Le Campeche scorpion, o se le iloa nofo i Mexico

Pin
Send
Share
Send

E aliali mai e leʻi iai ni meaola feʻailafi ma faʻamalosi na mafai ona tumau lona igoa e oʻo mai i aso nei, ae e iai!

E aliali mai e leai ni meaola feʻailaaʻi ma faalialia na mafai ona tumau lona le faailoaina e oʻo mai i aso nei, ae e iai!

Mekisiko, pei ona lauiloa, ei ai se tasi o sili ona mauʻoa ma sili ona eseese fugalaʻau ma manu i le lalolagi, o se oa e mafua tele atu i lona faʻapitoa nofoaga faʻatulagaina nai lo lona tele. Peitaʻi, o le mea moni e leai se atunuʻu i luga o le paneta e nofo ai le tele o ituaiga o meaolaola e pei o a tatou, e tau le faʻalauteleina. E fia o iai tonu? Leai se iloa seʻia oʻo mai nei. A feutanaʻi ma se tagata poto i le fanua, o le a ia fai mai e tusa ma le 760, o se ata latalata i le ituaiga o meaolaola o loʻo i ai nei faʻamaonia faʻasaienisi. Ae e mautinoa lava o le latou numera e sili atu, talu mai lea tausaga ma lea tausaga o loʻo maua ni faʻataʻitaʻiga fou, ma e masani ai, ma isi ituaiga o manu.

I le tulaga o mea fetolofi, o le tele o latou o saurians ma e le faʻaalia gata, toetoe a le taua, nana i nofoaga lafi, lea e oʻo mai nei na mafai ona sola ese mai le vaʻai a tagata. Pei o le tulaga o meaola o loʻo nonofo i le tele o itulagi o le Mekisiko sisitema sisitema e le mafai ona maua e le tamaititi aʻoga. I leisi itu, e le o faʻamoemoeina o loʻo i ai pea ni osofaʻiga mataʻutia pe faʻaalia foi e mafai ona tumau lona igoa e oʻo mai i aso nei. Ae e iai! O le faʻataʻitaʻiga sili ona lelei na saunia e Gunther Koehler, o se Siamani herpetologist o le i le 1994 maua i le itu i saute o Campeche se saurian e le o iloa, o le ituaiga Ctenosaura, na taʻua o le uliuli iguana.

Koehler, o se tagata poto i lenei vaega o iguanas, faaigoa ia Ctenosaura alfredschmidti e faamamalu ai lana uo ma faalauiloaina herpetology, Alfred Schmidt.

I le taimi nei, o le Ctenosaura alfredschmidti ua naʻo le nofoaga na maua ai mo le taimi muamua, o lona uiga, e latalata i le auala tele e alu atu mai Escárcega i Chetumal. O a latou olaga ma a latou aganuʻu ua tau le iloa saʻo. O le Ctenosaura alfredschmidti e ola i laau ma seasea tolotolo i le eleele. I lona nofoaga na afua mai ai, ua lauiloa o le "akarava" aua e sese faʻavasegaina oona.

O le "akarava" fuaina le maualuga o le 33 cm, o lona uiga e le lapoʻa pei o le tele o ituaiga o lona ituaiga, lea e mafai ona fuaina i le sili atu ma le mita i le aofaʻi. O i latou uma o le "akarava" e le masalomia o le sili ona matagofie. O le mea mataʻina o lona siʻusiʻu puʻupuʻu, ufiufi i una unaila, lea na te uuina mau i totonu o lona nofoaga lilo, ma faigofie ai ona aveʻese mai iina. O le lanu o lona tino e ese ai foi mai isi iguana uma, sei vagana ai lona aiga vavalalata, o le tagata tetee Ctenosaura iguana, e pei o le "akarava" ola faapitoa i le Yucatan peninsula ma lauiloa lauiloa o le "chop" .

I faaupuga lautele, o le "akarava" ma le tagata tetee Ctenosaura iguana e tali tutusa, e ui lava e i ai eseesega i le va oi latou i tuutuuga o o latou olaga. A o ola muamua i totonu o laau, o le "tata" ola i pu vaiti i maʻa, latalata i le eleele.

O le "akarava" male e sili ona felanulanuaʻi. O lona ulu, siʻusiʻu ma vae mulimuli e susulu mai le malachite lanumoana, a o lona papatua e uliuli i luma, ma lanumumu mumu poʻo mumu enaena i tua. E mafai ona suia lona lanu toetoe lava a vave pei o le chameleon. O le tuua o le lafi i le taeao, e aliali mai ona foliga malie le leo o le akarava, ae a o le mafanafana o lona tino ma olaola, o loʻo atagia mai ai se lanu matagofie ma susulu.

O le fafine "akarava", enaena i le lanu, e laititi faʻaaliga nai lo le tane ma laʻititi lona tele. Pei o ituaiga uma o Ctenosaura, o le "akarava" o loʻo iai ona matiuʻu maʻai maai e mafai ai ona aʻe gofie i luga o ni laau e seʻe.

E masani a o le "akarava" ona pau lea o le tagata e nofo i totonu o lona pu. I le laʻau lava e tasi, e mafai e le aliʻi ma le fafine ona momoe i le taimi e tasi, e ui lava i se pu e ese mai. O lenei ituaiga e faʻaaluina le po ma le tele o le aso i lona lua, o le lautele o lea lapoʻa e lava tele mo ia e ulufale ai ma ulufafo e aunoa ma se faʻafitauli. Ae ui i lea, o lona tuputupu aʻe o loʻo faʻapipiʻiina le suiga o lona fale ma nisi taimi. I lona nofoaga lafi e masani lava ona seʻe i luma, ma tuu lona siʻusiʻu poloka avanoa i le pu, ma avea ai toetoe lava a le mafai mo ono ono fili e osofaʻia.

A o mafanafana le ea, o le "akarava" faaseʻe i tua o lona lua e tanu i le la. A oʻo lou tino i le vevela saʻo, e amata i le sailiga o meaʻai i aso uma. E 'aʻai, pei o ona ituaiga uma, i laʻau, o lona uiga, i luga o laʻau o le laʻau o loʻo nofo ai, ma i nisi taimi foʻi i iniseti ma isi invertebrates. I se isi itu, o lenei ituaiga, i lona tulaga talavou, manaʻomia se taumafataga mauʻoa i polotini mo lona tuputupu aʻe, o le mafuaaga lea i lenei taimi e masani ai tino.

E tusa ai ma le toe gaosia o le "akarava", o lona faʻagasologa e le o iloa. O le "tata", mo se faʻataʻitaʻiga, taʻi lua pe tolu fuamoa tasi i le tausaga, masani ia Aperila, ma e faʻatoa oʻo ia Iuni ona faʻatoʻa lea o le tamaʻi iguanas. E foliga mai o le toe gaosia o le "akarava" e tai tutusa lava ma le "tipi" e le faigofie mea moni o laʻua uma e vavalalata aiga.

O le Camporphe "akarava" auai i le tele ma eseese o aiga o iguanas (Iguanidae) ma e le vavalalata vavalalata ma le saurians o le ituaiga Heloderma, foi uiga i lona atunuu o le "akarava". O ituaiga uma e lua, Heloderma horridum ma Heloderma suspectum, e fausia ai naʻo tagata oona moni oona i le aiga lava e tasi (Helodermatidae) ma nonofo i le Pasefika vaega o le talafatai, e amata mai le itu i sautesisifo o le Iunaite Setete (Heloderma suspectum), i Mexico atoa, i Kuatemala (Heloderma horridum). E taatele i "akarava" uma ni nai fili faʻanatura. Ctenosaura alfredschmidti e mautinoa e le oona e pei o lona tausoga, ae e mafai ona u sili maoaʻe, e ui lava i lona masani masani lapoʻa, ma mafua ai loloto manuʻa. I se faʻaopopoga, e masani ona mataala ma seasea fealualuaʻi mai lona nofoaga lafi. I le avea ai o se tagata nofoia na te tausia faʻapitoa faʻapitoa o manulele o manu feʻai.

Tagata e le masalomia le fai ma sui sili ona taufaamataʻu i lenei muaʻi-vaʻaia reptile. Laʻititi lava le iloa e uiga i le "akarava" ae e faʻapea o le i ai o lona faʻamataʻu. E ui lava naʻo lona iloa mai lona lava nofoaga na amata mai ai, ae mafai ona mateia o lona tulaga i Campeche e lautele atu. Ae ui i lea, o mea sili ona taufaamatau i lona ola, i le tasi itu, o le faifai malie o le faamamaina o le tele o vaomatua o lo o nofo ai, ma le isi, o le le faʻavasegaina aoina o fafie i le vaiaai o taulaga, lea e aofia ai tuai ma gnarled laau i le mea e lafi ai.

Mo le lava o le puipuiga o le "akarava" e tatau i luga atu o mea uma e suʻesuʻe le auala o lona olaga ma lona tufatufaina. E taua foʻi le faʻailoa atu i tagata o le atunuʻu e uiga i lona natura le afaina, ma le taua o lona puipuiga o se ituaiga. A leai, o le a maasiasi pe afai o lenei tutasi ma seasea nofo i Mekisiko mouʻese faavavau, ae e te leʻi maua se avanoa e feiloaʻi ai ia te ia.

Punavai: Le iloa Mexico Mekisiko 279 / Me 2000

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Playa Del Carmen Now. October 14th Beach u0026 City Walk. MEXICO (Mae 2024).