Le 26 Archaeological Nofoaga i Mekisiko e Tatau Ona E Asiasi i ai

Pin
Send
Share
Send

I se faʻaopopoga i le tele o tu ma aga eseese ma ana agaifanua, ua lauiloa Mekisiko i lona talimalo i nisi o agaʻi atu i le Mesoamerican sili ona leva i le talafaʻasolopito.

Pe o latou o le Mayans, le Aztecs, le Olmecs poʻo se tasi o isi, na latou faʻaalia i le tuua o se talatuu i le faatufugaga ma faasaienisi, ma itu uma e mafai ona talisapaia ia latou fausiaina.

O le mea lea, afai e te asia Mekisiko, o loʻo i ai ni nofoaga faʻapitoa archaeological e le mafai ona e misia e malamalama i lo latou talaʻaga talafeagai. O fea? Le isi O le a ou faʻaigoaina le 26 sili ona taua.

O loʻo tu i Quintana Roo, Tulum e fai ma sui o le fono o vaega taua e lua mo le malo o Maya; pisinisi ma lotu.

O lenei, ona o ona fale o se vaega o le tuai fefaatauaiga matagaluega mo ona tagata, faapea foi ma se faasologa o malumalu e tapuai ai i le Atua Kukulkan.

I se faʻaopopoga, i totonu o ona maʻa maʻa o loʻo i ai se nofoaga vaʻai avanoa, lea na suʻesuʻe ai e le au Maya fetu o faaputuga fetu ma le feoaʻiga o paneta.

Peiseai e le lava lena, o le maualuga o lenei nofoaga archaeological taʻitaʻi atu i le sili matagofie matagofie o le Caribbean, itiiti ifo ma le itula mai Playa del Carmen, o lea o le vaaiga mai Tulum o se aafiaga e tatau ona e mautinoa ola.

  1. Chichen Itza

O loʻo tu i le penefiti o Yucatan, o se tasi o nofoaga lauiloa o tala eli i Mekisiko mo le ufiufiina o se taulaga atoa ma le tulaga lelei o le faʻasao o ana maʻa faʻamanatu.

Faʻatasi ai ma ona faʻatafunaga tulaʻi mai le lauiloa pyramid taʻua o El Castillo, lea mai lona 9 fola o le Mayans fai mai latou vaʻaia le afioʻaga o le Gata Atua.

E faʻapea foi ona tu matilatila atu mo lana malae mataʻina o le taʻaloga o le Polo Sili, ma faʻataʻamilo maa i luga maualuluga o pa, ma ona maʻa faʻamanatu e faʻamanatu ai i le taua tele ua paʻu'ū.

O lona matagofie tusiata fale ma mea taua o anamua ua avea ai Chichen Itzá ma manatu o se tasi o mea ofoofogia e 7 o le lalolagi faʻaonapo nei.

  1. Cobá

O se tasi o tele o toega mea tau fale na maua i Quintana Roo, tusa o le 90 km mai le matagofie o le taulaga o Chichen Itzá ma le 40 km mai Tulum, Cobá e faʻatagaina ai i matou ona mafaufau loloto loloto i le manatu mai anamua o Maya.

O lona autu faʻatosinaina o loʻo taoto i lona siʻitia maualuga o le laueleele lea na fausia ai le Pyramid o Nohoch Mul, lea e aofia ai le 2,400 sikuea mita.

I se faʻaopopoga i le mafaufau loloto i ona maʻa faʻamanatuina, i Cobá o loʻo i ai nei tufuga ma faleoloa keramika tatala i tagata lautele, o lenei avea o se fiafia tele ia i latou oe saili e auai i latou lava i tu ma aga masani a Maya.

  1. Uxmal

O se taulaga maʻa e maualuga maualuga i le lagi, e mafai ona avea ma auala sili e faʻamatala ai toega o mea ola o Uxmal i le taulaga o Santa Elena, i Yucatán.

O le tele o ona malumalu ma maota o loʻo teuina i se tulaga atoatoa, ma avea ai ma avanoa tulaga ese e suʻesuʻe ai i galuega a tagata Maya.

O ona faʻatosina sili ona taua o le hydraulic system mo le faʻaogaina ma le faʻasao o vai inu, o loʻo galue pea i aso nei, ma le lauiloa Pyramid o le Faʻataulaitu, o lona malumalu i le pito i luga o loʻo teuina ai ituaiga uma o mea a tuaʻa.

  1. Dzibanché

E taua o se tasi o sili taua nofoaga o le Maya malo e mafai ona e mauaina i saute o Quintana Roo.

E tele sikola atamamai e manatu o lenei nofoaga archaeological amata o se tamai nuu faʻatoʻaga, ae faatasi ai ma le aluga o taimi eseese maʻa fausia maʻa ma avea ma 'aʻai e mafai ona e mauaina nei.

O le maimoaga taamilo i fausaga ma malumalu o Dzibanché o se asiasiga e te le salamo ai, pe afai o loʻo e sailia ni taua taua faʻamanatuga.

Faitau foi la matou taʻiala i mea e 15 e fai ma vaʻai ai i Tulum

  1. Palenque

Faʻafetai i ona matagofie faʻatagata ma fale, o loʻo tu i le setete o Chiapas, Palenque o loʻo avea ma se tasi o le aganuʻu measina galuega a tagata.

I luga o puipui o maʻa faʻamanatu e pei o le Maota Tele, o le Malumalu o Tusitusiga ma le Foliated Light, e mafai ona e maua ai tala e faʻamatalaina le foafoaina o le tagata ma le atulaulau e tusa ai ma le aganuʻu Maya.

I le tuugamau o Pakal II, mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo iai faʻataʻitaʻiga e amanaʻia ai vaʻalele ma vaʻa vaʻaia anamua, o se mea lilo ona o le matua o ona faʻatafunaga.

  1. Tajin

Afai o loʻo e sailia ni mea sili ona lelei fausaga o tu ma aga a Mesoamerican anamua, o le asiasi atu i Tajín i Veracruz o se mea taua tele.

Uma mo le mapusaga o ona fausiaina, o lona matagofie maeʻa ma lona tele o mural valiina ma teuteuina i maʻa taua, Tajín avea ma nofoaga archaeological aoga suesue.

I se faʻaopopoga, o le nofoia mo le sili atu 900 tausaga, oe o le a mafai ona matauina le atinaʻeina o ana galuega i le aluga o taimi.

  1. Teotihuacan

O se tasi o faʻailoga o measina a Mekisiko, o loʻo i le Setete Tele o Mekisiko, e taua tele i le aganuʻu Mayan o lona uiga i le Nahuatl o lona uiga o le "Aai o Atua."

O lona faʻaopoopoga e aofia ai le tusa o le 300 sikuea kilomita, lea e mafai ona e maua ai faʻamanatuaga taua e pei o le Citadel ma le Malumalu o le Feulu Faʻamau, faʻapea foi ma pyramid o le La ma le Masina.

Maimoa ma faʻamaeʻae suʻesuʻe galuega Teotihuacán o se galuega i le aso atoa, o lea ia e mautinoa ia lava le taimi e faia ai lau asiasiga maeʻa pe a mafai.

  1. Paquimé

I totonu o nai nofoaga archaeological e mafai ona e mauaina i le itu i matu o Mekisiko, Paquimé o se sili ona lelei pe a fai o loʻo e asiasi i Chihuahua, lea e avea o se lalolagi measina nofoaga e Unesco.

O a latou fausiaina o le lalolagi ma le adobe e tulaga ese lava pe a mafaufau i le vevela o le tau na latou fetuʻunaʻia ina ia ola ai, lea o le a e maua ai fale, labyrinths ma e oʻo lava i ni fausiaina faapitoa mo macaws ma laumei.

E talitonuina o lona tulaga sa saʻo lava ona fuafuaina, ona o le matamata atu o moli ma paolo na fausia i ona labyrinths ina ua goto le la.

  1. Yaxchilan

O loʻo tu i le taulaga o Chiapas, ole Yaxchilán o se aʻai natia mai seisi lava ituaiga o aʻoaʻoga, e oʻo atu i le vaʻa e ui atu ile vaitafe o Usumacinta.

Lona taua archaeological taua e le taoto tele i le tele o lona fausiaina, ae i le aganuu tamaoaiga o tusitusiga o ona fata faitaulaga, pa ma isi galuega fale.

Mai le tulaga maualuga o ona fale, o le a mafai ona e mafaufau loloto i se vaʻaiga matagofie o le tafe o le vaitafe o Usumacinta, le vaomatua Lacandona ma le lanumeamata o laufanua.

  1. Monte Alban

I ni nai kilomita mai le taulaga o Oaxaca, i Monte Alban e mafai ona e mauaina ai le faaleagaina o se anamua aai tele aganuu, na nonofo uma uma Zapotecs ma le Mixtecs.

O lona faʻaopoopoga e lautele lautele, aua o le uia o ona autu faʻamanatuga o le a e mauaina fanua o le Big Ball Taʻaloga, tulaga mo sauniga faʻapitoa ma isi maʻa fale.

I le faʻaopopoga i ona fale mataʻina, o Montealbán o loʻo tu i le tumutumu o se tasi o maupuepue o Oaxaca, o lona uiga o le vaʻai i laufanua vaʻaiga e faigofie tele.

  1. Cholula

I totonu o le taulaga o Puebla, o Cholula o loʻo iai le faʻailoga o le auala na faʻaleagaina ai e tagata Sipaniolo na taunuʻu mai i lenei itu fale tetele o Toltec e fausia ai se falesa Katoliko, o se lotu na tatau ona latou liliu iai.

O lona iʻuga, pe a e asia Cholula, o le a mafai ona e mauaina toega o lona anamua aganuʻu i lalo o le mauga, ma le falesa o le Virgen de los Remedios i lona pito.

O le tulaga faʻafanua o Toltecs i Cholula na faʻamanuiaina tele ai latou mo fefaʻatauaiga ma isi nuʻu, o lea i totonu o ona fale o le a e mauaina ai sikuea tetele ma ni atavali tetele e le mafai ona e mauaina i isi nofoaga o toega o mea.

  1. Comalcalco

O loʻo tu i le taulaga o Tabasco, Comalcalco atonu ose tasi o taulaga anamua o Maya ma lona malosiaga i sisifo i Mexico uma, e oʻo atu ile fale o tagata mai ituaiga o tagata mai isi itu ole lalolagi.

O ona fale na faia i maʻa sa i ai le tele o uiga faʻapisinisi, o se tasi lea o 'aʻai e sili ona tele lona tamaoaiga i mea na faia i taimi o le Columbian.

Afai e te savali i ona toega, o le a mafai ona e mauaina maa faʻamanatu e pei o le North Plaza, le Tuugamau o le Nine Lords ma isi lelei faʻasaoina fale, faʻapea foi ma sili ona matagofie laufanua lanumeamata e faʻaalu ai se isi aoauli.

  1. Calakmul

O se aganuu natia i totonu o sili laʻau o le togavao, i totonu o le setete o Campeche, o lana asiasiga ofoina uma se parataiso o fugalaau ma manu vaʻaia ma sili fausaga fausiaina.

O ona fale na foliga mai na ea aʻe i le lagi, ma ni sitepu lapopoʻa e tau atu i malae o sauniga anamua ma, i le pito i luga, i se maota matagofie maota.

O fale tuai ma potu vali vali e faʻamatalaina le ituaiga olaga na faʻatinoina i lenei malo, ae o loʻo latou faia le toe faʻaleleia e faʻaalia i tagata lautele.

Ma e peiseai e le lava lena, e fautuaina tagata tafafao maimoa e faʻatali seʻia goto le la ona alu ese lea, aua o le goto o le la i Calakmul ma le puao e mulimuli ane pupuni le po o se vaʻaiga moni o le natura.

  1. Bonampak

Afai e sili atu lou fiafia i le valiina nai lo archaeological fausiaina, aunoa ma se masalosalo o le asiasiga i Bonampak o le a faʻamalieina ou faʻamoemoega.

I ona faaleagaina anamua o ata sili ona taua ia ma valivali o le aganuu Maya, na avea ma autu o le tele o ituaiga o suʻesuʻega e iloa ai poʻo ai tagata o loʻo faʻaalia iina.

O lona atavali sili ona sui e tusa ma le 112 mita, i totonu o isi ata o sauniga ma sauniga, e puʻeina ai le tala o se taua maoaʻe ma e leʻi oʻo mai aso nei.

Faitau la matou faʻatonuga mautinoa i luga: Tulum, Quintana Roo

  1. Ek Balám

O loʻo iai i Yucatán, e talanoaina e tusitala o le tusi pe o lona igoa e faʻasino ia "Estrella Jaguar" poʻo le "Black Jaguar", ma o lenei mea e faʻasino i le faʻatagata e mafai ona vaʻaia i le faitotoʻa o lona maota, lea e foliga mai na e ulufale i auvae o o se uʻi.

I ona faʻatafunaga o le a e maua ai le tele o galuega sili ona matagofie na faia e le au Mayans i stucco, ma hieroglyphs e amata mai i tala faʻasolopito o manu i agelu.

O Ek Balam sa i ai i se taimi i le tala faasolopito se 'olo puipuia le Mayans, ma se lua puipui na tu i fafo atu o le taulaga i tulaga taua uma.

Faʻatasi ai ma nofoaga sili ona mataʻina o talaʻaga o le ae vaʻaia i Mekisiko, e le taumateina o se tasi lea o muamua.

  1. Chacchoben

O loʻo tu i Quintana Roo, atonu o se tasi o nofoaga tuai o archaeological nofoaga i Mekisiko atoa, ma faʻamaoniga faʻamaonia na faʻataʻamiloina anamua ao leʻi afio mai Keriso.

E i ai fale masani o le sitaili Mayan, ma maualuga-maualuluga malumalu ma sikuea e tulaʻi i le tumutumu o latou.

I se faʻaopopoga, o le siʻosiʻomaga o Chacchoben o loʻo nofoia e le tele o ituaiga 'aʻai, i taimi, fealofani ma tagata tafafao, ma avea ai le asiasiga o se sili atu ona manaia lagona.

  1. Cacaxtla

O loʻo tu i le setete o Tlaxcala, o se tasi o taulaga taua tele mo le aganuʻu Mesoamerican, lea na alala ai le au maualuluga o le au Mayans.

O se 'aʻai nofo' olo 'olo, ma faʻataʻavaga lalo o le eleele mo le puipuiga ma sikuea teuteuina e faʻaalia ai le masani o sauniga anamua.

O lona fale autu e le masalomia o le Sili Basamento, o loʻo faʻaalia ai le tele o sauniga ma sauniga eseese o fale, lea e talitonuina sa nonofo ai maise.

E faʻapena foi, i ana atavali valivali o loʻo iai atavali e faʻamatalaina taua taua i le va o Olmec jaguar fitafita ma Huastec manulele tauva, o mea mulimuli na o latou na faiaina le fusuʻaga ma ua faʻateʻaina e o latou fili.

E ui lava e ese mai i le vaega o totoe o 'aʻai archaeological, o le asiasiga i Cacaxtla e lelei e aʻoaʻo atili ai e uiga i lenei aganuʻu.

  1. Cantona

Ona o lona tulaga i Puebla ma le faʻamaoniga o le tamaoaiga anamua, ua taʻua ai o le tauvaga aʻai o Teotihuacán i le faitau afe o tausaga talu ai.

Ua manatu o se ogatotonu va i le va o se pisinisi taulaga ma se taulaga eria, aʻafia e Sisifo aganuu, aua i le faaopoopo atu i le eseese o workshops ia fale, e sili atu nai lo 500 auala ma 3,000 fale.

I se faʻaopopoga, o le aofaʻi o 24 fanua o le Big Ball Taʻaloga na fausiaina iina, faʻamaonia le taua o lenei 'aʻai mo ona tagata.

O ona faitotoʻa o se nofoaga archaeological tatala i tagata lautele mo se taimi puʻupuʻu, o lea o se asiasiga atoatoa pe afai o loʻo e sailia e mauaina se mea fou i le mea na vaʻaia mamao.

  1. Xochicalco

O loʻo tu i le setete o Morelos, Xochicalco o se tasi o taulaga sili ona taua i totonu uma o anamua malo o Mesoamerica, lea e tuʻufaʻatasia fale o soʻo se ituaiga i le nofoaga e tasi.

I totonu o le a outou maua uma fale o loʻo nonofo ai ma faʻapisinisi fale, faʻalelotu faʻataʻitaʻiga sauniga lotu ma e oʻo lava i puipuiga puipuiga ma pa puipui siʻosiʻomaga.

O loʻo iai foʻi maota e lua ma togitogiga o aʻafiaga maualuga a Maya, o nei o le Great Pyramid ma le Pyramid of the Feathered Serpents.

Ma i se faʻaopopoga, o loʻo iai se tasi o nai fale vaʻaia i totonu o nofoaga o anamua o Mekisiko, e mafai ona ofi i ai peʻa aʻe maualuga o le sitepu na vaneina i maʻa.

Ina ia aʻoaʻo mea uma e uiga i anamua Mesoamerican malo i le tasi nofoaga, o le asiasiga i Xochicalco avea ma sili ona lelei filifiliga.

  1. Tamtoc

Nofoaga i San Luís Potosi ma o se tasi o fale autu o le aganuu Huasteca, o loʻo nonofo e le aofaʻi o 16,000 tagata.

Tamtoc mafai ona avea o se tasi o le matua nofoaga autu o suʻesuʻega o le Mesoamerican malo, faʻatasi ai ma faʻamaoniga mai le suʻesuʻega o le faʻatinoina o le eletise.

O latou atisi ata faʻaaliga na galulue ma mea e pei o apamemea, auro, obsidian ma basalt, i se faʻaopopoga na latou faʻaaoga e faʻataʻamilomilo ai le lotu a fafine o se tausimaʻi o le fanautama.

O se nofoaga archaeological o sili fiafia i le au faʻasolopito poʻo tagata e fiafia i galuega maʻa tusi ata.

  1. O le logo

O se tasi o nai archaeological nofoaga e mafai ona e mauaina i Colima, ona o lona timuga tau i le tele o le tausaga, ae o La Campana o se tasi o nai tuusaunoaina, ona na latou sao faʻafetai i lona alualu i luma afi inisinia afi.

O lona igoa e sau mai le foliga o le maupuepue o loʻo tu ai ona fale autu, i totonu e mafai ona e mauaina tele ai tuugamau faʻaaogaina mo sauniga masani ma taulaga.

E i ai le tele eseesega o petroglyphs aoga suʻesuʻega, lea e avea ai lau asiasiga lelei mo i latou e le mafai ona faʻaaogaina nofoaga ma le maualuga faʻatauaina o nofoaga archaeological.

  1. O le Ironworks

Faʻatasi ai ma le lautele lautele o fale mo nofoaga nofomau, lotu, faʻalelotu, faʻapolokiki ma isi mafuaʻaga, o lenei nofoaga archaeological o loʻo tu i le setete o Durango o loʻo iai mea uma mo tusiata ata.

O loʻo iai foʻi faʻamaumauga ma tusitusiga ma tisaini vaneina i maʻa, faʻapea foʻi ma nofoaga tutotonu mo le suʻesuʻega o tino selesitila.

E ui lava e leʻo lelei ona faʻasaoina ona toega faʻatusatusa i isi nofoaga lauiloa o tala eli, o le Ferrería e ofoina atu le tele o galuega mo i latou e mamao mai le ogatotonu o le atunuʻu.

  1. Mitla

Lenei taulaga anamua, nofoia e le Zapotecs, mauaina se igoa o le i le Nahuatl o lona uiga "Nofoaga o e ua Maliliu", na mafaufauina ina ua maeʻa Montealbán o le lona lua taua nofoaga archaeological nofoaga i Oaxaca.

I le tepa muamua lava, na faateʻia ai i le teuteuina o ona foliga, o ana mosaic na faia mai papa maʻa ma e iloga mai isi fausiaina i anamua aso anamua-Hispanic taulaga.

I le faʻaopopoga i le tele o ana maʻa togitogiga, o le faʻaaogaina o pou o le monolithic e matauina uma mo ona fausaga ma teuteuga foliga, o lenei o se uiga o le tele o ona malumalu.

  1. Tzintzuntzan

I se faʻaopopoga i lona igoa igoa, e fesoʻotaʻi ma le ata o le hummingbird, i Tzintzuntzan oe o le a maua ai se tasi o nai toega o le Taracos malo i Mexico.

O loʻo tu i le setete o Michoacán, i auvai o le Vaitafe o Lermas, o lea e faʻaopoopoina ai i toega o mea anamua e mafai ona e maua ai se laufanua tulaga ese i lona ituaiga.

I se faʻaopopoga, Tzintzuntzan o loʻo faʻaalia e se sitaili lelei ma le faʻautauta, e ese mai isi taulaga na muamua atu i le gagana Hispanic e fiafia e teuteuina o latou fale i maʻa taua poʻo atavali.

  1. Tula

Faʻatauaina le amataga o fefaatauaiga i Hidalgo, i Tula le faʻatau atu o maʻa taua e pei o le turquoise ma le iasepi na faʻamamafaina, ae o isi elemeni pei o manulele manulele fulufulu ma koko.

O lona faʻatosina sili o Atlanteans tele o loʻo tu i sikuea, faʻapea foi ma le tele o isi e lagolagoina le Palacio de Quemado, o lona teuteuina i maʻa ua togitogia o se mea e le tatau ona e misia.

Afai e te vaʻaia oe asiasi i le Aai o Mekisiko ma vaʻai e vaʻai i se mea ese mai le masani ai, masalo o faʻatafunaga o Tula o le a faʻamalieina ou manaʻoga.

E tofu lava nei nofoaga o tala eli ma le manaia o lana faatulagaga, mai lava i fausaga tetele e oʻo atu i ni togitogiga uiga ese o le a e mafaufau ai pe faʻafefea i nai mea faigaluega na mafai ona latou fausiaina ai ni galuega taua.

O le mea lea, afai e te maua le avanoa, e fautuaina e te asia le tele o nei nofoaga archaeological nofoaga e mafai ai.

O le a lou manatu e uiga i nei nofoaga malologa ma o le fea e te asia muamua? Faasoa atu lou manatu i isi i manatu!

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Pese mo Tamaiti Samoan Songs for Kids - Mālie pule le Tamā e (Mae 2024).