O ekalesia Porfirian o le Aai o Mekisiko.

Pin
Send
Share
Send

Faʻateleina i se faiga matagofie, ekalesia o le seneturi o molimau le leoa i le matua tupuola o le tatou taulaga.

O le vaitaimi lauiloa o le Porfiriato na sili atu nai lo le 30 tausaga o le talafaasolopito Mekisiko (1876-1911), e aunoa ma le mafaufauina i ni pupuʻu faʻalavelave a malo o Juan N. Méndez ma Manuel González. E ui lava i lena vaitaimi sa faigata tele le tulaga i nuu i tua, ae o le taʻitaʻi o Porfirio Díaz na mafua ai le maoaʻe o le tamaoaiga o le atunuu na mafua ai le maoaʻe o galuega fauina, aemaise lava i taulaga taua.

O manaʻoga fou o le tamaoaiga na mafua ai le faʻalauteleina o taulaga, ma amata ai le tuputupu aʻe ma le faʻavae o kolone ma vaevaega ia, e tusa ai ma le tamaoaiga tulaga o le faitau aofai o tagata, sa i ai ituaiga eseese o fausiaina, sili ona aafia i le fausaga sitaili na aumaia mai Europa. , tele mai Falani. O le auro vaitaimi mo le mauoa oe nonofo fou kolone e pei o Juárez, Roma, Santa María la Ribera ma Cuauhtémoc, faatasi ai ma isi.

I se faʻaopopoga i auaunaga e pei o le vai ma moli, o nei atinaʻe fou sa tatau ona faʻaauupegaina mo malumalu mo sauniga lotu a latou tagata o nonofo ai, ma i lena taimi Mexico ua i ai se sili lelei vaega o polofesa e faʻatautaia nei galuega. E pei o le mataupu a Emilio Dondé, o le tusitala o le Bucareli Palace, i aso nei le Matagaluega o le Initeria; Antonio Rivas Mercado, foafoa le koluma o le Tutoʻatasi; saunia e Mauricio Campos, o ia lea o loʻo faʻailoaina i le Chamber of Deputy, ma e Manuel Gorozpe, o le tisainiina o le ekalesia Sagrada Familia.

O nei tusiata fale na latou tuʻufaʻatasia se tusiata fale faʻafouina, o lona uiga, na latou galulue ma sitaili "neo" pei o Neo-Gothic, Neo-Byzantine ma Neo-Romanesque, lea na toe foʻi mai lava i tu ma aga tuai, ae faʻaaogaina metotia faʻaonapo nei e pei o le faʻamalosia sima ma lafo uʻamea, lea na amata ona avea ma tulaga masani mai le kuata mulimuli o le seneturi talu ai.

O lenei laa i totonu o le tusiata fale ua tuanaʻi o le oloa a se gaioiga e faʻaigoaina o le faʻaipoipoga, lea na aliaʻe i Europa i le seneturi lona 19 ma tumau ai seʻia oʻo i le sefulu tausaga muamua o le taimi nei. O lenei gaioiga o se fouvalega fouvale faasaga i malulu neoclassical faatufugaga, lea na musuia e elemene o le matala eseese Eleni fausaga ma faatuina se toe foi i le teuteuina ma matagofie sitaili na lafoaia e le atamai.

O le au tusiata o le Porfiriato na latou suʻesuʻeina o sili atu auiliili ma laʻititi ifo ituaiga; O ana uluaʻi galuega neo-Gothic na aliaʻe mai i Mekisiko i le afa lona lua o le seneturi lona 19 ma o le tele na faʻaaogaina, o lona uiga, e aofia ai elemeni e fitoitonu i ituaiga eseese.

O se tasi o faʻataʻitaʻiga sili ona lelei ua matou maua o le le mailoa o le fausaga o lotu Porfirian o le falesa o le Sagrada Familia, o loʻo tu i luga o auala o Puebla ma Orizaba, i le pitonuu o Roma. O neo-Romanesque ma neo-Gothic sitaili, o lona tusitala o le tusiata Mekisiko o Manuel Gorozpe, o le na amataina i le 1910 e faʻamaeʻaina i le lua tausaga mulimuli ane i le ogatotonu o le Fouvalega. O lona fausaga e faia i le faʻamalosia sima ma e ono mafai ona o lenei na afaina ai le ogaoga faitioga e pei o le tusitala Justino Fernández, o le na faʻamatalaina o le "faaleogalua, faʻalialiavale ma faʻalumaina i le tofo", poʻo pei o le tusiata Francisco de la Maza, o le e faatatau i ai o le "faʻataʻitaʻiga sili ona faanoanoa lea o le fausaga o taimi." O le mea moni, toeititi lava o ekalesia uma o lenei vaitaimi ua faitio lava.

Mr. Fernando Suárez, sui o le Sagrada Familia, faʻamaonia mai o le maʻa muamua na faʻataʻatia ia Ianuari 6, 1906 ma o lena aso na o ane ai tagata i le Chapultepec Avenue e auai i le sauniga tele na faʻamanatuina i se faleʻoloa. I le agaʻi atu i le luasefulu tausaga, o le tamā Jesuit o González Carrasco, o se atavali atamai ma vave, na teuteuina puipui o totonu o le malumalu i le fesoasoani mai a Brother Tapia, lea na o le lua ana atavali na tusia.

E tusa ai ma se tusitusiga, o pa na faʻatapulaʻaina le itu i matu o le itu i matu na fausia e le sili o Gabelich smithy, lea sa i le kolone o Fomaʻi ma o se tasi lea o sili ona lelei ma taʻutaʻua o le afa muamua o lenei seneturi. O nai uamea galueaina uamea e ola i kolone e pei o Roma, Condesa, Juárez ma Del Valle, faʻatasi ai ma isi, e taua ma e tele lava ona mafua mai -o lenei matagofie smithy lea paga lea ua le toe i ai.

O le isi mafuaaga na mafua ai ona asia lenei ekalesia ona o toega o le tagatavaleina Mekisiko o Miguel Agustín Pro, o se faifeau Jesuit na faatonuina e fana e Peresitene Plutarco Elías Calles ia Novema 23, 1927, i taimi o sauaga faalelotu, sa E teuina i totonu o se tamaʻi falelotu e tu i le itu i saute o le faitotoʻa.

Na o ni nai poloka mamao, i le Cuauhtémoc Avenue, i le va o Querétaro ma Zacatecas, o loʻo tu ai le falesa maoaʻe o Nuestra Señora del Rosario, o le galuega a le au tusiata Mekisiko o Ángel ma Manuel Torres Torija.

O le fausiaina o lenei malumalu neo-Gothic na amata i le 1920 ma na maeʻa i le 1930, ma e ui lava e le o le vaitaimi o Porfirian, e manaʻomia le tuʻuina i totonu o lenei tusitusiga ona o lona fesoʻotaʻiga ma sitaili o na taimi; e le gata i lea, masalo o lana poloketi sa faʻatinoina i luma o le 1911 ma o lona fausiaina na tuai.

E pei ona masani ai le faiga a le Gothic, i totonu o lenei lotu, o le faʻamalama rosa i luga o le faʻafanua o loʻo tu mai fafo, ma luga o lenei o se tafatolu faʻasolosolo faʻatasi ai ma le ata o loʻo faʻamamaina ai le Our Lady of the Rosary; E maitauina foʻi faitotoʻa o le faitotoʻa ma faʻamalama, faʻapea foʻi ma faʻapaologa o nava e tolu o loʻo fausia ai lona lautele lautele, teuteuina e le pupuni faʻamalama tioata faʻamalama ma laina ma le faʻailoga masani i le faʻasologa.

I luga o Calle de Praga numera 11, o loʻo siʻomia e le vevesi ma le vevesi o le Zona Rosa, i le pitonuu o Juárez, o le falesa o Santo Niño de la Paz o loʻo teu ma lalafi i totonu o fale maualuluga. Ana faifeau palisi, Mr. Francisco García Sancho, faamautinoa e faapea i se tasi taimi na ia vaaia ai se ata na tusia i le 1909, lea na mafai ona vaaia ai o le malumalu o loo fausiaina, toeititi lava maeʻa, ae e ui lava i lea e leʻi i ai lava le uʻamea "tumutumu" na o loʻo pale le 'olo i aso nei.

O Mrs Catalina C. de Escandón na faalauiloa lona fausiaina faatasi ma se vaega o fafine mai le sosaiete maualuga a Porfirian, ma ofoina atu i le 1929 i le Archdiocese o Mexico, aua ua le toe mafai ona ia faamaeaina ia galuega na misi. I le tolu tausaga mulimuli ane, na faʻatagaina ai e le Matagaluega o le Initeria le tatalaina o le malumalu ma le faifeau o Alfonso Gutiérrez Fernández na faʻamalosia e faʻatautaia le galuega a lana lotu i totonu o tagata o le kolone Siamani. Lenei tagata faʻaaloalogia o le a ilogaina talu mai lena taimi mo ana taumafaiga e aumaia i luma lenei neo-Gothic ekalesia.

O loʻo tu i le tulimanu o Roma ma Lonetona, i le pitonuu lava lea o Juárez, ae o lona itu i sasaʻe, na taʻua muamua ole "kolone Amerika", o loʻo tu ai le Ekalesia a le Sacred Heart of Jesus, na amata mai ile 1903 ma maeʻa le fa tausaga mulimuli ane e le tusiata Mexico o José. Hilario Elguero (faauu mai le National School of Fine Arts i le 1895), o le na tuuina atu ia te ia se faailogaina Neo-Romanesque amio. O le eria na tu ai lenei malumalu o se tasi o sili ona matagofie i le taimi o le Porfiriato ma lona amataga mai le amataga o le seneturi talu ai.

O le isi galuega neo-Gothic matagofie o loʻo tu i le faletalimalo Farani o La Piedad, i saute o le Medical Center. O se falelotu na amata i le 1891 ma maeʻa le tausaga na sosoʻo mai e le tusiata Farani o E. Desormes, ma o loʻo tu matilatila mo lana pupuni uʻamea e faʻatumuina le tumutumu o le potu ma mo lona faʻamalama rosa, na faʻalavelaveina i lona vaega pito i lalo e ala i se maʻai o le pediment ma le foliga o Iesu Keriso ma agelu e toʻalima i le mapusaga.

I le itu i matu o le Nofoaga Taua o le Guerrero tuaoi. O lenei kolone na faʻatuina i le 1880 i laufanua laufanua e faʻatatau i le Colegio de Propaganda Fide de San Fernando ma, aʻo leʻi vaeluaina, sa umiaina e le loia o Rafael Martínez de la Torre.

O La Guerrero na i ai i le amataga se auala poʻo se sikuea sa i ai le igoa o le loia ua taua i luga e faʻatumauina lona manatuaina. O aso nei o lea upega tafailagi o loʻo nofoia e le maketi a Martínez de la Torre ma le ekalesia Immaculate Heart of Mary (Héroes 132 tulimanu ma Mosqueta), o lona maʻa muamua na faʻataʻamilomiloina e le faifeau o Mateo Palazuelos ia Me 22, 1887. O lona tusitala o le inisinia Ismael Rego, o le na faʻamaeʻaina i le 1902 i le neo-Gothic style.

Muamua fuafuaina mo tolu vaʻa, na o le tasi na fausiaina na matua leai se faʻatusatusaga; E le gata i lea, ina ua faia pou maʻa ma faʻamau faʻamau uʻamea, na le lava le malosi e tatalia ai le mafuiʻe i le 1957, lea na mafua ai le vavaeʻeseina o le pa i saute mai le potu malolo. Ae paga lea, o lenei faʻaleagaina e leʻi toe faʻaleleia ma le mafuʻe i le 1985 na mafua ai le paʻu o vaega, o lea na filifili ai le inba, le sedue ma le inah e faʻatafuna le tino o le malumalu e fausia ai se tasi fou, e tusa ai ma le foliga tuai ma olo e lua, e leʻi na latou pagatia i le tele o mea faʻaleagaina.

I le itu i sisifo o Guerrero o le isi kolone o sili tu ma aga, Santa María la Rivera. Na tusia i le 1861 ma o le mea lea o le muamua kolone o le taua faʻavaeina i le taulaga, Santa María na muamua fuafuaina e fale le pito i luga ogatotonu vasega. Muamua, o nai fale na fausia na tu saute o lona auala, ma i le itu tonu o lena eria, i luga o Calle Santa María la Rivera numera 67, na fanau ai le taumafaiga a Father José María Vilaseca, na faavaeina le Faapotopotoga a Tama Josefinos, e faʻapaʻia se lotu matagofie i le Sagrada Familia.

O lana poloketi, i le neo-Byzantine style, na saunia e le tusiata o Carlos Herrera, na mauaina i le National School of Fine Arts i le 1893, o le tusitala foi o le Maa Faamanatu ia Juárez i luga o le auala o le igoa lava e tasi ma le Institute of Geology -o nei le Geology Museum o le UNAM - i luma o le Alameda de Santa María.

O le fausiaina o le malumalu sa vaaia le inisinia o José Torres, o le maʻa muamua na faataatia ia Iulai 23, 1899, na maeʻa i le 1906 ma na faʻamanuiaina ia Tesema o lena lava tausaga. Fa tausaga mulimuli ane, na amata ai le faʻalauteleina ma le toefaʻaleleia o galuega ma le fausiaina o 'olo e lua o loʻo tu i le va o le mafiafia luma pailate.

O le María Auxiliadora parish Sanctuary, o loʻo i Calle de Colegio Salesiano numera 59, Colonia Anáhuac, na fausia e tusa ai ma se uluaʻi poloketi na tusia i le 1893, na saunia e le tusiata o José Hilario Elguero, o le tusitala foi o le ekalesia o le Sacred Heart of Jesus ma o le Salesian College, e sosoʻo ma le faʻasao o María Auxiliadora.

O le muamua Salesian lotu na taunuu i Mekisiko i le sili atu nai lo le 100 tausaga talu ai, na nofo i luga o le laueleele na i ai i lena taimi o le matua Santa Julia hacienda, i ona tapulaa, i le pito o ona togalaau aina ma luma o le aso nei malumalu, o le "tulafale fiailoa" na tu ai, o se faʻavae na tuʻufaʻatasia ai tagata talavou e faʻatamaoaigaina latou aganuʻu. O iina na feiloaʻi ai tagata na nonofo i le kolone fou o Santa Julia -o Anahuac, o lea na faia ai le tonu e fausia se malumalu na muaʻi fuafuaina mo le fale ae le mo le aʻoga Salesian.

O le Fouvalega ma sauaga faʻalelotu -1926 i le 1929- na toe faʻamaʻamilo ai galuega, seʻia oʻo i le 1952, na tuʻuina atu le malumalu i le au lotu lea na faʻatuina i le 1958 le tusiata Vicente Mendiola Quezada ma le faʻamaeʻaina o le neo-Gothic style style, lea na faʻavae i luga o le O le uluaʻi galuega e aofia ai uʻamea faʻamau ma elemeni fau tioata o aso nei e 'alo ese ai mai le mamafa tele o le maʻa. O ona 'olo, e leʻi maeʻa lava, o aso nei o le autu o galuega o le a faʻatagaina ai lenei faʻasao e faʻamaeʻaina pe a tatau ai.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Weaving the Past: Mexico in the Era of Porfirio Diaz (Mae 2024).