O Mea Sili e 15 e Fai ma Vaʻai i Atumotu o Galapagos

Pin
Send
Share
Send

O Galapagos Islands o se teritori e faʻatofu oe lava i le sili ona le masani ai o meaola o le lalolagi. Aua le taofia le faia o nei mea 15 i le matagofie Ecuadorian atumotu.

1. Fofo ma faaseʻe i le Motu o Santa Cruz

O lenei motu ua faʻaigoaina i le faʻamanatuina o le koluse kerisiano o le nofoa o le sili ona tele faʻatasi ai tagata i Galapagos ma le fale o le Darwin Station, o le autu nofoaga autu o suʻesuʻega o atumotu. O loʻo iai foʻi ma faʻamoemoega tutotonu o le Atunuʻu a le Atunuʻu o Galapagos.

O le motu o Santa Cruz e toʻatele laumei, laumei ma iguanas, ma ofaina nofoaga mananaia mo le faaseʻe ma lulu.

I le togatogo latalata i le matafaga mataʻina o Tortuga Bay e mafai ai ona e aau i laumei matamata, sami iguanas, crabolored crabs ma aau aau.

2. Feiloai i le Charles Darwin Research Station

O le nofoaga sa i le lalolagi luma luma o se faʻaiuga o le taua odyssey o le Solitaire Siaosi, o le faʻataʻitaʻiga mulimuli lava a le Giant Pinta Tortoise, lea na mumusu e musu ma isi ituaiga mo le 40 tausaga, seʻia oʻo ina maliu i le 2012, ma ua le toe aoga.

O se tauleʻaleʻa Peretania faʻapitoa e igoa ia Charles Darwin na faʻaaluina le sili atu i le 3 tausaga i fanua i le Galapagos Islands, i le malaga lona lua a le HMS Beagle, ma o ana matauga o le a taua i lana fouvalega Theory of Evolution.

I le taimi nei, o le Darwin Station, i luga o le Motu o Santa Cruz, o le autu autu o suesuega o meaola o le Galapagos Islands.

3. Manatua paionia i le Motu o Floreana

I le 1832, i le taimi o le malo muamua o Juan José Flores, na faapipii ai e Ecuador ia Galapagos Islands ma le lona ono o motu na faaigoaina e faamamalu ai le peresitene, e ui lava e faaigoa foi ia Santa María, e manatua ai le ala a Columbus.

O le motu muamua na nofoia, e se Siamani lototele, emulus o Robinson crusoe. I le aluga o taimi, o se tamaʻi faʻapotopotoga na faʻatulagaina i luma o le Post Office Bay, na valaauina ai aua na mauaina e le au paionia le fetusiaiga e se paelo toso faʻasolosolo mai laueleele ma mai vaʻa.

E matagofie ona faitau aofai o moli lanumumu ma laumei. I le Corona del Diablo, o le faʻaputuga o se maugamu na magoto, o loʻo i ai amu amu ma le olaola o meaola.

4. Matauina iguana i le Baltra Island

O le fitafita a le British Navy, Lord Hugh Seymour, o le na maliu i le 1801, na ia faaigoaina le motu e 27 sikuea kilomita Baltra, ae o le amataga o le igoa na ave i lona tuugamau. Ua taʻua foi Baltra o South Seymour.

I Baltra o le malaevaʻalele autu a Galapagos, fausia e le US i le taimi o le Taua Lona II a le Lalolagi e mautinoa ai e leʻo umi se 'auala na folau ai vaʻa Siamani e osofaʻi le itu i sisifo o le atunuʻu.

Lenei o le malae vaʻalele ua faʻaaogaina e turisi, oe mafai ona vaʻaia fanua matagofie iguanas i Baltra.

E naʻo le 150 mita le vavaeʻese mai o Baltra mai le Motu o Santa Cruz, e ala i vaʻa o vai manino, e faʻataʻamilomilo ai vaʻa turisi i leona liona.

5. Faʻafiafia i le taʻutaʻua o le cormorant i Fernandina

O le motu e faʻamanatuina le tupu Sipaniolo o Fernando el Catolico o le lona tolu lona tele ma o se maugamu ola. I le 2009, na pa le volcano e 1,494-mita le maualuga, ma susulu ai lefulefu, ausa ma le lava, lea na tafe ifo i lalo ona malifa ma agaʻi atu i le sami.

I luga o le motu o loʻo i ai se fasi fanua e oʻo atu i le sami e taʻua o Punta Espinoza, lea e potopoto ai iguanas o le sami i nofoaga tetele.

O Fernandina o le nofoaga lea o le taʻutaʻua o le cormorant e le masani ona lele, poʻo le cormorant o le Galapagos, o se manu e le masani ai, e naʻo motu lava e nofo ai ma e naʻo le tasi lava le ituaiga na leiloa le lele.

6. Tu i luga o le ekueta tonu o le Lalolagi i Isabela Island

O Isabel la Católica o loʻo iai foʻi lona motu, o le sili ona tele i atumotu, ma 4,588 sikuea kilomita, e fai ma sui o le 60% o teritori atoa o Galapagos.

E fausia mai 6 volcanoes, e 5 o latou o loʻo ola, e foliga mai e fai ai le tasi mea tele. O le mauga mu maualuga i le atu motu o Wolf, e 1,707 mita i luga atu o le sami.

E naʻo le pau le motu o Isabela i atumotu o loʻo sopoʻia e laina laina tutusa o laina tutusa ole "zero degree" o latitu.

Faʻatasi ai ma le sili atu ma le lua afe tagata soifua nonofo cormorants, frigates ma se faʻaali mumu fatafata, boobies, canaries, Galapagos hawks, Galapagos pigeons, finches, flamingos, laumei ma fanua iguanas.

Isabela o se tagata solitulafono tele ma o lena taimi e manatuaina i le Wall of Loimata, o se pa na fausia e pagota.

7. Vaʻai naʻo le gogo e tuli i le po i le motu o Genovesa

O igoa o Motu o Galapagos e fesoʻotaʻi ma tagata maoaʻe i le talafaʻasolopito o femalagaaiga i fafo atu ma o lenei motu faʻaaloalo i le taulaga Italia lea na talitonu na fanau ai Columbus.

E i ai lona lua i le ogatotonu o le Vaituloto Arturo, ma vai masima. O le motu e tele lona aofaʻi o manufelelei, e taʻua foi o le "Island of the Birds".

Mai le laufanua e taʻua o El Barranco, e mafai ona e vaai atu i tamaʻi mumu mumu, boobies ufiufi, lava gulls, folo, Darwin's fininches, petrels, pigeons ma le gull earullig gull, e tutasi lava ma masaniga tulimanu i le po.

8. Faateʻia oe lava i se vaega o Mars i le Lalolagi i le Rabida Island

O le Monastery o La Rábida, i Palos de la Frontera, Huelva, o le nofoaga na nofo ai Columbus e fuafua lana malaga muamua i le Lalolagi Fou, o le mea lea ua faʻaigoa ai le igoa o lenei motu.

O se maugamu ola, e itiiti ifo i le 5 sikuea kilomita i le eria, ma o le maualuga uʻamea i le lava maua ai le motu lona lanu mumu uiga ese, e pei o se parataiso fasi vaega o Mars i le Lalolagi.

E oʻo lava i motu tuʻu mamao atu o Galapagos Islands, e tu i le lata i le afe kilomita mai le konetineta o Amerika, o loʻo i ai ituaiga faʻalavelave faʻafuaseʻi e lamatia ai le toega o meaola.

I Isla Rábida, o se ituaiga 'oti na tatau ona tineia, mafua ai mo le faʻaumatia o araisa araisa, iguanas ma geckos.

9. Faʻafiafia le Arch i Darwin Island

O si nei motu laʻititi e sili atu ma le sikuea kilomita le iʻuga o le maugamu na magoto ma ua leai se vai, lea e alu aʻe ai le 165 mita i luga atu o le vai.

E i lalo ifo o le kilomita le mamao mai le talafatai, o loʻo iai se fale maʻa e taʻua o le Darwin Arch, e pei o le Arch of Los Cabos i Baja California Sur.

O se nofoaga e masani ona o ai tagata felanulanuaʻi, ona o lona tamaoaiga i le sami, ma aʻoga mafolafola o iʻa, laumei sami, dolphins ma manta ave. O ona vai e tosina mai ai foi le malie o le tafola ma le pito uliuli.

O Darwin Island foi o le nofoaga o faʻamau, frigates, boobies, furriers, maruana sami, gogo gogo ma leona liona.

10. Puʻe se ata ole The Pinnacle ile Bartolomé Island

O le motu aitalafu lona igoa ia Sir James Sulivan Bartholomew, o le British Navy ofisa, o se uo vavalalata ma soa a Darwin i lana saienisi malaga i Galapagos.

E ui lava e na o le 1.2 sikuea kilomita, ae o le fale o se tasi o sili ona sui natura faʻamanatuina o le Galapagos Islands, El Pinnacle Rock, o se tafatolu fausaga o le toega o se anamua maugamu cone.

I le Bartolomé Island o loʻo i ai le kolone tele o le penguin Galapagos ma o loʻo feausi i le latou kamupani le auvaa ma tagata faʻatau. O le isi tosina a lenei motu o lanu eseʻese o ona eleele, ma mumu, moli, uliuli ma lanumeamata lanu.

11. Matauina le ola eseese o North Seymour Island

O lenei 1.9 sikuea kilomita motu na tulaʻi mai o se faʻaiuga o le oso aʻe o le lava mai se maugamu lalo o le sami. E i ai lana airstrip e sopoia ia toeititi atoa lona umi.

O le autu ituaiga o lona gaioiga o le lanumoana-vae pupula, gogo taliga, fanua iguanas, sami liona ma frigates.

O iguana fanua na afua mai i faʻataʻitaʻiga na aumaia i le 1930 mai le Baltra Island e Kapeteni G. Allan Hancock.

12. Aau i Isla Santiago

Na papatisoina e faʻaaloalogia ai le sui lagolago o Sepania ma e taʻua foi o San Salvador, ina ua uma le igoa na taua e Columbus i le nofoaga muamua na ia taunuʻu ai i Amerika.

O le lona fa o lona lautele i totonu o atumotu o atumotu ma o lona laufanua pito i luga o loʻo pulea e se maugā mauga mu ma tamai cones faʻataʻamiloina.

O se tasi o ona nofoaga sili ona manaia o le Sullivan Bay, faʻatasi ai ma ni maʻa fiafiaga faʻapitoa o loʻo tele le fiafia i ai faʻafanua ma vaega e aʻau ai ma aau.

13. Tu i le mea na taunuʻu ai Darwin i le San Cristóbal Island

San Cristóbal ei ai lona motu i Galapagos mo le avea ma lagolago o tagata faimalaga ma seila. O le lona lima i le tele, ma 558 sikuea kilomita ma i ai o Puerto Baquerizo Moreno, o se taulaga pe a ma le 6 afe tagata o le laumua o le atumotu.

I totonu o se lua, o loʻo iai ma le Laguna del Junco, o le sili ona tele o vai mama i Galapagos. I luga o lenei motu o le muamua tulaga o le laueleele na laa ai Darwin i lana lauiloa malaga ma se maafaamanatu manatuaina.

E ese mai i lona tamaoaiga o meaola eseese, o loʻo i le motu ni citrus ma fale kofe. Ma se faʻaopopoga, o le nofoaga tutotonu o le ulavai.

14. Faʻailoa le terroir o Solitaire Siaosi i Isla Pinta

O le motu lenei na faaigoa i le taimi na maua ai le caravel i le 1971 i le Solitaire Siaosi, ina ua uma ona manatu o latou ituaiga ua leai ni.

O le motu pito i matu o Galapagos ma o lona lautele e 60 sikuea kilomita. O le fale mo le toʻatele o laumei, lea na aʻafia i le malosi o le maugamu.

O loʻo nonofo nei Isla Pinta o iguanas o le sami, faʻamau faʻailoga, gulls gulls, hawks ma isi manulele ma mammals.

15. Saili atu e uiga i le sili lilo o le atumotu i Isla Marchena

Igoa e faʻamanatu ia Antonio de Marchena, failautusi o La Rabida ma sili talitonuina ma lagolago o Columbus. O le lona fitu o motu i le tele ma o se parataiso mo tagata eseese.

E le faamoemoe se tasi e fetaiaʻi ma se "talafatu o le taulaga" i Galapagos, ae o lenei motu o le vaaiga o le sili sili ona lilo i le talafaʻasolopito o motu.

I le faaiuga o le 1920s, Eloise Wehrborn, o se tamaitai Austrian na faaigoaina o le Empress of the Galapagos, na nofo i Floreana Island.

Eloise e tele tagata e fiafia iai, e aofia ai le Siamani e igoa ia Rudolf Lorenz. O Eloise ma leisi pele e masalomia i le fasiotia o Lorenz, sola ese e aunoa ma se faʻailoga. O le tino o Lorenz na maua ma le ofo tele i luga o Isla Marchena. O le malulu ma le lefulefu mai le maugamu e fiafia i le mummification.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: VOS5-13 Mea Atoatoa - Water Resources Research Center - Samoan Ulutala (Mae 2024).