúl de González Ortega o le Don Aurelio Lamas Mezcal Factory. Na amata o se falegaosi tufuga sili atu i le 90 tausaga talu ai ma o aso nei o loʻo faʻatau atu le vai inu anamua e oʻo i Korea i Saute. O le fale gaosi ofaina asiasiga ma tofo i lona masani fale faʻatau.

O le kalena tausamiga a Teúl de González Ortega e fai lava si faigata, e avatua ia te oe ni filifiliga eseese e asiasi ai i le taulaga i le vaitau o le tele o le fiafia.

  • Nisi faʻamatalaga e uiga i le Teúl de González-Atoa le Taʻiala

O le aso o le Koluse Paia e faʻamanatuina i se sitaili, ma siva muamua-Hispanic ma isi faʻaaliga. O le faʻaitulagi faʻaaliga faia i le va o Novema 16 ma le 22, ma musika, siva, aganuu gaioiga, ma gastronomic ma tufuga faʻaaliga.

O tagatanuʻu o Teúl na o e tuua o latou olaga i le Iunaite Setete ma isi laueleele ua i ai lo latou Aso Toʻesea o Tamaiti. O le aso e talafeagai mo faʻafeiloaʻiga lagona ma i latou e le o toe foʻi mo se taimi le tumau i lo latou atunuʻu, i le lotolotoi o le pisapisao faʻamanatuina. O lenei tausamiga e amata i le va o le faaiuga o Iulai ma le amataga o Aukuso, ma e le tumau mo se aso e tasi, ae mo le tele.

Matou te mananaʻo ia e maua le fiafia sili i le Magical Towns of Zacatecas. Toe feiloaʻi lata mai mo se isi tafaoga matagofie tafaoga.

Saili nisi taulaga faʻataulaitu e asiasi i lau isi asiasiga i Mekisiko!:

  • Tapalpa, Jalisco, Magic Town: Faʻamatalaga Tonu
  • San José De Gracia, Aguascalientes - Taʻiala Taua
  • Zacatlán, Puebla - Magic Town: Faʻamatalaga Tonu

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Western Samoa Teachers Cultural Group Taualuga (Mae 2024).