O haciendas o Zempoala, Hidalgo

Pin
Send
Share
Send

Ma le seleni pulou pulou, Zempoala, Hidalgo, mafai ona umiaina ma le mitamita tatau le igoa o le "malo o pulque haciendas." E toʻaitiiti nofoaga i Mekisiko e mafai ona mimita i le tele o faleoloa matagofie i se tamaʻi vaega.

Talafaʻasolopito tala talanoa sili atu ma le 20 haciendas i le mea ua taʻua nei Zempoala. I aso nei o loʻo i ai le sefulu ma le lua totoe, e ui lava i mea uma, o se numera tele mo se itumalo e lata i le 31,000 ha. I le na o le lua pasene o le aofaʻi o le eria o Hidalgo, Zempoala faasaoina ono pasene o le 200 fanua o loʻo faitauina i Hidalgo. O ia fuainumera foi o lona uiga a tatou faimalaga i na auala tatou te oʻo atu i se taulaga tuai taʻitasi fitu pe valu kilomita, o nisi taimi e laititi. O le Zempoala, i se faapuupuuga, o le malo e tatau ona asia pe a tatou mananaʻo e faʻasusu luga haciendas Mekisiko.

O le mea sili ona lelei o numera e leʻo mea uma. O le matagofie o le Zempoala haciendas tuai, e ui lava e mafai ona faʻafiafiaina e tagata faʻatau tele, e maua ai se susulu uiga ese i totonu o ia mea taʻitasi. Masani masani mafai ona maua ma faʻatusatusa, ae e i ai i taimi uma tele eseesega.

Le fanua o le pelesetene

Afai e i ai se faʻatusa foliga o le Zempoala fanua, o Don Manuel González, o le lauiloa taʻutaʻua lautele ma uo o Porfirio Díaz, o le sa peresitene o Mekisiko i le va o 1880 ma 1884. Na ia mauaina lua fanua vavalalata i le itu i sasaʻe o le munisipale. O le Santa Rita, lea i le faaiuga o le 18th seneturi auai i le Marchioness o Selva Nevada, o loo taofia pea lona sui sui. I se tasi o ona tulimanu o loʻo i ai se vaieli tele e ono sili ona tele i le atunuʻu. I le va o lenei faleoloa ma le fale o Zontecamate, Singuilucan municipal, tu, natia, o le matagofie Tecajete hacienda na, faatasi ai ma mafuaaga lelei, sili fiafia González.

E tusa ai ma tala, ina ua avea González ma peresitene na ia tofia le talavou tusiata Antonio Rivas Mercado e toe fausia le hacienda, talu ai nei foi mai ana aʻoga i Farani (tagai Unknown Mexico Nos. 196 ma 197). Rivas Mercado, manatuaina sili mo mea uma mo le koluma o le Tutoʻatasi i le Paseo de la Reforma, tuua se ituaiga maota iina, malualii i fafo ma saunia ma filemu filemu i totonu. I se tasi o ia faʻataʻitaʻiga o se jagüey lautele faʻalauteleina ma, a teisi mamao atu i luga, i se togalaau aina, o loʻo iai 46 faʻataʻamilosaga o le amataga vaega o le lauiloa alavai o Padre Tembleque. I le faia ai o nei mea uma, e le o se mea e ofo ai le avea e le pelesetene e avea ma ana tulimanu sili ona fiafia i ai o le malologa.

Taʻaloga kata

I le isi itu o le malo o loʻo i ai haciendas e ana i le aiga Enciso. I le ogatotonu o le sefuluiva seneturi - o ana fanau na faitauina - Cesario Enciso na leiloa le Hacienda de Venta de Cruz, i le Setete o Mekisiko (ni nai mita mai le tuaoi ma Hidalgo) i se kata kata. Don Cesario toe fausia lona tamaoaiga ma fausia le mea ua lauiloa o le Casa Grande i le taulaga, o se tasi o nai fanua i le itulagi e le maua gaosia pulque. E tai pei lava o se aiga ma se pisinisi. O loʻo faʻaigoa pea e le nuʻu ole "Faleoloa Tele". Na te faʻasaoina potu matagofie o tala faʻasolopito ma luga o le foloa, i tua atu o le faitotoʻa umi, o meafale na fausiaina o le faleoloa tele o Porfirian, faʻapea foʻi ma fale fai fale falaoa e iai centenary oveni.

I taimi o le pulquero boom, i le faʻaiuga o le 19 seneturi, na faʻatumauina ai e le Encisos le gaosiaina o lenei vai inu i Los Olivos, latalata i le taulaga. Na latou faʻaigoaina faʻaigoa o le "lafumanu" o le a le fuataga o le moni hacienda; o iina na mau ai le pule, o lona fale na mautinoa o le matauʻa o le sili atu i le tasi tagata e ona fanua. O loʻo iai foʻi ma faʻailoga muamua na iai i le Casa Grande seʻia oʻo mai i le 1960, ina ua toe fausiaina.

E le mamao mai lenei mea o loʻo iai isi lua faʻafiafiaga mataʻina. Tepa El Chico o loʻo i ai lona fale tele i luga o le longitudinal axis o loʻo i ai olo, tinacal, fale tele, falelotu ma le isi olo. I luma o lenei laina oe mafai lava ona vaʻai i le auala vaapiapi tuai lea o le "tulaga" ma le paelo paelo tamoʻe agai i le nofoaafi nofoaga. O le atoa e leai se aoga.

San José Tetecuinta e laʻititi, ae sili atu ona taua. O le auala e tau atu i se auala e faʻataʻamiloina ai se vaipuna i luma o se lumanaʻi matagofie faʻapaʻafale faʻapaologa. Laufanua laufanua - atonu frescoes mai le faaiuga o le seneturi 19 - teuteuina le tele o totonu ma fafo puipui o le fale.

San Antonio ma Montecillos
I le itu i sautesasaʻe o le malo o loʻo i ai faʻatoʻaga e lua e foliga mai o le matua. Ua fuafuaina e faapea o San Antonio Tochatlaco na faatuina i le afa muamua o le 19 seneturi. Montecillos e i ai lona sili sui sui. O le lua ofoina mai se sili atu eseesega fausaga. E ui o le muamua e fausiaina faʻatulagaina se tasi lapoa faatafafa, o le tasi o se faʻavasegaga aoina o fale: o le fale, o le tinacal, o fale o manu, o le calpanería, ma isi.

E i ai isi faʻasologa e paga lea e le mafai ona asia, ae mafai ona fiafia mai fafo. Tasi o Arcos, vaʻaia mai le auala tele i Tulancingo. O loʻo iai lena igoa atonu ona o loʻo i le itu o se tasi vaega pupuni o le alavai o Otumba, e le mamao mai Tecajete. O le isi o Pueblilla, i le va o Santa Rita ma le taulaga o Zempoala. Lenei hacienda, faatasi ai ma se tasi o sili ona lelei foliga o haciendas i Hidalgo, toe taʻua i se tasi auala ala le tala - ma le tamaoaiga - o le munisipale: i le lotolotoi o le galo ma lafoaia le tuai Porfirian pupula o loo susulu pea.

Faʻafefea ona e alu i Zempoala

Tuua le Aai o Mekisiko i luga o le alatele Pirámides-Tulancingo (numera feterale 132). I le mimiga muamua i Ciudad Sahagún-Pachuca, liliu i matu agaʻi i Pachuca; Zempoala e tu i le lima kilomita mai iina (ma 25 km i saute o Pachuca).

O asiasiga fanua o le malo (taʻua i le tusitusiga) o loʻo umiaina e ana e faʻavasega i le Zempoala Landowners Association. Lenei tino faʻatagaina ma puleaina asiasiga a vaega, sili atu tele (o le tele o sefulu tagata).

Tusitala ma fai talafaasolopito. O ia o se polofesa o le Matata eseese ma Talafaʻasolopito ma Faʻasolopito Talaʻaga i le Faculty of Philosophy ma Tusi o le National Autonomous University of Mexico, lea na ia taumafai ai e salalau atu lona delirium i itu eseʻese tulimanu o loʻo fausia ai lenei atunuʻu.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Construyen fraccionamientos con problemas de drenaje en Hidalgo - En Punto con Denise Maerker (Mae 2024).