Malinche. Le teine ​​tamaʻitaʻi o Tabasco

Pin
Send
Share
Send

Oi Malinalli, pe ana latou iloa! Afai latou te mafai ona vaʻaia oe i lena taeao o Mati 15, 1519 ina ua avatua e le Aliʻi o Potonchán ia oe, faʻatasi ai ma le toʻa sefuluiva uso a pologa, i lena tagata 'ese ma le afu, e faʻamau le feagaiga o le faigauo.

Ma o ia e tau le o se teineitiiti, le lavalava seʻi vagana ai le atigi o le mama na tautau mai lona puimanafi ma le uliuli lauulu uliuli ufiufi ona tauʻau. Afai latou te iloa le fefe na e lagonaina i le maoaʻe o le alu, o ai na te iloa le mea, ma na tagata ese ma le malamalama i laulaufaiva, ofu ese, masini ma gutu o le afi, faititili, ma manu matua tele, matua le iloa, na talitonu muamua o tagata ese o loʻo tiʻetiʻe ai, o ni sauʻai ulu faʻalua; le tiga o le aʻea o na tafega mauga, o le i le alofa mutimutivale o na tagata.

Na e toe sui foʻi lima, o lou iʻuga o se pologa. Tamañita, na faʻatau atu oe e ou matua i le au fai pisinisi o Pochtec, na latou aveina oe i Xicalango, "le nofoaga e suia ai le gagana," e toe faatau atu ai. E te le toe manatua lou aliʻi muamua; oe manatua le lona lua, le aliʻi o Potonchán, ma le mataala mataala o le pule o pologa. Na e aʻoaʻoina le gagana Maya ma ia faʻaaloalo i atua ma auauna ia latou, na e aʻoaʻo ia usitaʻi. O oe o se tasi o sili ona lalelei, na e aveʻesea le ofoina atu i le atua o le timu ma lafoina i le pito i lalo o le tapu cenote.

O lena taeao vevela ia Mati o loʻo faʻamafanafanaina oe i upu a le fanau, o le patele paia: "E taua oe, e te alofa seʻi vagana ua gagau lou fatu, ay del Itzá Brujo del Agua ...". E faʻamafanafanaina oe i le i ai o au soa, o le fia iloa o le sefulufa poʻo le sefululima tausaga fesoasoani ia te oe, aua e leai se tasi na te iloaina le aso o lou fanau mai, poʻo le nofoaga. E pei foi o oe, naʻo matou iloa na e tupu aʻe i laufanua o Mr. Tabs-cob, na faʻaleagaina e tagata ese e pei o Tabasco, i le auala lava e tasi na latou suia ai le igoa i le taulaga o Centla ma faʻaigoa ia Santa María de la Victoria, e faʻamanatu ai le manumalo.

Na faʻapefea oe, Malinalli? Oe aliali luga o tapoleni o Tlaxcala, laei i taimi uma i se huipil ma lou lauulu i lalo, i taimi uma i tafatafa o Kapeteni Hernando Cortés, ae o na atavali, na o ata, aua le aumaia ia i matou se manino manatu o au foliga. O Bernal Díaz del Castillo, o se fitafita mai Cortés, o le a faia lau ata faʻamatala: "o ia aulelei ma faʻalavelave ma agaʻi i fafo ... seʻi tatou fai atu a Marina, o se tamaʻitaʻi o le lalolagi, o se taumafaiga faʻamalolosi sa ia te ia… tatou te leʻi vaʻaia lava se vaivaiga ia te ia, ae sili atu taumafaiga sili atu nai lo o se fafine ...

Tau mai ia te aʻu, Malinalli, na e avea moni lava ma se Katoliko i lena masina na tumau le faigamalaga seʻia e taunuu i le talafatai o Chalchicoeca, aso nei Veracruz? O Jerónimo de Aguilar, na ave faʻapagota i le 1517 ina ua faʻatoʻilaloina e le au Mayana Juan de Grijalva, o ia lea na faaliliuina upu a Fray Olmedo i le Maya, ma o lea na latou faʻailoa atu ai ia te oe o ou atua faʻafefe e pepelo, o latou o temoni, ma e na o le tasi lava le atua ese. ae i le toatolu tagata. O le upu moni sa faʻamalosia tagata Sipaniolo e papatisoina oe, talu ai na faʻateʻaina ma le ekalesia o le na momoe ma se tagata lotu; O le mafuaaga lena na latou liligiina ai le vai i luga o lou ulu ma suia foi lou igoa, mai le taimi lena oe o le a Marina ma e tatau ona ufiufi lou tino.

O lou uluaʻi alofa Alonso Hernández de Portocarrero, o le na tuuina atu ia te oe e Cortés? Na o le tolu masina na fai ai oe mona; O le taimi lava na iloa ai e Cortés, ina ua mauaina le sui o Motecuhzoma, na o le pau lava le tagata na tautala ma malamalama ia Nahuatl o oe, na avea ma au pele ma tuu Juan Pérez de Arteaga e avea ma ana fesoasoani. Na folau Portocarrero mo le malo Sipaniolo ma e te le toe vaʻai ia te ia.

Na e alofa ia Cortés le tamaloa pe na e latalata i lona malosi? Na e fiafia e tuua le tulaga o le pologa ma avea ma gagana sili ona taua, o le ki na tatalaina le faitotoʻa o Tenochtitlan, aua e le gata na e faaliliuina upu ae na e faʻamatalaina i le tagata manumalo le auala o mafaufauga, o auala, o le Totorua, Tlaxcala talitonuga ma mexicas?

Semanu e mafai ona e faʻamautu mo le faʻaliliuga, ae na e alu atili. O iina i Tlaxcala na e fautuaina ai e tipi ese lima o sipai ina ia latou faʻaaloalo i le Sipaniolo, o iina i Cholula na e taʻu ai ia Hernando ua latou fuafua e fasioti i latou. Ma i Tenochtitlan oe faʻamatalaina le maliu ma masalosalo o Motecuhzoma. I le taimi o le Po Faanoanoa na e tau faʻatasi ma le Sipaniolo. Ina ua maeʻa le paʻu o le malo o Mekisiko ma atua, na e fanaua se atalii e Hernando, Martincito, na o le taimi na taunuu ai lona toʻalua o Catalina Xuárez, o le a maliu i le masina mulimuli ane, i Coyoacan, masalo na fasiotia. Ma e te toe alu foʻi i le 1524, i le malaga a le Hibueras, ae tuʻu ai lou alo i Tenochtitlan. I le taimi o lena malaga, na faʻaipoipo atu ai Hernando ia Juan Jaramillo, latalata i Orizaba; Mai lena faʻaipoipoga o le a fanau lou afafine o María, o le a tausaga mulimuli ane o le a tau le tofi o lona "tama", talu ai Jaramillo maua mea uma mai tama a lona toʻalua lona toʻalua, Beatriz de Andrade.

Mulimuli ane, faatasi ai ma le taufaasese, o le a aveese ai e Hernando Matini mai ia te oe e lafo atu o ia o se itulau i le Sipaniolo faamasinoga. Oi, Malinalli, na e salamo i le tuuina atu ia Hernando mea uma? Na faʻapefea na e maliu, na tuʻia i lou fale i Moneda Street i se tasi taeao ia Ianuari 29, 1529, e tusa ai ma Otilia Meza, o le na fai mai na vaʻaia le tusi pasi na sainia e Fray Pedro de Gante, ina ia e le molimau i faasaga ia Hernando i le faamasinoga na faia? Pe na e maliu i le faʻamaʻi, pei ona faʻailoa e lou afafine? Tau mai ia te aʻu, e te afaina ona o oe o Malinche, o lou igoa e tutusa ma le 'inoʻino i le mea Mekisiko? O le a le mea e afaina, a ea? Na o ni nai tausaga na e ola ai, o le tele o mea na e mauaina i lena taimi. Sa e alofa, siegitupe, taua; na e auai i mea na tutupu i lou taimi; o oe o le tina o miscegenation; o loʻo e ola pea i le manatua Mekisiko.

Pin
Send
Share
Send

Vitio: 3. La Malinche and La Chingada ft. Octavio Paz u0026 Tzvetan Todorov LATIN AMERICAN DIVAS (Setema 2024).