Oaxaca i le Kolone

Pin
Send
Share
Send

O le faʻatoʻilaloina o Oaxaca sa filemu lava, talu ai na manatu le au Zapotec ma Mixtec o le a latou mauaina i totonu o papalagi ni fesoasoani latou te manaʻomia e faʻatoʻilaloina le Aztecs.

I leisi itu, o isi kulupu e pei o le Zapotecs o le Sierra, le Chontales ma aemaise ai lava i le Mixes na teteʻe ma faia se faʻasologa o fouvalega. I luga o le latou manumalo ma o loʻo iai pea ile senituri lona 16, na toʻesea ai e tagata Sipaniolo tagata moni o latou fanua, faʻatulafonoina lenei gaioiga e ala i faʻamaumauga, maliega ma vaevaega na tuʻuina atu e le tupu, ma faʻapea ai ona faʻamatala mai, mai le amataga o le Sipaniolo faʻamalosi, le le paleni ma le le tutusa o le a manumalo i le va o Sipaniolo ma tagata lautele sosaiete.

O le sauaina e le aufaʻatonu na matua tele lava o se lelei vaega o le galuega na faia e le lua Audiencias ma Viceroy Antonio de Mendoza na faʻamoemoe e faʻatapulaʻaina le paoa o le Marquis o Valle de Oaxaca, Hernán Cortés, ma le encomenderos. Na latou manatu e faʻamalosia le pule a le Tupu ma o le mafuaʻaga lea na folafola ai Tulafono Fou (1542) ma faia ai se pulega faigata. O le galuega faaevagelia i le Mixtec ma le Zapotec o le galuega a le Dominican order o le na fausia, faatasi ai ma galuega masani a le atunuu, o le tele o falesa ma taupulega i nofoaga na faatutu ai le tele o nofoaga tutotonu, pei o le Aai o Antequera, Yanhuitián ma Cuilapan. .

O le faʻatoʻilaloina faʻaleagaga na sili atu le malosi ma saua nai lo le taua a le militeri. Ina ia faʻatumauina le puleaina o le faitau aofai o tagata, na faʻamalosia e le au manumalo, faʻatasi ai ma fesuiaʻiga, nisi o faʻavae a le atunuʻu ina ia mafai ai e nisi o aliʻi o le Vanu o Oaxaca ma le Mixteca Alta ona faʻasao ona faʻamanuiaga masani ma meatotino; Nai lo lena, ina ia faaliliuina tagata o Amerika i le faa-Kerisiano, sa taumafai faifeautalai e faatamaia soo se vaega o le lotu o le muaʻi-Hispanic lalolagi.

E ui i le paʻu o le faitau aofai o tagata, mafua mai i faʻamaʻi ma le agaleaga, o le 16 seneturi o se tasi o tuputupu aʻe o le tamaoaiga ona o le faʻaofiina o fou metotia, faʻatoʻaga ma ituaiga. Mo se faʻataʻitaʻiga i le Mixteca, o ni polofiti lelei na maua mai i le faʻaogaina o anufe, ma povi ma saito. O le atinaeina o le taulaga maketi ma maina saofaga i lenei tuputupu ae.

Peitai, o lenei manuia na faʻalavelaveina e faʻafitauli na feagai ma le mining mai le 1590. Fefaatauaiga i le va o Seville ma Amerika na faaititia ma le paʻu o le faitau aofai o tagata mafua ai le taumafaina o taulaga i lalo ma le aufaigaluega na faaititia i lona maualalo faaupuga.

I le seneturi lona sefulufitu, o le tamaoaiga o le tamaoaiga o le taimi na faʻamatalaina ai le fausaga kolone, o le pulega pule na tuʻufaʻatasia, ma faʻavaeina o se faʻamoemoeina tamaoaiga faʻavaeina. O le faʻaaogaina o le monopoli ma le tutoʻatasi pisinisi faʻapisinisi faʻalavelaveina faʻaletulafono atinae tamaoaiga, mafua ai eria pei mauoa e pei o le Vanu o Oaxaca e faamasani lo latou tamaoaiga agai lava ia lava e ui i le taua o le gaosiga ma fefaatauaiga o koko, indigo ma cochineal. .

Ua maeʻa nei ile afa lona lua ole senituri lona fitu, na amata ai ona faʻaleleia le tamaoaiga o New Spain: sa iai foʻi le faʻafouga, gafa ma feololo ma Amerika tutotonu ma Peru, ma ua amata ona toe faʻaleleia tagata lautele. I le taimi lea, o le au Sipaniolo nonofo i le Mixteca ma i le Vanu o Oaxaca tuuto atu i latou lava i lafumanu povi i tele tele vaega ma le haciendas manuia tuufaatasi le gaosia o saito ma sana ma le tausiaina o povi. O le kolone tamaoaiga na toe faʻaleleia i le va o le 1660 ma le 1692, faʻavaeina le faʻavae mo le Enlightenment senituri.

New Spain ola ma olaola i le Age of Enlightenment. O le teritori faʻaluaina, o le faitau aofai o tolu, ma le taua o le tamaoaiga faʻatinoina ono. O le faʻataʻitaʻiga sili ona lelei o nei alualu i luma o loo maitauina i le eliina o le eleele, o se vaega autu o le tamaoaiga lea, a o pologa pea, na amata mai le galueina o le 3,300,000 peso i le 1670 i le 27,000,000 i le 1804.

O le tele o New Spain o loʻo faʻaalia i le malosi o le fausiaina o fale ma ova i le matagofie o le Baroque, o le taimi lena na fausia ai i Antequera, faʻatasi ai ma isi mea, le Falesa o le Rosary o le Ekalesia a Santo Domingo, le Ekalesia a le Soledad, San Agustín ma Consolación.

O le seneturi lona 18 o le seneturi o faʻafouina polokiki ma tamaoaiga toefuataʻi na faia e le Bourbon tupu.

E oʻo atu i le 1800, ua avea Mekisiko ma atunuʻu e tele lona tamaoaiga ae faʻapea foi le matitiva tele, o le toʻatele o le faitau aofai na faʻapipiʻi i faleoloa ma faʻalapotopotoga, na agaleagaina i latou i falefaigaluega, faʻapologa i maina ma falegaosi, e aunoa ma le saolotoga, leai ni tupe. ma aunoa ma se avanoa e faʻaleleia atili ai.

O peninsular Spaniards na faʻataʻitaʻia le faʻapolokiki ma le tamaoaiga; O ia tuutuuga o agafesootai, tamaoaiga ma faaupufai le tutusa na faaputuputu feeseeseaiga ma le faamalieina. I leisi itu, o le aʻafiaga o mea na tutupu e pei o le French Revolution, le tutoʻatasi o le United States ma le English Industrial Revolution na luluina ai loto fuatiaifo o Amerika ma le aitia o le Tutoʻatasi o New Spain amata amata ona fausia i totonu o le Creoles.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: #OAXACA No. 39, La mejor carretera de #Oaxaca (Mae 2024).