Tampico, o se 'aʻai e iai lona talaʻaga

Pin
Send
Share
Send

E ui lava o se tasi o setete sili ona tele setete i le Republic, Tamaulipas foliga mai o le tumau i se ituaiga o le faalauiloaina. Peitaʻi, afai tatou te faia le faʻafitauli e suʻesuʻe teisi, o le a tatou iloaina o loʻo iai ona mataʻaga ma mea matagofie mo soʻo se ituaiga tafafao maimoa: o i latou e fiafia i le taugata ma le faʻatauaina o faletalimalo, faʻapea foʻi ma i latou e fiafia i le natura ma mea e ofo ai na te aumaia ia i tatou. mai i le.

Faatasi ai ma le taimi nei, sa i ai lima Tampicos i le gasologa o le talafaasolopito, uma vavalalata vavalalata e le suia o lo latou atinaeina.

O le tagata moni Tampico atonu na tu i se nofoaga latalata i le mea o loʻo i ai nei Villa Cuauhtémoc (Old Town), lea sa i ai le sone archaeological sone na paga lea na faʻaleagaina e le olaola o suauʻu kamupani, foliga mai e leʻi faʻamalieina. O Fray Andrés de Olmos na taunuʻu mai i lenei nofoaga i le 1532 e faʻatino lana galuega faʻaevagelia ma tagata Initia Huastec, o e na vave faʻakerisiano i la latou lava gagana. Ina ua nofo mo sina taimi i le nofoaga, Fray Andrés maua mai le sui lua o New Spain, Don Luis de Velasco, se pemita ina ia "i le taulaga o Tampico, o le itumalo o Pánuco, (…) se liki mai le pa mai le sami, lua fana fana mai le vaitafe, sili atu pe itiiti ifo, o se fale ma monaseri o le Poloaiga a San Francisco ua fausiaina ma faavaeina ”. O lenei tulafono, na tusia i Mekisiko ia Aperila 26, 1554, faʻatupuina ai le lona lua o Tampico.

Kolone Tampico, valaʻauina Villa de San Luis de Tampico i le faʻamanatuina o Viceroy Velasco, tu i le tasi itu o le taulaga Huasteco ma e foliga mai na o le tumau ai iina seia oo i le 1556. O ona faʻavae, e tusa ai ma le lipoti a le kapeteni ma le pulenuu o le itumalo mai Pánuco i le 1603, o Cristóbal Frías, Diego Ramírez, Gonzalo de Ávila ma Domingo Hernández, o Sipaniolo uma ma tagata o Pánuco.

O le tasi e taʻua o Tampico-Joya sa tu i se mea e latalata i le mea ua taʻua nei o Tampico Alto (Veracruz), ma o le nofoaga na filifilia e tagata muamua o le Villa de San Luis e sulufaʻi mai osofaʻiga ma le au faomea. , lea i le vaitaimi atoa o le seneturi sefulufitu na faaleagaina ai le teritori o Sipaniolo. O lona faʻavae na amata mai lava i le maeʻa ai o le 1648, le aso na faia ai e le aliʻi leaga o Laurent de Graft, e sili ona lauiloa ia Lorencillo, se osofaʻiga mataʻutia. O le igoa o Joya e mafua mai i le mea moni o le nofoaga na tu i totonu o se tasi o le tele "maataua" poʻo lua i tafatafa o le sami o loʻo i ai i le eria ma i lena nofoaga na nofoia tagata na nonofo ai, ona o faigata faaletino o le nofoaga ma isi mala. , na latou filifili ai e faia se palota i luma o Fray Matías Terrón ma le lauiloa kolone o le teritori o Nuevo Santander, Don José de Escandón, le tumau i le nofoaga na taua, o le toe foi i Pueblo Viejo e nofo ai i nisi "maualuga mauga" e taʻua o ranchos po o pitonuu. Lenei manatu mulimuli na manumalo ma o le ala lena na fanau ai le lona fa Tampico.

O le Villa de San Luis poʻo Sal Salvador de Tampico, nei o Tampico Alto, na faʻavae ia Ianuari 15, 1754; ina ua mou ese atu le matautia o le au faomea, tusa o le 1738, na amata ona ia toe malosi ma maua se olaga fou. E tusa ai ma tagata nonofo i Altamira, o le ofisa o le tiute na manaʻomia "i le Alto o le tuai Tampico" talu ai latou te talitonu o lenei "o se tulaga, sili ona lelei faʻapea foi mo fefaʻatauaiga fefaʻatauaiga ma mo le soifua maloloina o tagata", i le iloaina o lenei mea moni mafai ono toʻesea le faitau aofaʻi ma le tamaoaiga mai Pueblo Viejo. O lenei tulaga na mafua ai ni faʻafitauli ae o le iʻuga na alofagia e tagata nonofo ma le au pulega o Altamira, ona tulaʻi mai ai lea o le lona lima o Tampico, o aso nei, na faavaeina ia Aperila 12, 1823 e ala i le pemita na faʻatagaina e le General Antonio López de Santa Anna i tuaoi. o Altamira.

O le faataatiaga o le taulaga fou na tuu ia Don Antonio García Jiménez, i le leai o se fuafanua e ala i fefaatauaiga. O lenei fua fuaina 30 varas mai le faatausiusiuga o se vanu ma tuu se plumb pitchfork lea na ia tosoina le laina o le lotoā alu sasae-sisifo ma saute-matu o le 'au na faʻapea ona faia. Ona ia tusia lea o le Plaza Mayor ma le 100 iata i le sikuea, ona faʻatulagaina lea mo le uafu, ma le tutusa itu ona ia faʻamatalaina lea o poloka e 18 o le 100 iata; O i latou ia na ia tofiaina le tasi ina ia nofo ai le lotu ma le aulotu iina; I le Plaza Mayor na ia faʻatulagaina lua vaʻa mo fale o le taulaga taulaga. Mulimuli ane, na faitaulia le vili ma na maua le taulaga e tusa ma le fuafuaga. I le aso 30 o Aukuso, 1824, na filifilia ai le pulenuu muamua ma le tausi mavaega muamua ma amata ai le atinae a le taulaga sei vagana ua tatou vaaia le mea ua tatou iloa nei.

I le taimi nei, o Tampico o se tasi o taulaga sili ona taua i totonu o le tatou atunuʻu, ma e le gata ona o le malosi o pisinisi, lona tulaga faʻafanua tulaga ma lona alualu i luma pisinisi, ae ona o talaʻaga uma o loʻo teuina, lea e mafai lava ona avea. faamemelo i le tele o ona fale tuai.

O se nofoaga e tatau ona vaʻaia o le Plaza de Armas poʻo le Plaza de la Constitución, faʻatasi ai ma le Plaza de la Libertad, o loʻo aliali mai luga o uluaʻi fuafuaga o le taulaga. O se tasi o ona itu na teuteuina e le Maota o le Fono Tele, faʻamaeʻaina i le 1933, peitaʻi e leʻi faʻaulufaleina aloaia aua o le tausaga lea e lua afa na taia ai le faitau aofai o tagata na faʻalavelaveina ai sauniga. Na fausiaina i lalo o le taʻitaʻiga a le tusiata Enrique Canseco, o ia foi e gafa ma le faʻamama avega i le potu fono, o loʻo i ai ata o Tampico. O le isi fale mataʻina o le fale lea o loʻo nofoia e ofisa ole DIF i aso nei; Na fausia i le 1925 ma e aoga le asia e faʻafiafia ai ana mea teuteu teuteu ata.

O le maʻa muamua o le Falesa sa faataatia ia Me 9, 1841 ma sa faamanuia i le aso lava lea ae i le 1844. E leʻi maeʻa le galuega i le tusiata lauiloa Lorenzo de la Hidalga, o le na faamaeaina i le 1856. Lenei O lenei mausali fausiaina e tolu ona, o le tasi i le ogatotonu maualuga atu nai lo itu. I le aso Setema 27, 1917, na paʻu ai le ogatotonu tutotonu, ae o le lima tausaga mulimuli ane na amata ai le toe fausiaina galuega i lalo o le vaʻai a Don Eugenio Mireles de la Torre. O fuafuaga fou na mafua mai i le inisinia o Ezequiel Ordóñez, o le na faaaloalogia laina o le muamua malumalu i le atoa. Totonu oe mafai ona vaʻai i le Carrara maamora fata na faia i Italia ma se tele vaega o le Siamani pateni.

O le kiosk o loʻo tu i le paka o lenei sikuea e mataʻina, fai mai, masaga o le tasi o loʻo i New Orleans; O loʻo i le Baroque style ma o lana tisaini e mafua mai i le tusiata o Oliverio Sedeño. O lenei kiosk e lauiloa o le "El Pulpo". O le Plaza de la Libertad o loʻo iai se tofo lelei i Tampico, aemaise lava mo fale o loʻo faʻataʻamilomiloina: fale tuai mai le seneturi talu ai ma auala tatala ma pa uʻamea e manatua ai le nofoaga faʻasolopito o le taulaga o New Orleans. Ae paga lea, o isi fale, e pei o le fale na faʻaaogaina e le faleoloa o le La Fama, na faʻaleagaina e aunoa ma se uiga, lea na faʻaleagaina ai le sefuluiva seneturi foliga mai o le sikuea. Peitaʻi, o isi fale na taʻuleleia ma faʻataʻitaʻia faʻafouina, pei o le Botica Nueva, o se faletalavai faʻavaeina i le 1875; O lona faʻasologa tumau ona matagofie laina muamua, ae i totonu o se fale faʻaonapo nei e faʻataunuʻuina lana gaioiga e aunoa ma le faʻavaivai ai mai le taulaga fealofani.

O le fale tuai o Palacio Hall, na nofoia i le seneturi mulimuli e le faleoloa o La Barata, o loʻo teu foi. O ni ata mo le tifaga The Treasure of the Sierra Madre na puʻeina ata iina, faʻavae i luga o le tala na tusia e le tusitala Bruno Traven. O isi fale e pei o le Mercedes, le Post Office ma le Telegraphs ma le Compañía de Luz, faʻatasi ai ma le uluaʻi faʻataʻitaʻiga foliga, fausiaina se manaia fausaga fausiaina ma tuʻuina atu lenei sikuea tuai, matua fesoʻotaʻi ma le olaga o le taulaga, o se faapitoa tofo.

O le fale aupito leva o le Casa de Castilla, faʻaigoa i le faaiu o le ana muamua, Juan González de Castilla, pulenuu o le taulaga mai le 1845 i le 1847. O le tagata osofaʻi Isidro Barradas na nofo iinei i se taumafaiga mulimuli a le Sipaniolo pale e toe maua le taulaga. O isi o aoga fausaga ma talaʻaga o le Fale o Malamalama, fausia i le amataga o le seneturi ma sima fasi mai Initia ma o latou fausaga e mai Peretania, ma le o le Maritime Customs, faʻatau e Porfirio Díaz mai se kamupani Europa na faʻatau atu i le lisi (o mataupu faʻavae o telemarketing?).

Ae o Tampico e le gata o talaʻaga ma fausiaina; e suamalie foʻi a latou meaʻai. O paa ma "keke barda" e taʻutaʻua. I se faʻaopopoga, o loʻo i ai matafaga ma galu malu ma vai mafanafana e pei o Miramar; e iai foʻi vaitafe ma aloalo e lelei mo le aau, fagota ma faʻafiafiaina le natura. I lenei nofoaga na fanau ai le vaalele a le Mexico pisinisi: i le 1921, i le taimi o le suauu paʻu, Harry A. Lawson ma L. A. Winship na faavaeina le Mexico Air Felauaiga Kamupani; mulimuli ane na suia lona igoa i le Compañía Mexicana de Aviación.

I lenei itu, o le setete o Tamaulipas e tele mea e ofoina atu ia i latou e asiasi i ai, ma Tampico o se lelei faʻataʻitaʻiga.

Faʻafefea ona maua

Tuua le laumua o le setete o Tamaulipas, Ciudad Victoria, alu i le auala tele 85 ma a maeʻa le 52 km o le ae taunuʻu i Guayalejo, lea o le a e alu ai i le alatele auala leai. 247 i le itu o González ma a maeʻa le faimalaga i le aofaʻi o 245 km, o le a e mauaina oe lava i le taulaga o Tampico, o lona mafanafana tau, o lona 12 m maualuga ma lona tele taulaga o le a faʻafeiloaʻi ia te oe. I se faʻaopopoga i le mauaina o auaunaga uma ma mea lelei, e i ai sili lelei auala o fesoʻotaʻiga.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: F-21 Kfir @ Yuma MCAS (Setema 2024).