Faaiuga o vaiaso i Chetumal, Quintana Roo

Pin
Send
Share
Send

Fiafia i le faaiuga o le vaiaso tumu i le togavao ma vai, nofoaga archaeological ma se aganuu o le a tuua oe manaʻo sili.

E aunoa ma le taunuʻu mai, matou te mananaʻo e savali i le auala laupapa a Chetumaleño, i ona matafaga, Punta Estrella ma Dos mules, taʻalo tamaiti ma sisiva tagata talavou i le pao a le vaega mai Belize. Reggae na ulufale mai i Mekisiko iinei ma o le Anglophone Caribbean rhythm e sili ona taua i pati uma ma siva uma.

ASO FARALIE

13:00. Ae le i ulufale atu i Chetumal, ina ua maeʻa femalagaaʻi i se auala umi na siʻomia e le lauolaola, o le taulaga o Huay Pix -Cobija de brujo i le gagana Mayan- e foliga mai, o loʻo tu i tafatafa o Laguna Milagros, o se tasi o lalelei matagofie faalenatura o le itulagi, i o latou tafatafa tulaʻi tele faleaiga.

E tautuaina i matou e tagata mafanafana i se lisi e aofia ai ma ipu Yucatecan, mea fai kuka a Caribbean, ituaiga o sami eseese ma mea manogi e le mafaagaloina… O le aloalo o se nofoaga e fagaʻa ai pusi, iʻa e felavasaʻi i le va o vae o tamaiti o loʻo feausi i lalo o le susulu o le la.

14:00. Ona o lona tulaga tutotonu ma totonu totonu, o le Faletalimalo o le Faletalimalo o se nofoaga lelei e nofo ai ma fiafia i le vaitaʻele, o lona fou e faʻamalosia ai le ofoofogia o le teropika. Aua neʻi galo o Chetumal e sosolo i le va o le sami ma le togavao, ma o sitepu uma iinei o se tausamiga o lanu.

16:00. I lenei taimi matou te asia le Fale Mataaga o Mayan Culture, i lona fale faʻaali tumau o loʻo toe gaosia, e pei o ata tifaga, vaega o le sili atu Columbian malo na puleaina le itu atoa teritori seneturi talu ai, i se faʻaopopoga ia komepiuta faʻamatalaga mafai ona mauaina. .

I totonu o le lotoa, faʻapaolo e laau moni, o se fale masani Maya tulaʻi mai o se vaega o le etnographic faaaliga, ma i le tele o potu faʻaaliga ata vali, puʻeina o ata, ata, galuega taulima ma faʻatagata a atisi o le kamupani ma malo mai le atunuʻu ma le orb

19:00. I itu eseese o le taulaga e mafai ona maua ai le masima manaia, o se vai inu masani o le eria, e aofia ai le aisa o le aisa ma le pulupulu o fua sili ona suamalie o le Caribbean: mango, guava, chicozapote, pinia, tamarind, banana, papaya, mameyb, guanábana , meleni ma meleni.

20:00. Na o le valu kilomita le mamao o le muamua alalaupapa o le Rio Hondo, lea e vavaeʻese Mekisiko mai Belize; I le itu a Belizean, o loʻo tatala mai se sone leai se totogi, i le ao e maua ai se ata faʻamalosi tino faʻapisinisi ma ona faleoloa e lata i le 400, lea e faʻatau atu ai oloa mai fafo, mai uaina e oʻo i mea manogi.

I le po o loʻo i ai se kasino, i tua atu o le mataʻutia e mafua ai ona taʻaloga, o se nofoaga e fiafia ai ma tufatufa atu fafo inu Belizean, e pei o popo brandy, faʻatasi ai ma le talisapaia o sisiva siva faʻafiafiaga a le au siva Rusia.

ASO TONAʻI

9:00. A maeʻa le 'aiga o le taeao ona tatou agaʻi atu lea i le auala e alu atu mai Escárcega i le nofoaga o anamua o Kohunlich, e itiiti ifo ma le itula le mamao, lea e mafai ai ona iloa tulaga faʻatulagaina o fale ma isi itumalo o Maya, e pei o le nofoaga e siaki ai Kuatemalan ma le Vaitafe o Bec, e ui lava o loʻo i ai le latou nofoaga. oe lava physiognomy.

O le Acropolis, ma ona laʻasaga eseese o faugafale ma le faʻamaeʻaina o le metotia, o loʻo avea ma galuega maualuga e nonofo ai tagata, o loʻo faʻatulagaina i autafa o auala, o potu ma mea e fesoʻotaʻi ma le olaga i aso uma. O le tele o nei fale na fausiaina i le va o tausaga 600 ma 900 o le tatou vaitaimi.

O le North Residential Complex, pei o le Acropolis, na faʻaaogaina e le au Mayan, ae mai lava i le Early Postclassic vaitaimi, i le va o le 1000 ma le 1200 tausaga, na taofia ai galuega fai. O le faitau aofai na salalau ma o nisi aiga na faaaoga toega o fale.

O le uiga iloga o Kohunlich, na fausiaina i le vaitaimi o le Early Class i le va o le 500 ma le 600 tausaga, o le Malumalu: o le Masks, e lima o le valu mataʻitusi na faʻasaoina, e fai ma sui o se tasi o faʻataʻitaʻiga sili ona lelei o faʻailoga a Maya. O le Plaza de las Estelas faʻalauteleina stelae i lalo o ona fale. E talitonu o lenei esplanade o le ogatotonu o le taulaga ma o se nofoaga o tagata lautele gaioiga. E oʻo atu i le faʻaiuga o le seneturi lona 19 ma le amataga o le 20 seneturi, ua amata ona faʻamautuina au taʻutaʻua ma taʻitoʻatasi ma tagata na nonofo faʻafuaseʻi.

Ae o le Merwin Square, na faʻaigoa i le tagata poto i Amerika o Raymond Merwin, o le i le 1912 na sau mo le taimi muamua ma faʻamaonia Kohunlich Clarksville. O le igoa nei e sau mai le Igilisi cohoondrige, o lona uiga o le maupuepue o corozos.

O le maota atonu na faʻaaogaina e avea ma nofoaga o ona taʻitaʻi, e tu i sisifo o le Plaza de las Estrellas, o le ogatotonu lea o le aʻai. O le taʻaloga polo e iai mea e tutusa ai ma mea na maua i Río Bec ma Los Chenes, ma avea ai ma se sauniga taua i le taulaga o Maya.

12:00. Toe foʻi i Chetumal, i le tumutumu o Ucum, e mafai ona tatou seʻe agaʻi i le auala e siʻi ai tagata Mekisiko o loʻo tuaoi le vaitafe o Hondo i La Unión, toetoe lava o le tuaoi ma Guatemala, ma le taulaga lona tolu, El Palmar, tu i tafatafa o se spa ea i le lagi e mafai ona e tofo ai i le sami Caribbean ma masani inu i le faʻafesoʻotaʻiga ma le matagofie natura.

15:00. 16 kilomita i le itu i matu sasaʻe o Chetumal o toega o mea mai anamua o Oxtankah, lea matou te taunuʻu ai i le mulimuli atu i le auala sima e faʻataʻamilo i le talafatai mai le taulaga laititi o Calderitas.

O pupuni e leʻi fuafuaina e nana ai fausaga tuai o faʻailo mai o se olaga iloga i le tuanaʻi lea na faia ai e Oxtankah se sao taua.

E tusa ai ma faʻapitoa mai le National Institute of Anthropology and History, tusa o le 800 sa i ai taua taua taulaga taulaga i le eria; Oxtankah, faʻatasi ai ma Kohunlich, Dzibanché ma Chakanbakan, o se tasi o taulaga taua o le vaitaimi masani (250-900)

O ona tagata sa latou faia faʻatoʻaga ma fefaʻatauaʻiga i se tulaga maualuga, lea na fuafuaina ai le manuia na atagia mai i le fausiaina o fale-pyramid, malae o polo, malumalu ma galuega tau eletise na totoina i le vaomatua e tusa ma le 240 km2. E i ai le talitonuga i le seneturi lona 10 Oxtankah - pei o le tele o taulaga Maya - ono pagatia i faʻaiuga o le paʻu na faʻamutaina lona matagofie.

O le taofi na lagolagoina foi o se malaga mai le setete o Tabasco, mai le vaega ua taua o puntunes, aumaia se fou manuia. O loʻo iai se masalosaloga o le Puncunes, o ni tautai faʻataʻitaʻi, na faʻatuina se fefaʻatauaʻiga tele e faʻavae i luga o le sami auala na oʻo atu i le talafatai o Honduras. Na latou toe faʻafouina foʻi le taulaga Mayan o Chichén Itzá ma faʻatumau le filemu mo le lua seneturi umi.

I le avea ai o se talafatai o le sami, Oxtankah na talitonu na auai i nei tamaoaiga seia oo ina malepe le malosi o le puntuns. Ona vaevaeina ai lea o le itulagi i tamaʻi setete, ua feitagaʻi. Oxtankah atonu o le fai faaupufai ulu o Chactemal, o le talafatu na ola ai iina le tagata Sipaniolo lafo ese Gonzalo Guerrero, o le na filifilia o le tama o le tagatanuu Hispanic mestizaje i Mekisiko.

Faʻatasi ai ma le fausiaina muamua-Hispanic, fausaga IV tu matilatila, lea ona o ona foliga ma faʻatatau foliga mai o se taua fale mo sauniga. O se semicircular lima-vaega fale ma se itu sitepu, o se seasea vaʻaiga i fale o lenei vasega. O faʻailoga o le gaoia ma le faʻafanoga e taʻu mai ai o ona maʻa na faʻaaogaina e tagata manumalo o Europa mo galuega i le senituri lona 16.

E le mamao mai sasaʻe o fale faʻasolopito. E i ai mafuaʻaga e masalomia ai o latou o vaega o le taulaga faʻavaeina e le Sipaniolo Alonso de Ávila i le ogatotonu o le muamua-Hispanic taulaga. O vaega o le puipui na faʻatapulaʻaina ai le atrium, o le tulaga ogatotonu ma le falelotu e faʻasao mai le falesa, o loʻo vaʻaia ai vaega o faʻamalama e faʻapipiʻi ai le potu tuʻufaʻasolo, o puipui o le faletaʻavale ma vaega o le sacristy. I le taimi nei, o le nofoaga archaeological nofoaga o loʻo i ai se tautua iunite ma paka, o se vaega mo le tuʻuina atu o tiketi, faletaele ma se tamaʻi ata ata faʻaali alualu i luma ma sailiiliga o le eliina. Nisi laʻau ua faʻapipiʻi cédulas o loʻo faʻamatalaina ai a latou meatotino ma o latou igoa faʻasaienisi ma lauiloa ua faʻailoa mai. I se auala faʻapea, o savaliga e malie ma aʻoga.

17:00. Ua i Chetumal, ni nai mita mai le faga, ua matou mauaina se falemataaga e toe fausiaina i se tamai faatulagaga o le nuu tuai o Payo Obispo, ona auala oneone, alofilima ma fale laupapa ... o se tafaoga o nostalgia lea e leai se le lava o curvature i le o vai na timu na teu.

O le faʻataʻitaʻiga, e lalelei i tagata tafafao maimoa uma, e i ai fale laupapa e 185 i le fuataga 1:25, 16 taavaletoso, 100 fugalaʻau, 83 niu, 35 chit ma 150 tagata e pei o papala i le tala a Gulliver-, ma e mafai ona vaʻaia i vaega e fa mai le peripheral walker.

8:00 pm I le Plaza del Centenario, lea o loo iai se maafaamanatu mo le na faavaeina le taulaga, o loo faaalia ai e se kamupani siva se vaaiga faaitulagi e aofia ai ma le jaranas ma le muai faa-Hispanic, i lalo o le pulega a le Ofisa o le Malo o le Malo o Quintana. Fano A maeʻa le mea na tupu, o le a matou o atu i se vaega o le laupapa auala laupapa. I le isi itu o le faga e mafai ona e vaʻaia moli o le uluaʻi taulaga Belizean, Punta Consejo, lea e tu ai se faletalimalo tuai e igoa ia Casablanca. I le itu lea, o moli ma faleʻaiga o loʻo mumu mai e ofaina Mekisiko ma faʻavaomalo taumafataga.

ASO SA

9:00. O loʻo faʻatali mai le faʻataulaitu o Bacalar ia matou, o se taulaga e tu i tafatafa o le aloalo, 37 kilomita mai Chetumal i luga o le alatele e alu i Cancun. Muamua-Hispanic amataga, o lona uiga i le gagana Mayan nofoaga o ofe, ma o lona aloalo aofia ai fitu pupuni o lanu moana e eseese e tusa ai ma le susulu o le la. Tamaiti ma talavou atavali, faʻatinoga ma siva na vaʻaia i le falelotu o San Felipe de Bacalar mo le tele o tausaga. I taimi ua tuanaʻi, o le olaga sa tau le fiafia i luga o nei maamaʻa. Pei o se 'olo ua fausia e sefe ai ona siʻosiʻomaga, o le' olo o se galuega e mafua mai i le fefe. O lona fausiaina na amata mai i le 1727, ina ua maeʻa Bacalar mafatia faʻafuaseʻi osofaʻiga e Caribbean pirates ma Europa smugglers, tele lava Peretania.

O le mea lea, na filifili ai le fitafita tauva o Antonio Figueroa y Silva e toe faaola le taulaga, ma aumai ni tagata galulue malosi mai le Canary Islands. I se vaitaimi atoa e oʻo atu i le 1751, na ola faʻapitoa ai le taulaga i faʻatoʻaga seʻia oʻo ina osofaʻia le 'aʻai e le au Peretania o Belize, i le itu i saute o le vaitafe o Hondo. O osofaiga na toe faia ma mafua ai le teteʻi i le filemu cod tagata, i le taimi lava e tasi na latou faaosofia ai se olaga o le tele o le filemu. O le mea lea na faʻaauupegaina ai le vaegaʻau a le militeli lea na faʻateʻaina ai le au osofaʻi mai le vai lata ane, e ui lava o le feteʻenaʻiga na i ai lona tali aloaia i le 1783 ina -e ala i le galuega o se feagaiga na sainia i Pale- na faʻatagaina ai le Peretania, na avea muamua ma gaoiga, na avea ma tamaʻi tipi o vali, o le a tumau pea i aso nei Belize.

I le taimi o le Caste War, na faia e le au fouvale a Maya ma le ami a Yucatecan i le seneturi lona 19, na faatonuina ai e le aliʻi o Colonel José Dolores Cetina le fausiaina o lua ma puipui i nofoaga lata ane; o tagata o le nuʻu na faʻaauau pea i le taua ma Bacalar na siʻomia e pulu.

I le 1858, ina ua maeʻa se taua mataʻutia, na sosola i latou na sao mai i Corozal ma na tuua ai na o Bacalar. O le vaomatua na faifai malie ona ave le taulaga ma o le auala na maua ai, i le faaiuga o le 1899, e le Admiral Othón Pompeyo Blanco, o le na faavaeina le nuu o Paya Obispo i le tausaga talu ai.

O le 'olo na faʻagaloina aʻo faʻasolosolo atu le seneturi lona 20. Valu sefulu tausaga mulimuli ane ai, na faalauiloa mai ai o se maafaamanatu e le National Institute of Anthropology and History. I aso nei o se falemataaga lea pre-Hispanic ma kolone fasi vaega faʻaalia ma avea o se nofoaga mo le matagofie ma ata ata.

12:00. Ina ua maeʻa le feiloaʻiga ma le talafaʻasolopito, o loʻo faʻatali mai le tele o spa ia matou i le talafatai. I totonu o le Ejidal ma le Club de Velas e mafai ona mautotogi i se vaʻa ma mai le vai mafaufau i fale o loʻo tu i le apitaogalu, o fugalaʻau ma laʻau o loʻo ola pea.

Lenei laina o fale aofia ai le faʻatusatusaina sitaili sitaili: Arapi, Saina, Suiselani, Peretania, Iapani ... O isi vaʻa sopoia tatou ma le malaga faʻaauauina i le "vaitafe", auala e vaeluaina le aloalo, lea manino atoatoa ma iloagofie o se vaaiga matagofie i lalo o le sami.

O le Club de Velas o se avanoa avanoa o loʻo i ai se pa, se marina ma le faleʻaiga El mulato de Bacalar, lea latou te tuʻuina atu ai se ipu matagofie, falai fualaʻau ma le suauʻu olive, habanero pepa ma kaliki, faʻapea foʻi ma meaʻai o loʻo i ai iʻa. E i ai se matagofie vaaiga ma o loʻo iai catamaran ma kayaks mo mautotogi.

17:00. Ina ua uma ona taeʻele, o le manaʻoga na faʻaosofia ai i matou e asiasi i le faleʻaiga na tu i tafatafa o le Cenote Azul, o ana iʻa na o mai i le matafaga e 'aʻai fasi falaoa na lafoina e tagata' ai. O le ofa e tele ma matagofie, pei o ipu na faʻaigoa ia Mar y selva, Camarón cenote azul ma Lobster i le uaina.

O le muamua e faia i venison, feʻe, tepezcuintle, armadillo ma ulu falaoa. O le lona lua o loʻo i ai le ulavavale 222 faʻatumuina i sisi, afifi i le bacon ma falaoa; ma le lona tolu o lobster kukaina i le uaina paʻepaʻe, kaliki ma le pata. Mea suamalie uma mo le lelea sili ona faigata. Matou te faatofa atu ia Chetumal. I tua atu o lea o se faga furrow e ni samasama samasama ma mumu folau felelei lele. Ua alu le talafaʻasolopito o le muamua Hispanic-American miscegenation. Ua mou atu le maofa o le timu i luga o maa ma naʻo le folafolaga o le toe foʻi i se ea faʻataulaitu e goto ai le la.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Isla de Tamalcab, Chetumal Quintana Roo (Mae 2024).