O le itumalo o Las Haciendas i matu o le talafatai o Nayarit

Pin
Send
Share
Send

Las Haciendas o se fasi fanua e faʻataʻamilomiloina e le Pasefika ma le tele o estuaries o vaega o le atunuʻu lafulafu.

Las Haciendas o se fasi fanua e faʻataʻamilomiloina e le Pasefika ma le tele o estuaries o vaega o le atunuʻu lafulafu.

I le itu i matu o le talafatai o Nayarit o loʻo iai se fasi fanua e ova atu ma le 100 kilomita le umi e aofia ai matafaga matagofie ma vaipanoa masani, pei o Rancho Nuevo, San Andrés, Santa Cruz, Puerta Palapares, Palmar de Cuautla, El Novillero ma San Cayetano, faʻatasi ai ma isi. Talu mai le amataga o le seneturi talu ai, o se taua pisinisi povi na faʻatuina iina na galulue ma le tele manuia i le tele o tausaga, i lea taimi e tolu faʻatoʻaga fausiaina; O i latou nei, naʻo lena o San Cayetano e leʻi gauaʻi i le gasologa o taimi, e pei ona tupu ia i latou o Santa Cruz ma Palmar de Cuautla, na toetoe lava mou atu; ae ui i lea, o tagata o le nuʻu latou te faʻaigoaina pea le itulagi "Las Haciendas".

O lenei fasi fanua e fesoʻotaʻi ma le vaega o totoe o le setete e se auala tele e alu atu i Tuxpan i Santa Cruz ma le isi mai Tecuala i Playas Novillero, na o lea talu mai le 1972, talu ai muamua na matua tuʻua.

O le Haciendas e masani ona vavalalata vavalalata ma le motu o Mexcaltitán, aemaise lava pisinisi, o se sootaga na amata mai i taimi muamua-Hispanic taimi, pe a Aztecs nonofo i le itulagi. I aso nei o loʻo tele sitaili (faʻatusa, keramika, aū) e mafai ona tatou mauaina faʻatasi ai ma atigi atigi poʻo atigi, o ni maupuʻe tetele na fausia e miliona o atigi atigi eseʻese na faʻatamaʻia e tagata o le atunuʻu; o atigi atigi na faʻaputuputu luga i le tasi nofoaga e fausia ai fuifui tetele na mafai ona vaʻaia mai le tele o kilomita le mamao. I aso nei o auala i le lotoifale e ufiufi foi e nei atigi, lea e faʻasinasinaina ma iila ai, vaʻaia e oʻo lava i le po.

Lenei itulagi atoa lava, aʻo leʻi taitai taunuʻu mai Spaniards, i le Chimalhuacán confederation, lea na faia mai malo e fa: Colima ma Tonatlán i saute, ma Xalisco ma Aztlán i sasaʻe, faʻavae i le taimi nei setete o Nayarit.

I le tusitusiga a Nonoalca, o Aztecs e taʻua o Aztatlecas; o le igoa muamua o le igoa moni, ae o le lona lua sa faʻaaoga mo le euphony; ma o lea, Aztatlán, "o se nofoaga e tele ai heronimo", avea Aztlán, o le uluaʻi atunuʻu o le Aztecs.

O le malo o Aztlán e aofia ai se faʻaopoopoga sili na alu atu mai le vaitafe o Santiago i le vaitafe o Umaya. O taulaga e sili ona taua i na ona po ma o loʻo faʻasaoina pea o latou igoa: Ytzcuintla, Centizpac, Mexcaltitán, Huaynamota, Acatlán, Acaponeta, Tecuala ma Acayapan. O le laumua o le malo o Aztlán, i aso nei San Felipe Aztatán, munisipale o Tecuala.

I Aztlán Huitzilopochtli na tapuaʻia, o se atua na selau tausaga mulimuli ane na pule i le malo atoa o Aztec. I le 1530, na pule ai le Tupu o Corinca i le malo o Aztlán, o ia ma ana maota na iai faʻaputuga mea na fai ai le taika, alligators ma isi meaola, faʻapea foi ma laʻau teuteu matagofie na faʻafiafiaina e ana auauna ma ana malo.

Mulimuli ane, na siʻomia Aztlán e se vaegaʻau tele e aofia ai Tlaxcalans ma Tarasik Indians ma 500 Spaniards i lalo o le taʻitaʻiga a Beltrán Nuño de Guzmán.

I le amataga o le seneturi lona 19, o Las Haciendas sa i ai i se aliʻi lauiloa mai Tuxpan, Don Constancio González. O le San Cayetano hacienda, na faʻatulagaina i le 1820, na maua ai le taʻutaʻua tele o ana povi ma le anoanoaʻi o le cotton faia, faʻapea foʻi ma le sili atu ona lelei, lea na faʻatau atu i Tepic, Guadalajara, Tuxpan ma Santiago. O le gaosiga o salinas, lea na faigaluega ai le toʻatele o tagata faigaluega i le faʻatoʻaga, sa taua foi.

O rancherías o loʻo faʻalauteleina i le taimi lenei o le talafatai na amata mai i le amataga o lenei seneturi; mulimuli ane, i le faʻaiuga o le 1930s, na faoa ai e le malo ia pule ma amata ai loa ona fausia ia ejidos.

O fale faʻaleaganuʻu o na vaitaimi, o loʻo vaʻaia pea i aso nei, e tolu potu: o le potu avanoa (e talia ai tagata asiasi), o le umukuka (parapet) ma le potumoe, na faia i togatogo ma ufiufi i le adobe; o taualuga na faia i pama.

O aso nei ua teuteuina lotoā ma le siʻosiʻomaga o fale i le anoanoaʻi o fugalaʻau ma laʻau eseese. E tusa ai ma a latou gaioiga, e nonofo tagata o le nuʻu ma le fagota o loʻo tele i totonu o vaʻa (shrimp, mojarra, curbina, snapper, snook, tiram). O loʻo fagotaina pea le ula ma le faiga tuai ole Hispanic o le tapos, ae maise lava ia Iulai, ma timuga. Faʻapena foi, faifaiva alu ifo i lalo valu taʻi e aoina le faisua i le fiafia, o lona uiga o le tasi i lalo o le sami.

E taua foʻi faʻatoʻaga; mo se faʻataʻitaʻiga, e lua ituaiga o samala ua ola, o le "calsui" ma le "uliuli", i taamilosaga 90-aso, i le taumalulu ma le tautotogo, pe a fai o le savili e le ova tele.

I se faʻaopopoga i le vaieli, o le gaosiga o lanumeamata mata, sorghum, popo, faʻi, papaya, tamato, tipolo, tootoo, koko, pinati, soursop, tapaa ma mago e tele.

O le faʻatupulaia o alalafaga na tele mea na fai i le mea moni na toe maua mai e le au faifaiva i le lotoifale le vaituloto mai fagotaga, lea e tele ai ula, lea na masani ai i le malosiaga o le au faifaiva a le Mexcaltitán.

I le amataga o le seneturi talu ai, o le toʻatele o pologa Aferika na taunuʻu mai i lenei talafatai o le itu i matu o Nayarit, o se vaega o fefaatauaiga pologa na faʻatautaia e ala i vaʻa o Saina, sau mai Filipaina. I le itulagi fai mai o le tele o nei tagata uli na taunuʻu mai iinei ina ua goto se tasi o na vaʻa ma na o mai na aau i matafaga o San Cayetano, Puerta Palapares ma El Novillero. I aso nei, pe a faimalaga se tasi i lenei talafatai, o le Afro-Pasila faatosinaga i totonu o ona tagata e matua manino lava le vaaia.

I le avea ai o se fiailoa mea moni, e i ai i latou e faʻamautinoaina o iinei o sili siva i le atunuʻu; i Rancho Nuevo sa mafai ona ma vaʻaia se vaega o latou sa sisiva i le po atoa, i le pao o musika o lo o tataina e faʻaliliuga a le lotoifale i le afa moli, i potu o fale faʻatauvaa ae matagofie

AFAI E TE ALU I HACIENDAS

Ina ia e alu i lenei itulagi o Las Haciendas e tatau ona e uia auala feterale leai. 15 e alu atu mai Tepic i Acaponeta, e te mulimuli ai i le alatele auala leai. 3 i Tecuala ona faʻaauau ai lea ia El Novillero. I le taimi lava iinei, i le itu i matu e te taunuu i San Cayetano, ma i saute i Palmar de Cuautla, Puerta Palapares, Santa Cruz, San Andrés, Rancho Nuevo ma Pesquería.

Punavai: Le iloa Mexico Mekisiko 275 / Ianuari 2000

Pin
Send
Share
Send

Vitio: NEW LISTING FOR SALE. HACIENDA BEJAR in La Penita, Nayarit, Mexico (Mae 2024).