Felix Maria Calleja

Pin
Send
Share
Send

O Calleja o le na faʻatulagaina ma o le pule o le autau tutotonu (1810-12) i le taimi o le Taua o le Tutoʻatasi ma le onosefuluono sui o New Spain, pule mai 1813 i le 1816, o se tasi o le tele villains i le talafaʻasolopito o Mekisiko.

Na fanau o ia i Medina del Campo, Valladolid, ma maliu i Valencia. Na ia faia lana uluaʻi faʻagaioiga o se taʻitaʻi lona lua i le vaega leaga a Algiers, i le nofoaiga a Charles III, sa taʻitaʻia e Count O'Reilly. O ia o se faiaoga ma kapeteni o le kamupani a le 100 cadets, faʻatasi ai ma Joaquín Blacke, sui i le maeʻa o Sepania, ma Francisco Javier de Elío, sui sooupu o Buenos Aires i le lumanaʻi, i le Militeli Aoga a Puerto de Santa María.

Na taunuu i New Spain ma le faitauga lona lua o Revillagigedo (1789), o le kapeteni na faapipii atu i le vaega o vaega taua a Puebla, ma na ia faataunuuina ma le manuia ni komisi seʻia filifilia o ia e avea ma taʻitaʻi o le vaega o le au fitafita a San Luis Potosí. Sa i ai o ia iina i lalo o lana taʻitaʻiga le laumua o fitafita na faatonuina e faaputuputu e Viceroy Marquina, o le sa auai ma lana kamupani e Kapeteni Ignacio Allende. O iina na ia faaipoipo ai foi ia Doña Francisca de la Gándara, le afafine o le tagavai o le malo o lena taulaga, o le e ana le Hacienda de Bledos sili; ma na ia mauaina le tele o faatosinaga i tagata o le atunuu, oe na iloaina o ia o "le aliʻi Don Félix."

Ina ua tupu le fouvalega o Hidalgo, e aunoa ma le faʻatali mo faʻatonuga mai le sui o le ofisa, na ia tuʻuina fitafita a lana 'au fitafita i luga o lima, faʻateleina i latou ma fou ma faʻatulagaina ma faʻatonutonuina i latou, na ia faia le laʻititi (4,000 aliʻi) ae o le autau malosi a le ogatotonu, lea na mafai ona faʻatoʻilaloina Hidalgo ma feagai ma le taufaʻafefe leaga amataina e Morelos.

Calleja litaea i Mekisiko ina ua maeʻa le siomia o Cuautla (Me, 1812), sa i ai i lona fale (Casa de Moncada, mulimuli ane taʻua Palacio Iturbide) lana tamai faamasinoga lea o le le fiafia ma le Malo o Venegas, na latou tuuaia i le le lava o tupe ma leai se malosi e taofi ai ma faʻamutaina le fouvalega. Pe tusa o le 4 tausaga mulimuli ane na ia pule ai i le atunuu o le sui. Na ia faamaeaina le ami e ala i le ausiaina o 40,000 tamaloloa o laina laina ma fitafita militeri, ma o le toatele o royalists na faatulagaina i taulaga uma ma fanua, o nisi oi latou na tuua tele mai itumalo lava latou na i fouvalega; na ia toe faʻatulagaina le Public Treasury, o ana oloa na faʻateleina i lafoga fou; na toe faʻafou ai le feʻaveaʻiga o feʻaveaʻiga ma le feoaʻi o taʻavale masani na fealuaʻi solo mai le tasi itu o le malo i le isi ma le tautua masani a le falemeli; ma tupu ai le faʻatinoga ma tiute oloa.

O le manatu lea o le faifai pea ma le malosi o faʻasalalauga na ia faʻamalosia e teteʻe atu i le au fouvale, lea na lolo ai Morelos. O se tamaloa maumaututu ma le le mafaufau, na te leʻi taofia o ia lava i le aufaasālalau ma moeiini ona mata i le sauaina na faia e ana taʻitaʻi, pe a latou tautuaina le autu moni ma le maelega. O lea na ia 'inoʻino ai i ana tupulaga.

Na toe foʻi i Sepania, na ia mauaina le ulutala o le Count of Calderón (1818) ma le koluse sili a Isabel la Católica ma San Hermenegildo. Ina ua maeʻa avea ma kapeteni aoao o Andalusia ma Kovana o Cádiz, sa ia te ia le vaegaau o le vaegaau o Amerika i Saute, lea na tulaʻi a o le i tuʻua ma tuʻuina atu o ia i le falepuipui (1820). Faʻasaʻolotoina, na ia teʻena le Malo o Valencia ma toe falepuipui ai, i Mallorca, seia oʻo i le 1823. "Faamamaina" i le 1825, na nofo ai pea o ia i le nofoaga o loʻo i ai Valavali seʻia oʻo i lona maliu.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Quien fue? Felix Maria Calleja El chacal de los ojos verdes (Mae 2024).