O le Chapultepec Zoo, Federal District

Pin
Send
Share
Send

O se tasi o mea taua i le Aai o Mekisiko o loʻo faʻaauau pea ona avea ma Chapultepec Zoo. Lelei tele le faʻaalu o se aso ma le aiga.

Tagata ma manu e masani ona feagai ma le tasi ma le isi i nisi auala ma i le tafa o ata o tagata, fetaiaʻi ma se mammoth tatau ona sili atu nai lo ogaoga. Peitaʻi, ua ola le tagata faʻafetai i lona atamai, ma o le maualuga na faʻatagaina ai o ia e faʻatoʻilaloina le sili ona mataʻutia ituaiga ma tausi le tele o isi mo lona lava penefiti. Lenei aso o lenei gaioiga ua lamatia lona lava ola ona ua solia le faʻapaleni paleni.

Faʻasolopito, o sosaiete taʻitasi sa i ai manaʻoga ma e oʻo lava i mea e fiafia iai e faʻatatau i meaola na fefaasoaaʻi lona lava siʻosiʻomaga. O le faamaoniga o lenei, i le vaitaimi o Alexander le Great avanoa na faia e faasao ai nisi ituaiga o manu, ma o le taimi na fanau ai le manatu o le zoo e pei ona lauiloa i aso nei. Peitaʻi, ao le i oʻo mai lena taimi, sa i ai ni aganuu lafulemu e pei o le Saina ma le Aikupito na fausia le "Gardens of acclimatization" poʻo le "Gardens of intelligence" e nonofo ai manu i avanoa talafeagai. O faʻalapotopotoga uma e lua, pe a le o (i tulaga o manatu) o uluaʻi vaʻa, na faʻaalia ai le taua na tuʻuina atu e nei tagata i le natura i na taimi.

O Mua-Hispanic Mekisiko e leʻi mamao tele mai tua i lenei fanua ma o le fale tumaoti a le Moctezuma e tele ituaiga ma o ona togalaʻau na faʻatulagaina ma le matagofie o ata na le talitonuina ai le au manumalo na le talitonuina le mea na vaʻai i ai o latou mata. O Hernán Cortés na faʻamatalaina i latou i le ala lenei: "(Moctezuma) sa i ai sona fale… lea sa i ai sona togalaau sili ona matagofie ma le faitau selau o manatu na oʻo mai i luga, ma maʻa ma maʻa o latou na matua galue iasepi. Sa i ai potu i lenei fale mo lua sili aliʻi sili ma a latou tautua uma. I totonu o lenei fale sa i ai lona sefulu vaitaʻele vai, lea sa ia te ia uma gafa o manulele vai o lo o maua i nei vaega, e tele ma eseese, uma aiga; ma mo i latou o le vaitafe, aloalo vai masima, na aveʻesea mai mautinoa i nisi taimi ona o le faʻamamaina […] o ituaiga o manulele taʻitasi sa tuʻuina atu i ai le tausiga na talafeagai ma lona natura ma na latou tausia i le fanua [ ...] i luga o vaitaʻele taʻitasi ma vaituloto o nei manulele sa i ai a latou auala laupapa vaneina ma vaaiga malu, lea na oʻo mai ai le Moctezuma agavaa e toe faʻataʻitaʻi ma vaʻai ... "

O Bernal Díaz i lana "Talaʻaga Moni o le Faʻatoʻilaloina" faʻamatalaina: "Seʻi tatou fai atu nei mea leaga, ina ua tagi le taika ma leona ma feei le au faatosina ma alope ma gata, sa matua leaga lava le faʻalogo i ai ma sa foliga mai o seoli."

Faatasi ai ma le taimi ma le manumalo, o togalaau togalaau na mouʻesea, ma na o le 1923 ina ua faavaeina e le biologist o Alfonso Luis Herrera le Chapultepec Zoo ma le faatupeina o le Secretariat o Faatoaga ma Atinae, o le Sosaiete mo Biological Studies, nei ua mou atu, faʻatasi ai ma le lagolago a tagatanuʻu e fiafia i le vaʻaia o manu.

Peitaʻi, o le le lava o mea e sosoʻo ai ma le faʻatamala na mafua ai se galuega matagofie na leiloa i le afaina o le ituaiga ma lona faʻatauaina i aʻoaʻoga ma le fiafia o tamaiti. Ae o lenei tele lanumeamata lanumeamata pulumu tumu i talaʻaga i le ogatotonu o le taulaga e le mafai ona leiloa, ma na fai mai e le lauiloa alaga. Mo lenei mafuaʻaga, na tuʻuina atu ai e le Matagaluega o le Federal District le faʻatonuga mo le laveaʻiina o lenei, o le sili ona taua faleoloa i le atunuʻu.

Na amata galuega ma o le mafuaʻaga o latou o le tuʻufaʻatasia o manu i tafatafa o vanimonimo ma fausia ni nofoaga faʻanatura e suia ai pa tuai ma vaiti, faʻapea foʻi faʻamau ma pa. Faʻapena foi, le fale manu na fausia musuia e le Moctezuma fale manu.

E sili atu i le 2,500 tagata na auai i le faʻatinoina o lenei poloketi i lalo o le taʻitaʻiga a Lui Ignacio Sánchez, Francisco de Pablo, Rafael Files, Marielena Hoyo, Ricardo Legorreta, Roger Sherman, Laura Yáñez ma le anoanoaʻi o isi, o e na matua faʻaosofia i latou galuega o le faʻamaeʻaina o le zoo toe faʻaleleia i faʻamaumauga taimi.

O le mea muamua e tatau ona vaʻaia e le tagata asiasi pe a ulufale i le pa manu o le tamaʻi nofoaafi nofoaga na faʻataʻamilomilo e ala i Chapultepec ma o aso nei o se falemataaga e mafai ona e aʻoaʻo ai e uiga i le tala faʻasolopito o le lauiloa paka.

Tuʻua le falemataaga, oe mafai ona vaʻai i se faʻafanua o loʻo faʻailogaina ai vaega e fa, faʻatusa e tusa o le tau ma nofoaga. Nei o le: togavao vevela, togavao feololo, savana, toafa, ma mutia. I nei vaega taʻitasi e mafai ona e vaʻai i manu e sili ona sui.

O se auala, e te mafai ai foi ona maua ni faleʻaiga, e fesoʻotaʻi ai nei vaega e fa o meaola e tuʻua na o le natura faʻagaioiga pei o 'auala, vai ma malifa. Afai, ona o le tele o manu, e tatau ona vaʻaia ma le totoʻa, o le tuʻu eseʻesega e faia e faʻaaoga ai tioata, upega poʻo uaea e le maitauina.

Talu ai o loʻo tu i le ogatotonu o le 'aʻai ma e faʻatapulaʻaina fanua, o le toe fausiaina o le fale manu e manaʻomia ai se faʻapitoa togafitiga e faʻaaloaloina ai le faʻafanua siʻosiʻomaga o lea o loʻo faʻataʻamilomiloina, ae i le taimi lava e tasi na lagona ai e le tagata vaʻai i totonu o siʻosiʻomaga eseese na meaalofa, i se auala ia mafai ona galo lona siʻosiʻomaga ma matamata manu i le filemu.

I luga o le auala, e mafai ona vaʻaia ni nai coyotes o agaʻi ese mai le motu o tagata, o le le mapu lynxes faʻafuaseʻi pei o pusi faia e faʻaauau ai a latou gaioiga televavave, ma se lemur, o se tamaʻi manu ma lona umi siʻusiʻu, efuefu efuefu ma a manaia fofoga. , o ai e faʻamalosi ona mata lapoʻa, lapotopoto ma samasama ona mata i tagata lautele.

I totonu o le herpetarium oe mafai ona fiafia i le coetzalín, faʻailoga i anamua Mekisiko o le malosiaga foafoa. O tagata anamua o le tatou atunuʻu na fai mai oi latou na fananau i lalo o lenei faʻailoga o le a lelei tagata faigaluega, o le a tele le tamaoaiga ma o le a malosi ma maloloina. O lenei manu foi fai ma sui o le itupa feusuaiga.

Faʻaauau pea i le ala lava e tasi seʻia e mauaina se feseʻeseaʻiga e tau atu i le fale manu, lea e aofia ai le faʻaalia o le tele o ituaiga o mea na i le Moctezuma aviary ma isi mai vaega eseese.

E faigata tele ona lisi uma manu vaefa i lenei lipoti, ae o nisi e pei ole jaguar, tapir ma giraffes ua tosina iai tagata lautele. Peitaʻi, o le faleaʻoga o le nofoaga e umi ai ona tafafao tagata asiasi, e pei o se maneta le iloa na taofia ai i latou i le mea lilo o le lalolagi vai. Fausia i luga o tulaga e lua, o le pito i lalo e sili ona manaia, aua e foliga mai o se mea faʻafiafiaina le vaʻaia o leona liona o alu e pei o u fanafana ma le 'aʻai' aʻau aau.

I leisi itu, o le taumafaiga faia e biologists, inisinia, tusi ata, pule ma tagata faigaluega lautele, e puʻeina ma toe gaosia le aano o laufanua e tatau ona viia, talu ai o le faia o se kopi saʻo o natura e le mafai.

Faʻatasi ai ma le faʻamoemoe fuafuaina e le Chapultepec Zoo o le faʻasaoina o le tele o ituaiga mai le faʻaumatia, e ala i le faʻataunuʻuina o se galuega o le faʻalauteleina o le malamalama i tagatanuʻu e uiga i le taua o manu i ai i le paleni o le siosiomaga o le tatou lalolagi.

O se faʻataʻitaʻiga o lenei o le tulaga o le uliuli rhinoceros, lea na vave faʻaitiitia i le tufatufaina ma le faitau aofaʻi o tagata. O lenei manu na i ai mo le tusa ma le 60 miliona tausaga, e naʻo ia ma naʻo sailiga kamupani i le taimi o le faʻatupuina o vaitau; Ua i se tulaga mataʻutia o le fanoga ona o le leiloa ma le faʻaleagaina o lona nofoaga, ma ona o le faʻatulafonoina ma le le faʻaituau fefaʻatauaiga o loʻo faia ma ona manaʻoga nifo, lea e talitonuina o aphrodisiacs.

Peitai, talu ai e leai se mea e atoatoa, na tuʻuina atu ai e le lautele o loʻo auai manatu i le Le iloa Mekisiko e uiga i le fou Chapultepec Zoo e faʻapea:

Na taʻua e Tomás Díaz mai Mexico City, o le eseesega i le va o le fale tuai ma le mea fou e matua tele lava, talu ai i le paka tuai o le vaai atu i manu o loka i tamaʻi sela, o se mea faʻanoanoa tele, ma o lea ua maitauina fua, ma i avanoa tetele o se mea taua na ausia. . O Elba Rabadana, e sau foi mai le Aai o Mekisiko, na faia se tala ese: "Na ou sau ma laʻu fanau laiti ma le tuafafine ma le faamoemoe, na ia taʻua, o le vaai atu i manu uma na faasilasila mai e le pulega o le fale manu, ae o nisi o pa e gaogao ma i totonu o isi meaola e le o vaʻaia e le mutia olaola ”. Peitaʻi, na taʻutino e le Faletua ia Elsa Rabadana, o le nofoaga o lo o iai nei e sili mamao atu nai lo le mea sa iai.

O Erika Johnson, mai Arizona, Amerika, na ia faʻaalia o nofoaga na fausia mo manu e lelei atoatoa mo lo latou soifua manuia ma le atinaʻeina, ae o le ata ina ia mafai ai ona vaʻai tagata i o latou siʻosiʻomaga siosiomaga, e aunoa ma le faʻalavelaveina ai o latou tulaga lilo. e leʻi taunuʻuina, ma o le mea lea na le mafai ai ona faʻamalieina atoatoa le pa manu.

O le au tusitala mai México Desconocido, matou te talia le viiga ma le lelei faitioga e uiga i le fou Chapultepec Zoo, ae matou te faailoa atu e tatau ona amanaia, muamua o mea uma, o lenei fale manu o le taulaga ma o lea e gata ai i le tele o itu. E faʻapena foi, matou fai atu na faia i le faʻamaumauga o taimi ma le tele o taumafaiga, ae o le mea sili ona taua o lenei pa manu e mafai lava ona atoatoa.

Ma o se feau mulimuli, o le Chapultepec Zoo o se tasi lea faʻamaoniga e ui lava e mafai e le tagata ona faʻatosina le natura, e tatau ona ia faia ma le faʻaaloalo ma le faʻaeteetega uma e aloese ai mai le faʻaleagaina o ia, aua o se fealofani lelei atoa vaega taʻitasi latou matafaioi le suia. . Aua neʻi galo o flora ma fauna o vaega taua o le natura ma afai tatou te mananaʻo e faʻasaoina i tatou lava o se tagata soifua e tatau ona tatou vaʻai lelei i le tatou siʻosiʻomaga.

A e manaʻomia nisi faʻamatalaga e uiga i le pa manu, siaki lona itulau aloaia.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Zoológico de CHAPULTEPEC 2020 Experiencia Inolvidable Hermosos animales (Mae 2024).