Uma e uiga i le ana ata o Baja Kalefonia Sur

Pin
Send
Share
Send

I le itu i matu o Baja Kalefonia Sur o le Sierra de San Francisco, o se nofoaga o le a e maua ai ana ana. Maua i latou!

I le itu i matu o le setete o Baja Kalifonia Sur o lo oi ai le Sierra de San Francisco, 'upega tafaʻilagi e iai se tasi o faʻavae o atavali lena tele i lenei eria atoa.

Lenei o le mea, ma faigofie, e mafai ona e fiafia ai a tele ituaiga o atavali valivali ana o loʻo i ai pea i se tulaga sili ona lelei. O le fiafia i le asia o se nofoaga tuʻufua e le gata i le aganuʻu ma le talafaʻasolopito o nei matagofie foliga mai anamua, ae faʻapea foi i le faatofuina oe lava i se teritori o latou laufanua ma le olaga e foliga mai e le manaia ona e matagofie filemu.

San Francisco de la Sierra e 37 km mai le alatele numera tasi i Baja Kalefonia ma 80 km mai le taulaga o San Ignacio. O iina e te mauaina ai le tatalaina talu ai nei Falemataaga i le lotoifale o San Ignacio ma le National Institute of Anthropology and History (INAH), lea e faʻatagaina ai pemita talafeagai e asiasi ai i le Sierra de San Francisco ma sauniuni ai sauniuniga e maua ai le taʻiala ma manu talafeagai e asiasi ai i le itulagi. O le falemataʻaga, na ou mauaina ai le tele o faʻamatalaga mo lenei lipoti, o le faʻatumuga o le galuega na faia mo le tele o tausaga, i ana mural ma ola o latou faʻatinoina. O loʻo faʻaalia ata eseese o atavali ma le eria, ma maua ai faʻamatalaga lata mai e uiga i poloketi o loʻo faʻagasolo nei. O loʻo iai foʻi ma ata e tolu-itu, e fua ai, se tasi o atavali i luga o atumauga, e mafai ai ona vaʻaia foliga vaaia o atavali i taimi o latou tusitala. E fautuaina le asiasi i lenei fale mataaga ina ia malamalama lelei i le eria ae leʻi amataina le faigamalaga.

Tuua mai San Ignacio ma le faʻatanaga tatau, ua fautuaina e faʻaaoga lau oe lava taʻavale talu ai e leai se felauaiga lautele i San Francisco, ma le faʻaaogaina o se taʻavale tasi e mafai ona fai si taugata. O le auala i San Francisco e le faʻataina ma e masani ona i ai i tulaga faigata pe a oʻo mai timuga, o lea e fautuaina ai le faʻaaogaina o se taʻavale talafeagai mo lenei ituaiga laufanua.

O le lemu suiga mai le toafa fanua laugatasi i le sierra e matagofie. I le taimi o le aʻega e mafai ona vaʻai le vanu tele o le Vizcaíno e oʻo atu i fale tele masima, e sosoʻo ma le Vasa Pasefika. O sina mamao atu, mai mea maualuluga, oe mafai ona vaʻaia se lanumoana fasi o le Sami o Cortez.

O le taulaga laʻititi o San Francisco o le nofoaga mulimuli lea e faʻatau ai mea faʻatau, ae e fautuaina ia faia lenei mea i San Ignacio mo mafuaʻaga o tau ma faʻafanua. E taua le aumai o fagu vai aua e lamatia le inu o le vai e tafe atu i nai vaitafe.

I le taimi lava na i ai i San Francisco, tiʻetiʻe i luga o se miula, o le toʻafilemu aʻe ma le alu ifo o vanu e amata agai i le fatu o le mauga o loʻo i ai atavali. O lenei faʻasologa o atumauga o atumauga o se vaega o le eria e taʻua o le Toafa Tutotonu. E fesuisuiaʻi le auala i taimi uma, e feauauai i le va o laufanua valevalenoa, laugatasi, vanu ma vanu. O vao, na mafua mai i le tele o ituaiga o cacti, suia i se auala sili ona manaia pe a oʻo atu le tasi i lalo o vanu o loʻo i ai se eseʻese fugalaʻau e fiafia i le vai o le vaʻavaʻai vaitafe. Lenei, o niu tuʻinanau vaapiapi agai i le tele o le la ma eseʻese laʻau ma laʻau e mafai ona vaʻaia e faaaoga lelei le tamaʻi vai o loʻo i ai.

A maeʻa le lima itula o le savali ua e aapa atu i le San Gregorio Ranch e nonofo ai ni aiga faʻauo ma lelei. I lo latou nonofo umi ai iina, na latou atiaʻe ai se faʻafitauli faigata i alavai lea na latou fausiaina ai ni fualaʻau mananaia e maua ai se sulufaʻiga manaia i mata ua lelava mai le laufanua o le toafa. E mafai ona e faʻalogo ile vai o tafe i ala eseese ma sogisogi i le eleele susu. A e savalivali solo, e mafai ona e vaʻai ile laʻau moli, apu, peach, mago, rimoni ma mati. E i ai foi ituaiga uma o fatu ma legume.

O le mamao na ou alu ai i luga o le mauga ma ina ua ou mauaina ata vali, sa ou taumafai e vaai faalemafaufau pe faape' lives olaga o na tagata faalilolilo nonofo ai oe na tuua se le mavaʻai foliga i la latou vaʻaiga o le lalolagi. I se auala, o le matagofie o lenei nofoaga ma lona ofoofogia natura faʻamatalaina ia te aʻu, ma o latou le leoa, le faʻaaloalo ma le faʻafesoʻotaʻiga na maua e tagata anamua ma o latou siʻosiʻomaga ma na latou atagia mai ma le tele o taumafaiga i a latou atamamai ata.

O LE AMATAGA

O lenei teritori nofoia e tagata o le gagana Cochimí, auai i le aiga o Yumana. Na faʻamaopoopoina i latou i fusi na faia mai le 20 i le 50 aiga ma faʻatasi na latou faʻaopoopoina i le va o le 50 ma le 200 tagata. Sa galulue fafine ma tamaiti i le aoina o laʻau 'aina ma tamaloloa e masani lava i le tuliga manu. O le taʻitaʻiga o le kulupu sa nofo i se toeaʻina tama, le cacique, e ui o fafine sa i ai se taua vaega i le aiga ma le faʻalapotopotoga faʻaipoipoga. Sa i ai foi le shaman poʻo le guama na faʻatonuina sauniga ma sauniga a le ituaiga. E masani ona tutusa le aliʻi ma le aliʻi. I le faigata o le taumalulu ma le tautotogo, na faʻataʻapeʻapeina ai le nofoia o se itulagi e faʻaaoga lelei ai le utiuti o mea totino, ma ina ua tele ma faʻasao vai, na faʻaputuputu ituaiga e faʻalauteleina le tele o mea e ola ai. sauniga ma sauniga.

E ui lava i le mea moni o le mauga e ono foliga mai o se le fiafia i le siʻosiʻomaga, o le eseese o laufanua eria o loʻo iai configured se lelei siʻosiʻomaga mo le atinaʻeina o se tele eseese o manu ma laʻau ituaiga, na faʻatagaina ai le nofoia o nomadic kulupu mai matu na tumau ai iina. seia oʻo i le taunuu mai o misionare Jesuit, i le faaiuga o le seneturi lona 17. O nei vaega na tuuto atu i le tulimanu, faaputuputuina ma fagotaga, ma sa tatau ona fealualuaʻi i vaega eseese o laufanua e tusa ai ma le taʻi tausaga faataamilosaga o meaola, e saili ai meaai, mea masani ma vai. O le mea lea, o le faʻatatauina o mea manaʻomia mo lo latou ola na manaʻomia ai se loloto malamalama o le siʻosiʻomaga e mafai ai ona latou iloa le mea o le sili sili ona lelei vaitau e nonofo ai i se tasi eria.

PUSA FAI

E ala i suʻesuʻega eseese o mea na maua, e aofia ai ma pigment i atavali, ua fuafuaina na nofoia le eria mo le 10,000 tausaga ma o le tu masani o le valiina i luga o le papa na amataina 4,000 tausaga talu ai ma faaauau ai pea seia oo i le 1650, ina ua maeʻa. i le taunuʻu mai o misionare Sipaniolo. E matua faʻamalieina lava o le sitaili o le atavali e leʻi faia ni suiga tetele i se taimi umi.

I le itulagi atoa O nei atavali ana o loʻo avea ma sui tele o faʻatusa o manu uma o le laueleele ma le gataifale, faʻapea foi ma faʻatusa o tagata. E eseese foʻi foliga, lapopoʻa, lanu ma a latou faʻasologa. O manu vaefa, o loʻo fai ma sui i tulaga mautu ma gaioi, e aofia ai gata, puaʻa, manulele, pumas, tia, ma mamoe. E mafai foʻi ona e vaʻai atu i faʻaliga eseese o meaola o le sami e pei o tafola, laumei, ave manta, leona sami ma iʻa. A fai e manu le mea tutotonu e fai ma sui o le atavali o le mural, o faʻatusa a tagata e lona lua ma e aliali mai i tua.

A totonugalemu tagata foliga latou taoto i se tulaga mautu agai i luma, ma vae tusi agai i lalo ma fafo, o lima faaloaloa agai i luga ma ulu e leai ni foliga.

O le fuainumera fafine e aliali mai, e mafai ona iloga ona o latou "fatafata" i lalo o lima. I se faʻaopopoga, o nisi o latou teuteuina i mea na faʻamauina e le au Jesuits muamua o ni sauniga masani na faʻaaoga e aliʻi ma aliʻi o vaega. O le vaʻaia o fuainumera o loʻo faʻailoa mai ai o ata vali na faʻasolosolo ona fatuina i taimi eseese.

O LE FAʻAMASINOINA O PAUGA O LE MANUIA

E ono mafai o le faʻavaitaimi faʻaputuputu potopoto (lea na tupu i le vaitau o timuga, i le faaiuga o le taumafanafana ma le amataga o le tautoulu, ma o le taimi o le guamas taʻitaʻia sauniga ma sauniga o le alalafaga), o le sili manino ma talafeagai taimi mo le gaosiga o o ata, na avea ma sao taua i le olaga o le kulupu, ma na faʻafaileleina lona fesoʻotaʻiga, toe gaosia ma paleni. E faʻapena foi, i le latou vavalalata vavalalata ma le natura, e ono ono avea foi maʻa faatufugaga mo latou se auala e faʻaalia ai lo latou malamalama i le lalolagi na latou ola ai.

O le lapoʻa ma lautele lautele o valivali, faʻapea foi ma le tulaga maualuga i maʻa malu o loʻo valiina ai nisi o latou, talanoa mai ia i matou le galulue faʻatasi ma le galulue faʻatasi o le ituaiga e faʻatino galuega eseese, mai le ausiaina o pigment ma le fausiaina o le fatāmanu, e oʻo i le faʻatinoina o atavali. E foliga mai o nei galuega na faia i lalo o le taʻitaʻiga ma le vaʻaiga a le aliʻi, e pei ona iai i vaega o tagata tulimanu i le Iunaite Setete.

O le tele o ana ana i lenei itu o le setete o Baja Kalefonia Sur o loʻo fai ma gaioiga ma se tulaga o faigata e seasea fetaiaʻi i le va o sosaiete tulimanu-faʻaputuputu sosaiete. Mo lenei mafuaʻaga, i le amanaiaina o le tele measina aganuu maua iinei, ia Tesema 1993, UNESCO folafolaina le Sierra de San Francisco o le Lalolagi Tofi Nofoaga.

AFAI E TE ALU I SAN IGNACIO

E mafai ona e alu iina mai ensenada pe mai Loreto. O auala uma e lua na faia e ala tele numera 1 (transpeninsular) A: tasi i saute ma le isi i matu. O le taimi mai i Ensenada e tusa ma le 10 itula ma mai Loreto e laititi teisi atu.

I San Ignacio o loʻo iai le fale mataaga ma e mafai ona e suʻeina se mea e 'ai ai, ae leai se mea e moe ai, o lea matou te faʻamanatu atu ai ia e sauniuni

I leisi itu, o luga o lenei '' upega tafaʻilagi e te maua ai auala e faʻatulaga ai lau malaga.

Afai e te taunuʻu i La Paz, i le tusitusiga o loʻo i ai le tusi poʻo ai e liliu e faʻavasega le faigamalaga.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Lio Tuanais Love Song for Samoa (Setema 2024).