Tusi Faʻatusi a le Tusi Fou a Sepania Fou: O mea taua ua mavae

Pin
Send
Share
Send

O le siakiina i lalo o se tusi ma le laveaʻiina pe toe fausiaina atoa se faletusi o se manaia malaga. O la matou faʻaputuga tupe o loʻo faia i faletusi o 52 faʻaputuga o le iva faʻalelotu faʻatonuga ma latou aofia ai se laʻititi ae taua vaega o le aofaʻi tausia e le National Institute of Anthropology and History.

O le amataga mai o nei faletusi faletalimalo na mafua ona o le naunautaiga o uluaʻi Franciscans e avatu ni aʻoaʻoga maualuluga atu i tagata o loʻo nonofo ai, faʻapea foi ma le faʻamaeʻaina o toleniga o tagata lotu lava latou na o mai mai Sepania ma nai oka laiti.

O se faʻataʻitaʻiga o le muamua o le Kolisi o Santa Cruz de Tlatelolco, o iina na faʻaalia ai le manaʻoga o nisi Franciscans ia iloa talitonuga faʻaleaganuʻu, ceIo ma le fiafia e faʻaiʻu i le tele o mataupu i galuega faʻaola tagata. Tlatelolco o se alalaupapa fua mo lenei auala. San Francisco el Grande, San Fernando, San Cosme, faʻatasi ai ma isi, o fale ia na aʻoaʻoina ai le tele o Franciscans na faʻamaeʻaina a latou suʻesuʻega seʻia latou folafolaina le faʻatonuga.

I nei aʻoga, mo tagatanuʻu, ma i potu faʻamasino, mo le au fou, sa faʻatautaia foi le pulega malo i vasega i le Latina, Sipaniolo, kalama, ma le filosofia, faʻatasi ai ma catechism ma liturgy. Ina ia lagolagoina nei suʻesuʻega, o faletusi poʻo faletusi, e pei ona taʻua ai i lena taimi, sa fafagaina ma galuega na faʻaavanoaina mo tamaiti aʻoga mataupu taua ma itu o le aganuu talatuu o le Old World.

O faamaumauga o faamaumauga o tusitusiga Eleni ma Latina: Aristotle, Plutarch, Virgil, Juvenal, Livy, Saint Augustine, o tama o le Ekalesia ma le tulaga o Tusitusiga Paia, e faaopoopo i katekinisi, aʻoaʻoga ma upu.

O nei faletusi, talu mai lo latou amataga, sa faʻafaileleina foi ma le saofaga o tagata moni malamalama i le matata o vailaʻau, vailaʻau, talaʻaga ma muamua-Hispanic tusitusiga. O leisi faʻavae na faʻatamaoaigaina ai latou o le Mexico Impressions, o se oloa o le tuʻufaʻatasia o tu ma aga e lua, ia na tusia i gagana a le atunuʻu. O le Vocabulary of Molina, le Psalmodia Christiana o le Sahagún, ma le tele o isi mea, na tusia i le Nahuatl; o isi i Otomí, Purépecha ma Maya, na tusia e le au failotu Pedro de Cante, Alonso Rangel, Luis de VilIalpando, Toribio de Benavente, Maturino Cilbert, e taʻu ai ni nai. Taʻitaʻia e le sili Latina Antonio VaIeriano, o se tagatanuu o Atzcapotzalco, o se tino o le aufaaliliu ma tagata malamalama i tu ma agaifanua a le atunuu na faia ni tala faalelotu i Nahuatl e faafaigofie ai le pueina. O le tele o tusitusiga masani na faʻaliliuina e tagata taʻitoʻalua gagana, tautala Nahuatl, Sipaniolo ma Latina. Faʻatasi ma i latou, o le laveaʻiina o tu ma aga anamua, o le faʻalautelega o tulafono laiti ma le tuʻufaʻatasia o molimau e mafai ona faʻateleina.

E ui i le tele o faasaina, faʻasalaga ma le ave faʻamalosi o masini lomitusi a Mekisiko, na poloaia e le Karauna, e iai lava - pei o Juan Pablos - na faʻaauau pea ona lolomiina galuega a Franciscans, Dominicans ma Augustinians i Mexico City ma, faʻamaoni i tu ma aga. I le seneturi lona 16, na latou faʻatau saʻo atu ia latou falefaigaluega. Matou te nofo aitalafu ia i latou o se tasi o gaosiga na faʻaauauina, lea na faʻamalosia ai faleoloa tusi ma lenei ituaiga o galuega.

O faletusi masani e leʻi tuusaunoaina mai le faʻafitauli nei o le leiloa o tusi ona o le gaoi ma le faʻatauina atu o tusi o tusi a nisi o latou tausi fale. I le avea ai o se fuataga o puipuiga mai le leiloa fuafuaina, na amata ona faʻaaoga e faletusi le "Fire Mark", lea na faʻaalia ai le anaina o le tusi ma faigofie ai ona latou iloaina. O taupulega taʻitasi na latou fausiaina se faʻailoga uiga ese na fausia i taimi uma ma mataʻitusi o igoa o le nofoaga faʻapitoa, e pei o Franciscans ma Jesuits, poʻo le faʻaaogaina o le faʻailoga o le faʻatonuga, e pei ona faia e Dominicans, Augustinians ma Carmelites, ma isi. O lenei faʻailoga sa faʻaogaina i le pito i luga poʻo le pito i lalo o le tusi lolomi, ma e le masani ona masani ona tipi faʻatatau i totonu o le tusi. O le ituaiga na faʻaaogaina i se uʻamea mumu-vevela, o lona uiga o lona igoa "afi".

Peitaʻi, e foliga mai o le gaoia o tusi i totonu o potu faʻafesoʻotaʻi na avea ma masani ai, o lea na liliu atu ai le au Franciscans i le faʻamasino o Pius V e taofi le tulaga lea i se faʻaiuga. O lea tatou faitau ai i le Pontifical Decree, tuuina i Roma ia Novema 14, 1568, le mea lenei:

E pei ona logoina i matou, o nisi matagofie ma o latou mafaufau ma mamaʻi ma le matapeapea e le ma e ave tusi mai le faletusi o nisi monaseri ma fale o le faatonuga a le Au Uso o Sagato Francis mo le fiafia, ma taofia io latou lima mo lo latou faaaogaina, i le tulaga matautia o latou agaga ma faletusi latou lava, ae le o sina masalosalo i le au uso o le tutusa faatulagaga; Matou, i luga o lenei, i le fuataga e fiafia i ai le matou ofisa, manaʻo e tuʻu se fofo taimi, ma le lotomalie ma lo matou iloa poto, matou okaina i le taimi nei, taʻitasi ma tagata taʻitasi lotu ma masani ekalesia o soʻo se setete, tikeri, oka poʻo tulaga latou te ono i ai, tusa lava pe latou te susulu atu i le mamalu o le epikopo, aua le gaoi e ala i le gaoi poʻo se isi auala latou te manatu ai mai le faletusi ua taua muamua poʻo nisi o latou, soʻo se tusi poʻo se tusi, talu ai matou te mananaʻo e tuʻuina atu i matou i soʻo se tasi na ave faʻamalosia I le faʻasalaga o le faateʻaina o le ekalesia, ma ua matou mautinoa ai loa, e leai seisi, e ese mai i le Roma Pontiff, e mafai ona mauaina le faʻamagaloga, seʻi vagana o le itula o le oti.

O lenei tusi faʻapitoa e tatau ona faʻapipiʻiina i se nofoaga vaʻaia i faleʻoloa tusi ina ia iloa uma e tagata le faʻasalaga a le 'auaposetolo ma faʻasalaga na faia e soʻo se tasi na faʻaaogaina se galuega.

Ae paga lea, sa faaauau pea le leaga e ui i taumafaiga sa faia e faafetauia ai. E ui lava i nei tulaga faigata, ae na taua lava faletusi taua na lautele le aofia ai le autu o le lagolagoina o suʻesuʻega ma suʻesuʻega na faia i totonu o potu ma aʻoga o sauniga lotu na folafolaina i totonu o New Spain. O nei faleoloa na maua ai le tele o oa faʻaleaganuʻu o le tuʻufaʻatasia o elemeni eseese na avea ma mea taua na latou maua ai se taua taua taua mo le suʻesuʻeina o le aganuʻu a New Spain.

O latou moni nofoaga tutotonu o le aganuu na atiaʻe galuega suʻesuʻe i le tele o matata: tala faasolopito, tusitusiga, gagana, ethnohistorical, faasaienisi, suesuega o Latina ma gagana a le atunuu, faapea foi ma le aʻoaʻoina o le faitau ma le tusitusi i tagata moni.

O faletusi faletusi na ave faamalosi i le taimi o le malo o Juárez. I le tulaga aloaia o nei tusi na tuʻufaʻatasia i totonu o le Faletusi a le Atunuʻu, ma le tele o isi tusi na mauaina e tagata faʻamaumauga o tusi ma tagata faʻatau tusi i le Aai o Mekisiko.

I le taimi nei, o le gaioiga a le National Library of Anthropology and History o le faʻamaopoopoina o galuega o le faʻatulagaina o tupe masani o loʻo vaʻaia e le Inisitituti leoleo i le tele o INAH Centres o le Republic, ina ia mafai ai ona tuʻuina atu i latou i le tautua o suʻesuʻega.

Faʻaputuputuina faʻaputuga, tuʻufaʻatasia o faleʻoloa tusi o maota taʻitasi ma, i le mea e gata ai le mafai, faʻateleina a latou suʻesuʻega o se luʻi ma, e pei ona ou fai atu i le amataga, o se manaia ma matagofie matagofie. I lenei tulaga, o le "Afi Faʻailoga" e aoga tele ao latou aumaia ia i tatou le faʻaaliga e toefausia ai faletusi masani ma a latou aoina. A aunoa ma latou nei o lenei galuega o le a le mafai, o lea lona taua. O lo matou fiafia i le mauaina o lenei pepelo i le sauniaina o suʻesuʻega ma le ono mafai ona iloa, e ala i se faʻailoaina faʻaputuga, o le talitonuga poʻo filosofia, faʻalelotu ma amio lelei o faʻatonuga taʻitasi ma le aʻafiaga o ia mea i lana galuega faʻaevagelia ma le faʻaaposetolo.

Laveaʻi, faʻapea foi ma le faʻailoaina o galuega taʻitasi, e ala i tusi faʻamaumauga, o tu ma aga faʻaleaganuʻu o New Spain, ma saunia nofoaga mo a latou suʻesuʻega.

Ina ua maeʻa le fitu tausaga o galue i lenei laina, o le tuʻufaʻatasia ma le tuʻufaʻatasia o aoina na ausia e tusa ma o latou amataga poʻo feagaiga masani, o latou tomai faʻapitoa ma sauniuniga o faʻatalanoaga mea faigaluega: 18 lolomiina faʻamaumauga ma se faʻamaumauga lautele o o le tupe o le INAH leoleo, lata mai ona tulaʻi mai, suʻesuʻega mo latou tufatufaina ma feutanaiga, faʻapea foi ma gaioiga faʻatatau i lo latou faʻasao.

O le National Library of Anthropology and History e 12 afe ona tusi mai faʻatonuga faʻalelotu nei: Capuchins, Augustinians, Franciscans, Carmelites ma le faʻapotopotoga a failauga o San Felipe Neri, o loʻo tu matilatila mai ai le Seminare a Morelia, Fray Felipe de Lasco. , Francisco Uraga, Semina Seminare o le Aai o Mekisiko, Ofisa o le Inisiisi Paia ma le Kolisi o Santa María de Todos los Santos. O faʻamatalaga faʻavae o lenei natura o loʻo maua ai leoleo o le lNAH i Guadalupe, Zacatecas, i le nofoaga masani o le igoa lava e tasi, ma e sau mai le kolisi faʻasalalau na faia e le au Franciscans i lena nofoaga (13,000 suafa) , Guanajuato (4,500 ulutala), ma i Cuitzeo, Michoacán, ma le tusa ma le 1,200 ulutala. I le Casa de Morelos, i Morelia, Michoacán, ma le 2,000 ulutala, e pei foi o Querétaro, ma le 12,500 ulutala mai faʻapotopotoga eseese i le itulagi. O le isi fale teuoloa o loʻo i totonu o le National Museum of the Viceroyalty, lea e iai faletusi a le Jesuit ma Dominican order, ma le 4,500 ulutala, ma le nofoaga masani o Santa Mónica i le taulaga o Puebla, ma 2,500 ulutala na maua ai.

Faʻafesoʻotaʻi ma nei Europa ma New-Hispanic, faʻasaienisi ma lotu tusi mai se taimi ua tuanaʻi e faʻailoaina tatou, faʻamalosia i tatou ma le faʻaaloalo, faʻaaloalo ma faʻafeiloaʻi ao manaʻomia lo tatou faʻasaga i se faʻamanatuina o talafaʻasolopito o tauivi e ola i le feagai ai ma le lafoaʻia ma faʻalelalolagi lafoa i o le kolone talitonuga Katoliko na faʻamaonia e se manumalo saoloto.

O nei faletusi New Hispanic, Ignacio Osorio taʻu mai ia i tatou, "o molimau ma masani ona avea ma sui sooupu o taugata faasaienisi ma le taua taua na auala New Hispanics aveina le vaʻai Europa o le lalolagi ma lona lua latou atiina ae a latou lava talafaasolopito talaaga"

O le taua ma le ola o nei feagaiga masani bibliographic aoina ma manaʻomia a tatou taumafaiga silisili.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Танец Фламенко. Flamenco. Испанский танец. Spanish flamenco danza española. (Mae 2024).