Campeche, le oa natia o Mekisiko

Pin
Send
Share
Send

Matou te fia talanoa ia te oe e uiga i se nofoaga o loʻo tuʻufaʻatasia ai se faʻaputuga oa faʻanatura ma seneturi o le talaʻaga ... lea e nofotupu ai le toʻafilemu ma le nofoaga e maua ai e le tino ma le agaga le filemu ma le toʻafilemu o loʻo manaʻomia i aso nei.

O lena nofoaga, uo, o Campeche.

I Campeche, tagata soifua atiaʻe se tasi o sili ona fesuiaʻi malo, o le lalolagi Maya, o ona anamua aai ua faataapeapeina i le setete atoa, mai le eleele maualalalo laufanua i le loloto togavao o le itu i saute, lea o le vao ufitia le tele vestiges, e pei ona e manaʻo ai puipuia le mea lilo mai lona paʻu.

Campeche e faia i luga o sefulutasi municipalities, ma i latou taʻitasi o tagata tafafao maimoa mauaina le leai se gataaga o le natura ma faaleaganuu oa.

O se tasi o nei municipalities o Calkiní, i le itu i matu o le setete, lea ia Me ofu o se mestiza e siva La Vaquería, o se tausamiga e tuʻufaʻatasia le siva a tagata tagatanuʻu o Mayans ma le siva a le Sipaniolo manumalo. La Vaquería o le lanu o le "Siva o lipine" ma le faʻaalia o le povi.

I Calkiní o lima tagatanuʻu lalaga ma filo o le jipi laʻau, malamalama ma fou pulou o se le tutusa le matagofie.

I le itumalo o Hecelchakán, poʻo La Sabana del Descanso, o le a e ala aʻe i taeao uma i le tagi a manufelelei ma iloa le manogi uiga o le mestizo cuisine, lea e palu faʻatasi mea manogi lauiloa i ipu pei o le cochinita pibil, papapdzules, panuchos de pavo poʻo le moa i le uli uli isu.

Carca mai iina, i le malo o Hopelchén, e mafai ona e alu ifo i lalo o le au Mayans anamua i ana o X'tacumbilxunaán ma asiasi i maataua e tolu o le auala Puuc, pei o Hochob, Dzibilnocac ma Santa Rosa Xtampac.

O le vaega a le tatou mea o Tenabo, lea e faʻaliliu ai e lima o fafine faifaʻatoʻaga fua o le itulagi e avea ma sefe faʻasao.

O isi itu i saute o Champotón, ma lona vaitafe filemu e tafe atu i le sami ma le iʻu o ituaiga o laʻau ma manu vaʻa o loʻo nonofo i ona auvai.

O le a e mauaina foi Palizada ma Candelaria, le mea e goto ai le la goto i luga o le laumata o lo latou tafe o vaitafe, i le faamoega o le magoi willows tagi.

Ma o lea ua matou taunuʻu atu i le malo o Del Carmen, ma ona matafaga papaʻe ma oneone oneone i Sabancuy ma Isla Aguada, ma i latou o Isla del Carmen, pei o El Palmar, ma se matagofie cypress vaomatua; Bahamitas, faʻasaga i le Fagaloa, ma El Playón. O Isla del Carmen, ma lana Laguna de Terminos, o le sili ona tele o loʻo faʻatoʻa ai le lumanaʻi nofoaga i le lalolagi, ma e mafai ai ona faʻatosina i latou e feosofi ma feoso solo. O loʻo tu i le itu sautesasaʻe o le motu o Ciudad del Carmen, ose sulufaʻiga mo tagata faomea ma o aso nei o se nofoaga filemu o le teropika, faatasi ai ma faletalimalo lelei ma taumafa lelei. I o latou fale o le taualuga o maʻa Marseilles e ofoofogia, aveina ai iina e pei o ballast e vaʻa na taunuʻu mai i le motu 200 tausaga talu ai.

O le taulaga na faia talu ai nei o Calakmul, taupou vaomatua lea e nofotupu ai le jaguar, o se togavao lanumeamata e puipuia ma le le fiafia ia taulaga tuai o Maya ma o fea e mafai ona lagonaina ai le tala o ona tagata anamua.

O le poto masani i le vaomatua e faʻatasi ma le malologa tatau ai i faletalimalo eseese, o loʻo tu i le ogatotonu o laʻau; O i latou o le nofoaga sili ona lelei mo oe e te fiafia ai i le mafanafana o ona po nei aganuu, ma le exuberant folksy flora o se nofoaga.

Ae afai e faʻatatau i nofoaga faʻataulaitu, seʻi matou valaʻaulia oe i se nofoaga e taʻua o le "House of Gestures": o le archaeological sone o Edzná, na o le 60 km mai le taulaga o Campeche. Ona o lona tulaga, i fafo atu o le ala sasaina, o Edzná o se oa natia, e naʻo tagata e faʻateʻia o sailia.

Ua matou tuua mo le faʻaiuga o lenei maimoaga taamilo i le taulaga ma le uafu o San Francisco de Campeche, o ona mataʻaga e le mafaitaulia, e pei o ona sivili ma faʻalelotu tusiata fale, ona savali i totonu o lona History Center poʻo luga o le laupapa auala, ana fale mataaga, ma isi. O le laumua taulaga ofaina le anoanoaʻi o ituaiga o meataulima, siva a tagata, lelei faletalimalo, tele meaai, sili ona lelei auala feiloaʻiga, tala ma talatuu o le gaoi, tagata agalelei ma, sili atu i mea uma, filemu ma filemu mo le agaga. O nei mea uma e avea ai le asiasiga i Campeche ma se feiloaʻiga ma le "oa lilo o Mekisiko".

Punavai: Le iloa Mexico Mexico Numera 68 Campeche / Aperila 2001

Pin
Send
Share
Send

Vitio: Campeche, sur le Golfe du Mexique (Setema 2024).